Connect with us

Svijet

TRI MOGUĆNOSTI KOJE TRAMP IMA ZA RAT U IRANU: Udar na “srce ekonomije” ili mrak kao oružje

Rat u Iranu traje već pet nedjelja, a vojni analitičar Džon Spenser iznio je tri scenarija razvoja sukoba.

Rat u Iranu ušao je u petu nedjelju, a svijet sa zebnjom iščekuje sljedeći potez američkog predsjednika Donalda Trampa. Američki vojni analitičar Džon Spenser iznosi tri moguća scenarija razvoja sukoba – i otkriva koji je, po njemu, najrealniji.

Okupacija strateških ostrva i udar na naftu
Prva opcija podrazumeva da SAD preuzmu kontrolu nad ključnim ostrvima poput Abu Musa, VelikiTunb i Mali Tunb, koja imaju ogroman značaj zbog naftne infrastrukture, ali i vojnih i nadzornih sistema.

Kako objašnjava Spenser, ovim potezom bi se direktno udarilo na kontrolu nad Ormuskim moreuzom – jednim od najvažnijih svjetskih energetskih koridora.

Iranski režim je nedavno uveo taksu i do 2 miliona dolara po prolasku tankera, ali bi taj sistem mogao biti namjerno uništen napadima na komandne centre, opremu za nadzor i terenske jedinice.

“Putinov metod” – mrak kao oružje

Drugi scenario podseća na taktiku koju primenjuje Vladimir Putin – sistematsko uništavanje energetske mreže kako bi se zemlja bacila u potpuni mrak.

Cilj je jasan: učiniti svakodnevni život nepodnošljivim i naterati stanovništvo na predaju ili bekstvo.

Ipak, u slučaju Irana postoji ključna razlika – SAD bi mogle istovremeno da oslabe režim, ali i da osnaže civile. Spenser navodi da bi prekid komunikacija vlasti, uz omogućavanje građanima pristupa alternativnim mrežama, pretvorio informacije u moćno oružje.

Podsjetimo, režim je još od protesta krajem 2025. više puta gasio internet kako bi ugušio pobune.

Udar na srce ekonomije – ključ pada režima?

Treća opcija, koju Spenser vidi kao najvjerovatniju, jeste direktan udar na naftnu ekonomiju Irana.

U fokusu bi bilo ostrvo Harg u Persijskom zalivu – ostrvo kroz koje prolazi čak 90 odsto izvoza nafte Teherana.

Ako bi SAD uspjele da unište ili zauzmu infrastrukturu na Hargu, praktično bi paralisale ekonomsku moć režima.

Prema Trampovim tvrdnjama, on je već naredio napade na vojne ciljeve na ostrvu prije dvije nedjelje, ali su tada rezervoari za gorivo pošteđeni – što bi sada moglo da se promijeni.

“Ako se ovaj izvor prihoda preseče, režim bi mogao da se uruši – upozorava Spenser, dodajući da vlast već pokazuje znake slabosti pod ekonomskim pritiskom.

Prelomni trenutak: Tramp najavio mogući potez

Sam Donald Tramp nagovijestio je da bi SAD mogle da pokušaju da preuzmu kontrolu nad ostrvom Harg, koje je ekonomsko srce Irana.

“Imamo mnogo opcija”, rekao je on za Financial Times.

Istovremeno, CNN je objavio da Iran posljednjih nedjelja premješta vojsku i dodatno utvrđuje ostrvo, pripremajući se za mogući američki napad. Postavljene su čak i mine protiv pešadije i tenkova, uključujući i duž obale.

Pregovori u sjenci rata – ima li nade za mir?

Dok tenzije rastu, pregovori o miru i dalje traju. Tramp je izjavio da razgovori sa Iranom, i direktni i indirektni, napreduju “izuzetno dobro”.

“Dali su nam većinu onoga što smo tražili. Složili su se sa planom. Ponudili smo 15 tačaka i uglavnom su pristali”, rekao je on, bez otkrivanja detalja.

Kao znak dobre volje, Iran je prošle nedjelje dozvolio prolazak 10 tankera kroz Ormuski moreuz, uz najavu da će još 20 brodova dobiti zeleno svetlo.

Ipak, Tramp upozorava – pregovori mogu da propadnu u svakom trenutku.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno