Connect with us

Društvo

UPOZORENJE PROIZVOĐAČA: Cijene peleta bi mogle “divljati”

Iako se ovogodišnja grijna sezona u Republici Srpskoj još nije završila, proizvođači peleta već upozoravaju građane da se na vrijeme snabdiju ovim energentom za narednu sezonu, jer bi cijene, kako kažu, mogle divljati.

Ističu da će zbog aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku u narednom periodu sigurno doći do povećane potražnje od strane evropskih zemalja.

Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da se tržište ponovo suočava sa izazovima sličnim onima iz 2022. godine.

“Imamo situaciju koja podsjeća na 2022. godinu, kada je došlo do velikog poremećaja na evropskom tržištu usljed problema sa snabdijevanjem gasom. Tada je, kao posljedica, došlo do ogromne potražnje za peletom. Sve ukazuje na to da bi se sličan scenario mogao ponoviti, što bi moglo dovesti do naglog rasta cijena”, kazao je Ivanović.

On ističe da su skladišta u Evropi trenutno na niskom nivou te da je duga i hladna zima u zemljama poput Austrije, Njemačke i Italije dodatno iscrpila zalihe.

Zbog toga se očekuje da bi vrlo brzo mogla porasti potražnja za peletom iz Bosne i Hercegovine za izvoz na evropsko tržište.

“Bilo bi dobro preporučiti domaćem stanovništvu da se na vrijeme snabdije peletom, po trenutnim cijenama koje se kreću od 530 do 560 KM po toni”, naglasio je Ivanović.

Govoreći o budućim kretanjima cijena, Ivanović navodi da je teško davati precizne prognoze, ali upozorava da su cijene energenata već porasle za 20 do 30 odsto, te da ni pelet neće biti izuzetak iz tog trenda.

“Trenutno imamo i određene probleme u proizvodnji. Otežan je izvoz oblovine iz šuma zbog velikih snježnih padavina, a snijeg će se zadržati još neko vrijeme. Takođe, suočavamo se sa poteškoćama u nabavci sirovine. U narednom periodu očekuju nas razgovori sa predstavnicima ministarstava i šumskih gazdinstava kako bismo pokušali pronaći rješenja”, dodao je on.

Na kraju, Ivanović ponovo apeluje na građane da ne čekaju početak jeseni.

“Važno je da se domaćinstva snabdiju na vrijeme, kako ne bismo došli u situaciju da tokom jeseni dođe do nestašica, kada više nema dovoljno prostora za reakciju niti za povećanje proizvodnih kapaciteta”, zaključio je Ivanović.

Darko Partalo, direktor kompanije “Drvoprodex”, kazao je za “Nezavisne novine” da će zbog aktuelnih dešavanja na Bliski istok gotovo sigurno doći do određenih turbulencija na tržištu peleta, ali izražava nadu da cijene neće značajno rasti.

“Nadamo se da će se sukob na Bliskom istoku što prije završiti, jer ukoliko potraje, teško je predvidjeti kako će se to odraziti na naše, ali i šire evropsko tržište”, kazao je Partalo.

On ističe da je situacija za sada stabilna kada je riječ o ponudi i cijenama, ali upozorava da globalna kretanja energenata imaju direktan uticaj i na sektor peleta.

“U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 590 KM, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, pojasnio je Partalo.

Dodaje da proizvođači pažljivo prate situaciju na međunarodnom tržištu, jer svaki poremećaj u snabdijevanju gasom ili drugim energentima u Evropi automatski povećava interes za alternativna rješenja poput peleta.

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je logično očekivati da bilo kakav poremećaj energenata utiče na sve.

“Naravno da će pelet sigurno biti alternativa nekim gorivima, pogotovo jer vidimo da se Evropa odrekla ruskog gasa, a sada i u lancu snabdijevanja gasom koji je dolazio sa Bliskog istoka sigurno će biti poteškoća. Pretpostavljam da će jedna od zamjena biti pelet”, kazao je Andrić.

On je takođe apelovao na građane da nabave pelet na vrijeme, jer, kako kaže, veliki dio proizvođača već je počeo sa akcijskim cijenama.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno