Propadaju planovi Dodika u SAD: Skupi lobisti i afera s Trampovim savjetnicima postali bumerang.

​Planirana posjeta delegacije SNSD-a predvođene Miloradom Dodikom, Željkom Cvijanović i Anom Trišić-Babić Vašingtonu dovedena je u pitanje nakon što je u SAD-u izbila velika politička afera.

Do zapleta je došlo zbog angažmana ključnih savjetnika Donalda Trampa u izbornoj kampanji SNSD-a, što je plaćeno novcem iz budžeta Republike Srpske.

​Prema pisanju portala Raport, Dodik je kroz ove susrete – koje su mjesecima pripremali plaćeni lobisti – želio osigurati status legitimnog sagovornika u SAD-u te dobiti podršku za preuzimanje premijerske funkcije u Republici Srpskoj, uprkos pravnim preprekama.

U slučaju da to propadne, njegov “Plan B” bio je postavljanje sina Igora Dodika na tu poziciju, za čiju je kooperativnost planirao lično garantovati.

​Međutim, planovi su se urušili kada je otkriveno da su Trampovi operativci uzeli stotine hiljada KM iz budžeta Republike Srpske, što je u jeku američke predizborne kampanje izazvalo oštre reakcije i samog Trampa, koji je zaprijetio otkazima svojim saradnicima.

​U takvoj atmosferi, gdje se Trampov tim suočava s optužbama za unosite proruskog novca u kampanju, sastanak s delegacijom iz Banjaluke za američke zvaničnike postao je politički rizik koji niko ne želi preuzeti, dok je iz SAD-a Miloradu Dodiku već je stigla jasna poruka da ne može biti premijer Republike Srpske.

(BN)

U Centralnu izbornu komisiju BiH do juče je stiglo oko 28.000 paketa glasača iz dijaspore koji su svoje pravo iskoristili glasanjem putem pošte, potvrđeno je za Raport u CIK-u BiH.

Prvi i najvažniji uslov da ovi glasovi budu prihvaćeni i uzeti u obzir jeste da su poslati s važećim poštanskim pečatom najkasnije do dana izbora, odnosno 4. oktobra.

Svi ti paketi moraju fizički pristići u sjedište CIK-a najkasnije pet dana od dana održavanja izbora, što znači da krajnji rok za prijem koverata ističe sutra, u petak, 9. oktobra.

Glasovi mobilnih timova

Paketi koji prođu ovu administrativnu provjeru biće pripremljeni za zvanično brojanje unutar Glavnog centra u Sarajevu naredne sedmice. Podsjećamo, za glasanje van BiH za ove izbore bilo je registrovano ukupno 48.078 birača.

Od tog broja, za glasanje putem pošte odobren je upis za 45.457 birača, dok je preostali dio građana registrovan za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

I glasovi iz dijaspore su morali ispuniti pravilo da je birač morao glasati crnim flomasterom, jer će i ovi glasovi proći brojanje kroz optičke skenere, kao i ručno brojanje radi poređenja rezultata.

Paralelno sa verifikacijom glasova putem pošte, u toku je i obrada glasova birača koji su na redovnim biračkim mjestima glasali putem nepotvrđenih glasačkih listića, kao i glasova prikupljenih putem mobilnih timova.

S obzirom na to da su razlike u broju glasova unutar pojedinih kantonalnih i federalnih lista izuzetno male, glasovi iz dijaspore i sa terena mogli bi donijeti presudne mandate i direktno uticati na formiranje budućih parlamentarnih većina.

Raniji primjeri preokreta izbornih rezultata

Da glasovi iz inostranstva imaju snagu da potpuno prekroje izbornu mapu pokazalo se na Opštim izborima 2022. godine, kada je dijaspora direktno prelomila nekoliko ključnih mandata.

Najizraženiji primjer bio je izbor za potpredsjednika Republike Srpske, gdje je nezavisni kandidat Ćamil Duraković odnio pobjedu nad Senadom Bratićem koji je prije dodavanja glasova iz dijaspore bio u prednosti, ali na kraju je pobijedio Duraković.

Glasovi iz inostranstva bili su na prošlim izborima ključni jezičak na vagi koji je koaliciji „Pokret za državu” u NSRS na prošlim izborima osigurao pet mandata u NSRS, kao i presudni državni mandat za SDA-ovog kandidata u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Na ovogodišnjim izborima „Koalicija za državu”, koju čini više probosanskih stranaka, nije prešla izborni prag za ulazak u NSRS, a drugi put od Dejtonskog sporazuma do danas nema nijednog poslanika SDA iz RS u Državnom parlamentu, pa se očekuje da to promijene upravo glasovi iz dijaspore.

Takođe, glasovi iz dijaspore su uticali na dosadašnjim izborima i na konačnu prevagu na kantonalnim listama u Federaciji BiH, pomjerajući kandidate s dna na vrh lista i krojeći raspodjelu onih posljednjih, „graničnih” mandata koji su kasnije odlučivali o formiranju vlasti.

(Raport) Foto: BN

Profesor ustavnog prava i nosilac liste SDS-a Milan Blagojević priznao je da na izborima nije glasao za Branka Blanušu, već je listić za predsjednika RS ostavio prazan.

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević, koji je na upravo završenim izborima bio nosilac liste SDS-a za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Izbornoj jedinici 1B, javno je priznao da nije glasao za predsjednika svoje stranke i kandidata SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branka Blanušu.

Blagojević je u autorskom tekstu objavljenom u “Slobodnoj Bosni” naveo da je na izborima 4. oktobra listić za izbor predsjednika Republike Srpske ostavio prazan i takav ga ubacio u skener.

Kao razlog za takvu odluku naveo je lične utiske o Blanuši tokom predizborne kampanje.

“Nisam mogao niti bih ikada glasao za njega”
“Zbog toga ne mogu, a da ne iznesem te moje utiske o njemu, jer zbog njih nisam mogao niti bih ikada glasao za njega”, naveo je Blagojević, dodajući da, prema njegovom mišljenju, Blanuša “nikako ne zaslužuje niti treba da bude predsjednik Republike Srpske”.

Njegovo priznanje posebno dobija na težini ako se uzme u obzir da je upravo Blagojević na ovogodišnjim izborima bio jedan od istaknutijih kandidata SDS-a.

Blanuša ga je ranije lično pozvao da bude nosilac liste SDS-a u Krajini za Izbornu jedinicu 1 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, što je Blagojević prihvatio. SDS ga je potom i zvanično postavio na čelo liste.

Na izborima je Blagojević osvojio 5.132 lična glasa, odnosno 24,97 odsto glasova kandidata na listi u Izbornoj jedinici 1B.

Oštro kritikovao Blanušinu kampanju
Ipak, kada je riječ o izboru za predsjednika Republike Srpske, podrška je izostala. Blagojević u svom tekstu ne navodi da je glasao za nekog drugog kandidata, već izričito kaže da je svoj listić ostavio prazan.

Istovremeno, iznosi niz kritika na račun Blanuše, posebno zbog njegovog odnosa prema Ljubiši Petroviću, ali i zbog načina na koji je predsjednik SDS-a vodio predizbornu kampanju.

Blagojević posebno problematičnim smatra to što SDS, kako tvrdi, tokom kampanje u Banjaluci nije održao nijednu tribinu na kojoj bi predstavio svoj program i kandidate.

Umjesto toga, tvrdi Blagojević, Blanuša je učestvovao na skupovima Draška Stanivukovića i njegovog Pokreta Sigurna Srpska, gdje je javno podržavao Stanivukovića za “premijera” Republike Srpske.

Prema Blagojevićevoj ocjeni, takvim ponašanjem Blanuša je interese SDS-a podredio vlastitoj kampanji za predsjednika Republike Srpske.

“Upozoravao sam da će to nanijeti štetu SDS-u”
Blagojević tvrdi da je takvu politiku kritikovao još tokom kampanje i da je ljude u SDS-u upozoravao kako bi takav potez mogao nanijeti štetu stranci.

Na kraju zaključuje da se takva politička računica nije isplatila Blanuši, koji nije pobijedio na izborima za predsjednika Republike Srpske.

Javno priznanje jednog od istaknutijih kandidata SDS-a da nije glasao za predsjednika stranke i kandidata vlastite partije za predsjednika Republike Srpske tako otvara pitanje dubine nezadovoljstva unutar SDS-a nakon izbornog poraza.