Connect with us

Svijet

SKLADIŠTA NAFTE I GASA SE PRAZNE: Strah od ponavljanja energetske krize iz 2022. godine potresa Evropu

Ukoliko Ormuski moreuz i u narednom periodu bude blokiran, cijene gasa će nastaviti da rastu što će nepovoljno uticati na račune za struju širom Evrope.

Cijene gasa u Evropi su porasle za 70 odsto, skladišta su gotovo prazna, a poremećaji u snabdijevanju, rastuća inflacija i izgledi za zaoštravanje monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) bude strahove od ponavljanja energetske krize iz 2022. godine.

U samo nekoliko nedjelja, rat u Iranu je promenio evropsku energetsku računicu, a referentna cijena holandskog prirodnog gasa (TTF) je skočila s 38 na 54 evra po megavat-satu od početka mjeseca, čime je mart 2026. bio mesec s najvećim rastom cijena gasa od septembra 2021. godine, piše Euronews.

Evropa je u ovu krizu ušla u već osjetljivom položaju. Podzemna skladišta gasa su na 24. marta bila popunjena sa samo 28,4%, što je 5 procentnih bodova manje nego na isti datum prošle godine i znatno ispod petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine, prema podacima “Kyos European Gas Analyticsa”.

Njemačka i Holandija najviše na udaru, Španija i Portugal u prednosti
Njemačka je najviše na udaru, sa skladištima popunjenim tek 22,3%, što je pad od gotovo 7 bodova na godišnjem nivou. Slično je i u Francuskoj, gdje popunjenost iznosi 22,1%. Najkritičnija situacija je u Holandiji, gdje su skladišta pala na samo 6,0%, što je manje od trećine prošlogodišnjeg nivoa i znatno ispod istorijskog minimuma za ovo doba godine.

S druge strane, situacija na Pirinejskom poluostrvu potpuno je drugačija. Portugal ulazi u krizu s popunjenošću skladišta od 85,3%, dok je Španija na 55,5%. Obje zemlje profitiraju od razvijenije infrastrukture za uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG), manje zavisnosti od gasa u energetskom miksu i snažnog razvoja obnovljivih izvora energije.

Koliko bi cijene gasa mogle da rastu?
Problem u snabdijevanju je strukturne, a ne privremene prirode. Katar, drugi najveći svjetski izvoznik LNG-a i ključni dobavljač za članice EU poput Italije, Belgije i Španije, potvrdio je da više ne može da ispunjava ugovorne obaveze nakon iranskih napada na industrijski grad Ras Lafan. Popravka oštećenih postrojenja mogla bi da potraje i do pet godina.

Goldman Saks je u svojoj analizi podigao prognozu cene TTF gasa za drugo tromesečje 2026. na 72 €/MWh, upozoravajući da će Evropa morati da privlači pošiljke LNG-a u konkurenciji s azijskim kupcima kako bi napunila skladišta prije zime.

U nepovoljnom scenariju, u kojem bi protok energije kroz Ormuski moreuz bio smanjen deset nedjelja, prosječna ljetnja cijena mogla da premaši 89 €/MWh. U izrazito nepovoljnom scenariju, s dugoročnijom štetom na katarskoj infrastrukturi, cijena bi leti mogla da skoči i iznad 100 €/MWh.

Rast cijena
Anketa energetskih analitičara koju je proveo “Montel News” predviđa još drastičnije brojke. Ako Ormuz ostane zatvoren tri mjeseca, cijena bi mogla da dostigne oko 90 €/MWh. Ole Hvalbije, analitičar u švedskoj banci SEB, upozorava da bi cene u tom slučaju mogle da se kreću od 115 do 155 €/MWh.

Zatvaranje Ormuskog moreuza na šest meseci bi gurnulo prosječnu cijenu na gotovo 160 €/MWh, što Hvalbije opisuje kao “pritisak u stilu 2022. ili još gore”, s mogućim rasponom cijena od 145 do 240 €/MWh.

U takvim okolnostima, punjenje skladišta za sledeću zimu postalo bi “gotovo nemoguće”. Podsetimo, cijena gasa je dosegla vrhunac od 345 €/MWh u avgustu 2022. godine.

Šta to znači za račune u domaćinstvima?
Za evropska domaćinstva, cjenovni šok je stvaran, ali se ne prenosi ravnomerno na račune za energiju. U intervjuu za Euronews, Đuzepe Moles, izvršni direktor italijanskog javnog tela Acquirente Unico, objasnio je kako se više cijene prelivaju na potrošače.

Kod računa za gas, prenos je direktan. Iako je italijanski regulator za februar postavio cijenu na 35,21 €/MWh, upozorio je da ta brojka još ne odražava rast cena nakon eskalacije sukoba. Cijene električne energije takođe rastu, ali je uticaj ublažen.

“Tržište električne energije već je apsorbovalo deo gasnog šoka”, rekao je Moles, procenjujući da će se to na računima domaćinstava odraziti rastom od nekoliko postotnih bodova, što je daleko od skoka veleprodajnih cijena gasa.

Pritisak se osjeća i na cijenama goriva, gde troškove dižu više cene prevoza, premije osiguranja i ograničenja u preradi. “Pravo usko grlo je u rafinerijama”, naglasio je Moles.

Italija pojačava snabdijevanje gasom iz Alžira
Iako je Italija u boljem položaju od proseka EU, s popunjenošću skladišta od 43,9%, Moles je upozorio da neposrednu prijetnju predstavljaju cijene, a ne fizičke nestašice. U tom kontekstu treba posmatrati i inicijativu premijerke Đorđe Meloni prema Alžiru, koji je već najveći dobavljač gasa Italiji.

Moles je taj potez opisao kao “racionalan i važan izbor” za jačanje sigurnosti snabdijevanja, ali je i upozorio da se njegov uticaj ne precenjuje.

“Alžir može da ublaži udar za Italiju, ali sam ne može da neutrališe posljedice sistemske krize u Zalivu”, rekao je, ističući da poremećaji u Ormuskom moreuzu oblikuju globalne cijene energije nezavisno od bilateralnih sporazuma.

“Ne bih očekivao ponavljanje scenarija iz 2022, već razdoblje povećane nestabilnosti s trajnim skokovima cijena. Mnogo će zavisiti od otpornosti snabdijevanja i kretanja globalne potražnje u idućim mjesecima”, zaključio je Moles.

Kakav bi mogao da uticaj na inflaciju?
Trend usporavanja inflacije koji je Evropa bilježila posljednje tri godine je, barem kratkoročno, završen. Goldman Saks očekuje da će ukupna inflacija u evrozoni u martu skočiti na 2,7% na godišnjem nivou, što je oštar porast s 1,89% u februaru.

Gotovo cijeli rast će bitti podstaknut cijenama energije, za koje se predviđa da će se s godišnjeg pada od 3,1% preokrenuti u rast od 5,9% u samo jednom mjesecu.

Goldman Saks sada predviđa da će ukupna inflacija u 2026. u proseku iznositi 2,9%, s vrhuncem od 3,2% u drugom tromjesečju. Očekuje se i rast temeljne inflacije, koja isključuje energiju i hranu, na 2,5% u trećem tromjesečju.

Prenos neće biti ujednačen: Njemačka se suočava s mjesečnim cjenovnim šokom dizela od otprilike 25%, dok je Španija djelimično ublažila udar prepolovivši PDV na većinu energenata.

“Očekujemo da će ukupna inflacija u Njemačkoj porasti s 2,0% u februaru na 3,0% u martu”, navela je ekonomistkinja Goldman Saksa Katja Vaškinskaja.

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.

Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.

Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.

IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.

Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.

Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno