Connect with us

Svijet

IRAN NIJE UNIŠTEN KAKO TVRDI TRAMP: I dalje ima čime da zapali region

Uprkos višenedjeljnim američkim i izraelskim napadima na vojne ciljeve, Iran i dalje raspolaže značajnim dijelom svog raketnog i dronskog arsenala, pokazuju najnovije procjene američkih obavještajnih službi.

Prema tim podacima, oko polovine iranskih raketnih lansera i dalje je operativno ili nije u potpunosti uništeno, dok Teheran zadržava i hiljade takozvanih „kamikaza dronova“, što čini približno 50 odsto njegovih ukupnih kapaciteta, prenosi CNN.

Izvori upozoravaju da Iran, uprkos intenzivnim udarima, i dalje ima potencijal da ozbiljno destabilizuje situaciju u regionu.

Podzemne baze kao ključ opstanka

Jedan od glavnih razloga zbog kojih iranska vojna infrastruktura nije potpuno neutralisana jeste dugogodišnje ulaganje u podzemne vojne objekte. Iran je decenijama razvijao mrežu tunela i skloništa u kojima se čuvaju lansirni sistemi i druga oprema, što značajno otežava njihovo uništavanje iz vazduha.

Takva infrastruktura omogućava ne samo skrivanje, već i brzo premještanje mobilnih lansera, što dodatno komplikuje njihovo praćenje i gađanje. Upravo zbog toga, dio kapaciteta ostaje netaknut ili nedostupan, čak i nakon direktnih udara.

Različite poruke iz Vašingtona
Za razliku od obavještajnih procjena, predsjednik SAD Donald Trump (Tramp) javno tvrdi da je iranska vojna moć znatno oslabljena. On je naveo da je sposobnost Irana da lansira rakete i dronove „dramatično smanjena“, te da su proizvodni kapaciteti i lanseri u velikoj mjeri uništeni.

Slične poruke dolaze i iz Pentagona, gdje tvrde da je broj napada na američke i savezničke ciljeve opao za oko 90 odsto u odnosu na početak sukoba. Ipak, interni izvještaji sugerišu da situacija na terenu nije tako jednostavna.

Iran i dalje prijeti ključnim rutama
Obavještajni podaci ukazuju da Iran i dalje raspolaže značajnim brojem projektila, uključujući i obalne krstareće rakete koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju pomorskom saobraćaju u Ormuskom moreuzu, jednoj od najvažnijih energetskih ruta na svijetu.

Iako američke snage nisu primarno fokusirale napade na te sisteme, postoji mogućnost da su i oni premješteni u podzemne objekte, što dodatno otežava njihovo uništavanje.

Ozbiljni gubici, ali ne i kraj sukoba
Američka vojska je, prema dostupnim podacima, izvela hiljade udara na teritoriji Irana i pogodila više od 12.000 ciljeva. U tim napadima uništen je značajan dio infrastrukture, a likvidirani su i pojedini visoki vojni i politički lideri.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da to ne znači i brzi završetak sukoba. Prema riječima jednog od izvora upoznatih s obavještajnim procjenama, nerealno je očekivati da će operacija biti okončana u roku od nekoliko sedmica, kako najavljuje američka administracija.

Sukob ulazi u novu fazu
Uprkos gubicima, Iran i dalje koristi mobilne lansere, brzo mijenja njihove pozicije i nastavlja napade na ciljeve u regionu. Pored toga, Iranska revolucionarna garda zadržala je dio svojih pomorskih kapaciteta, uključujući veliki broj manjih plovila i bespilotnih sistema.

Sve to ukazuje na to da sukob ulazi u fazu iscrpljivanja, u kojoj će Iran vjerovatno sve više koristiti asimetrične taktike i skrivene resurse.

Zbog toga analitičari upozoravaju da bi rat mogao potrajati duže nego što se očekivalo, uz stalni rizik od šire regionalne eskalacije.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno