Connect with us

Svijet

AMERIKA I IRAN BEZ DOGOVORA! Delegacije napustile Islamabad

Višesatni pregovori delegacija Irana i Sjedinjenih Američkih Država u Islamabadu završeni kasno sinoć nisu doveli do mirovnog sporazuma koji bi okončao rat, nakon čega je potpredsjednik SAD Džej Di Vens sa ostatkom američke delegacije napustio Pakistan.

I iranska delegacija je napustila rano jutros Islamabad

I iranska delegacija je napustila rano jutros, 12. Aprila, Islamabad nakon pregovora završenih bez rezultata, javlja iranska agencija Mehr.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom i savjetnikom u Beloj kući Džaredom Kušnerom, Vens je rano jutros potvrdio da nakon 21-časovnih mirovnih pregovora u Islamabadu, SAD i Iran nisu uspjeli da postignu sporazum o okončanju rata, prenosi BBC.

Vens zahvalio pakistanskim posrednicima

“Imali smo niz suštinskih razgovora sa Irancima, to je dobra vijest. Loša vijest je da nismo postigli sporazum i mislim da je to loša vijest za Iran, a ne za SAD”, izjavio je Vens.

On je zahvalio pakistanskim posrednicima, premijeru Šehbazu Šarifu i feldmaršalu Asimu Muniru, i rekao da su “Pakistanci obavili nevjerovatan posao”.

Na pitanje o iranskom nuklearnom programu, Vens je odgovorio da je glavni cilj američkog predsjednika Donalda Trampa da spriječi Iran da posjeduje nuklearno oružje, sada i u budućnosti, prenio je CNN.

Iran prihvata da odustane od izradnje nuklearno oružje

“Jednostavna činjenica je da moramo da se uvjerimo da Iran prihvata da odustane od nastojanja da izradi nuklearno oružje i da neće posegnuti za alatima koji će im omogućiti da brzo proizvedu nuklearno oružje”, rekao je Vens.

Ponovio je da je iranski nuklearni program uništen i naglasio da je potrebna “fundamentalna posvećenost Irana obavezi da ne razvija nuklearno oružje u budućnosti”.

Razgovarano o zamrznutoj iranskoj imovini

“To još nismo vidjeli. Nadamo se da hoćemo. Odlazimo odavde sa veoma jednostavnim predlogom, koji je naša posljednja i najbolja ponuda. Vidjećemo da li će ga Iranci prihvatiti”, dodao je Vens na konferenciji za novinare.

Naveo je i da su razgovarali o zamrznutoj iranskoj imovini kao i o nizu drugih pitanja.

“Jednostavno, nismo mogli da ostvarimo situaciju u kojoj su Iranci spremni da prihvate naše uslove”, rekao je Vens, dodajući da je delegacija SAD bila fleksibilna u razgovorima i da su se sa Trampom čuli više puta tokom pregovora.

Razgovari se odvijali razmjenom poruka

Kako je prenijela iranska agencija Tasnim, razgovori u Islamabadu su se odvijali razmjenom poruka preko pakistanskih posrednika i nastavljeni su i poslije ponoći po lokalnom vremenu. Prema istim izvorima, “maksimalistički zahtjevi” američke strane, posebno u vezi sa Ormuskim moreuzom, sprečavali su postizanje zajedničkog pregovaračkog okvira.

CNN je, pozivajući se na upućeni izvor, prenio da su zahtjevi Sjedinjenih Američkih Država u vezi sa Ormuskim moreuzom za Iran neprihvatljivi.

U subotu nije bilo jasno da li će pregovori biti produženi za još jedan dan ili će se delegacije vratiti u svoje prijestonice radi dodatnih konsultacija.

Prva runda pregovora

Prva runda pregovora između delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Pakistanu završena je juče nakon nešto manje od dva sata, nakon čega je najavljeno da će biti nastavljena poslije pauze za obrok, a razgovori su bili nastavljeni u večernjim satima. Kako je ranije prenijela Al Džazira, obje strane su tokom prve runde iznijele svoje maksimalističke pozicije, a najveći napredak u razgovorima postignut je u vezi sa napadima Izraela na Liban, odmrzavanjem iranske imovine i otvaranjem Ormuskog moreuza.

Mirovni pregovori delegacija SAD i Irana u Islamabadu imali su za cilj da se postigne sporazum o trajnom mirovnom rješenju, nakon što je u utorak postignut dvonedeljni prekid vatre.

Delegaciju SAD predvodili su američki potpredsjednik Džej Di Vens i specijalni izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof, a iransku predsjednik parlamenta te zemlje Mohamed Bager Kalibaf.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno