Connect with us

Politika

NEŠKOVIĆ ODGOVORIO AMIDŽIĆU: Što više bajki iz SNSD-a, to skuplje gorivo

Na sve pristajete osim na konkretne mjere, rekao je on.

Gdje Dodik stade, tu Amidžić produži – umjesto da se hitno i momentalno reaguje na ogorman skok cijena goriva, ministar finansija predlaže takozvane mjere koje će možda dati rezultate za pola godine, kad cijene goriva same padnu.

Izjavio je ovo delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH, Želimir Nešković, komentarišući izjave Srđana Amidžića u vezi sa privremenim ukidanjem akciza i drugim mjerama za ublažavanje rasta cijena goriva.

-SNSD se pogubio i svaki dan daju drugu izjavu. Malo se Sanja Vulić brine za funkcionisanje institucija BiH, pa se Dodik brine za prenos nadležnosti. Onda Dodik predlaže da se građanima na potrošenih sto maraka za gorivo vrati manje od dvije marke, pa se pojavi Amidžić sa pričom kako je jedino rješenje da se podignu plate u javnom sektoru, pa onda građanima neće biti visoke cijene goriva – kaže Nešković i nastavlja:

-Zna li ministar da ne rade svi u javnom sektoru i da gorivo sipaju i oni koji rade u privatnom? Zna li da je priča o rastu plata u javnom sektoru, pa eventualno i privatnom, vrlo komplikovana i može trajati mjesecima, a ozbiljne države reaguju odmah? Svjestan je on svega toga, kao i ostatak vrha SNSD-a. Njima je cilj samo da svakog dana plasiraju novu suludu ideju, odugovlače i čekaju da se problem sam riješi – rekao je on.

Potpredsjednik Srpske demokratske stranke ističe kako bi ukidanje akciza bila privremena mjera.

-Cilj te mjere je da se građanima pomogne u ovom trenutku kada cijene divljaju. Kada se tržište energenata stabilizuje, akcize će biti vraćene na nivo na kojem su se i nalazile. Priča kako SNSD-ova vlast od tih sredstava gradi puteve je iluzorna. To bi tako trebalo biti, ali ko zna gdje taj novac završi. Svjedoci smo da se za izgradnju puteva uvijek dižu krediti, umjesto da se oni grade od sredstava pribavljenih od akciza – naglašava Nešković i dodaje:

-Jedina prava istina je da se SNSD ne želi odreći dijela prihoda, jer su uskoro izbori i žele da imaju što više novca na raspolaganju za izvlačenje i kupovinu glasova, jer im je to jedini način da pokušaju pobijediti i zadržati vlast – naveo je Nešković.

On dodaje da bi u budžetu bilo sasvim dovoljno para da nije bilo raznih Serdarova, Vijadukta, naduvanih ugovora za Prointer i drugih afera kojim je SNSD-ova vlast ojadila budžet Srpske.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno