Connect with us

Svijet

ŠOK U AMERICI: Kandidat preminuo, pa pobijedio u trci za Kongres

Toni Deluka pobijedio je u trci za državni Kongres ubjedljivom pobjedom u utorak. Jedini problem – umro je prošlog mjeseca. Deluka je samo jedan od više preminulih političara koji su ove nedjelje ostvarili pobjede.
On je preminuo 9. oktobra od limfoma u 85. godini, a tada je već bilo prekasno da se promijeni glasački listić ili da se predlaže novi kandidat umjesto njega. Kao predstavnik Pensilvanije sa najdužim stažom, on je lako nadmašio svoju protivkandidatkinju, kandidatkinju Zelene stranke Zaru Livingston, dobivši skoro 86 odsto glasova po završetku prebrojavanja.
Zakon Pensilvanije nalaže da se kandidati za zamjenu ne mogu birati nakon što fizički glasački listići počnu da se štampaju. U okrugu koji je predstavljao Deluka glasački listići počeli su da se štampaju 28. septembra, nedjelju dana prije smrti poslanika.

Odbor demokratske kampanje Predstavničkog doma Kongresa SAD najavio je da će uskoro uslijediti vanredni izbori kako bi se popunilo Delukino mjesto, ali je istakao da je „ponosan što vidi kako birači nastavljaju da pokazuju svoje povjerenje u njega i njegovu posvećenost demokratskim vrijednostima tako što su ga ponovo izabrali posthumno. ”Deluka nije jedini političar koji je ove nedjelje pobijedio iz groba. I bivša predstavnica države Tenesi Barbara Kuper još jedna je od demokrata koja je pobedila nezavisnog kandidata Majkla Portera, uprkos tome što je umrla krajem prošlog mjeseca. Imala je 93 godine kada je preminula, a na funkciji je bila od 1996. godine.
Kao i u slučaju Pensilvanije, zakon države Tenesi, takođe, nalaže krajnji datum za uvođenje novih kandidata, što znači da svi kandidati moraju ostati na glasačkom listiću nakon tog vremena, čak i ako više nisu živi. Guverner Bil Li rekao je da će biti održani specijalni izbori kako bi se odredio njen nasljednik.
Grad Čula Vista u Kaliforniji mogao bi da se suoči sa sličnom situacijom u svojoj lokalnoj advokatskoj trci, jer kandidat Demokratske stranke Sajmon Silva, koji je preminuo od raka u septembru, trenutno vodi ispred republikanca Dena Smita.
Prema lokalnim medijima, gradski poreski obveznici bi morali da izdvoje oko 2 miliona dolara za finansiranje specijalnih izbora ukoliko Silva pobijedi.

Posthumne pobjede nisu sasvim neuobičajene u američkoj politici, a jedna se dogodila ranije ove godine kada su birači u Palmvjuu u Teksasu odlučili da ponovo izaberu svog preminulog gradonačelnika, koji je poginuo neposredno prije izbora. Poslanik države Sjeverne Dakote David Andahl takođe je pobijedio dugogodišnjeg predsjednika na republikanskim predizborima 2020. nedjeljama nakon njegove smrti, dok je poslanik države Vajoming Roj Edvards umro samo jedan dan prije nego što je iste godine pobijedio u trci bez protivljenja, pišu Novosti.

Related Topics:

Svijet

OGLASILA SE BIJELA KUĆA: Putin i američki izaslanik razgovarali duže od četiri sata

Ruski predsjednik Vladimir Putin i specijalni izaslanik američkog predsednika Stiven Vitkof razgovarali su juče u Sankt Peterburgu o uslovima za postizanje mira u Ukrajini, saopštio je Kremlj.

U saopštenju se navodi da je sastanak Putina i Vitkofa u zgradi Predsjedničke biblioteke u Sankt Peterburgu trajao oko 4,5 sati, prenijela je agencija RIA Novosti.

Bijela kuća je saopštila da je Vitkofova posjeta Rusiji još jedan korak ka prekidu vatre u Ukrajini koji treba da dovede do postizanja mirovnog sporazuma, prenosi RTS.

Istovremeno, Rojters je objavio, pozivajući se na američke zvaničnike, da je Vitkof rekao američkom predsjedniku Donaldu Trampu poslije sastanka sa generalnim direktorom Ruskog fonda za direktna ulaganja (RFIF) Kirilom Dmitrijevim prošle sedmice da bi najbrži način za prekid vatre u Ukrajini bio priznavanje kontrole Rusije nad četiri nova regiona.

Zvaničnici su naveli da se na sastanku protiv Vitkofove teze izjasnio specijalni izaslanik predsjednika SAD Kit Kelog.

Nastavi čitati

Svijet

RODITELJI U ŠOKU,JAVNOST TRAŽI ODGOVORE: Djevojčica umrla nakon operacije krajnika!

Petogodišnja devojčica preminula je u dječjoj bolnici Kraljica Margerita u Torinu, zbog komplikacija nakon operacije uklanjanja krajnika nekoliko dana ranije u Francuskoj.

Nekoliko dana po povratku u Italiju, pojavio se problem sa jednim šavom i djevojčica je vraćena nazad u Francusku na reviziju, prenosi Rai.

U srijedu uveče, djevojčica je iznenada dobila napad i počela da povraća krv, a helikopterom je prebačena u bolnicu Kraljica Margerina, gdje je preminula.

Očekuje se da će torinsko javno tužilaštvo otvoriti istragu, kada dobije dokumentaciju iz Kraljice Margerite i francuske bolnice u Brijansonu.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP HOĆE DA PRIPOJI GRENLAND?! New York Times otkriva tajni plan administracije!

Dugogodišnji cilj predsjednika SAD Donalda Trampa da Amerika dobije Grenland prešao je iz retorike u zvaničnu američku politiku, i Bijela kuća razvila je zvanični plan za dobijanje tog arktičkog ostrva od Danske, piše danas list Njujork tajms.

Prema Trampovom planu, piše američki list, SAD bi trebalo da dođe do pripajanja Grenlanda više „ubjeđivanjem“ a „ne invazijom“.

Administracija SAD prema planu isključuje vojno zauzimanje ostrva, ali govori o upotrebi „meke moći“, rekli su obaviješteni izvori za Njujork tajms.

Prema jednom od njih, Vašington će pokrenuti medijsku kampanju kako bi ubijedio 57 hiljada stanovnika ostrva da zatraže od Sjedinjenih Država da anektiraju Grenland. Sagovornik lista rekao je da bi oglašavanje na društvenim mrežama moglo da se koristi za uticaj na javno mnjenje.

Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće sastavio je konkretne instrukcije za različite agencije o tome šta treba da urade kako bi unaprijedili opšti plan za aneksiju Grenlanda. Poslije toga bi predstavnici američkih vlasti počeli da govore da Danska, koja je vlasnik ostrva, ne brine dovoljno o svojim stanovnicima.

Američki zvaničnici takođe tvrde da samo SAD mogu da zaštite Grenland od invazije Rusije i Kine.

Moguće je da Trampova administracija obeća i oko 10 hiljada dolara godišnje svakom stanovniku ostrva, što bi, kako se pretpostavlja, zamijenilo ukupnu subvenciju od 600 miliona dolara koju Danska godišnje obezbjeđuje Grenlandu.

Kako piše Njujork tajms, neki zvaničnici u Trampovoj administraciji vjeruju da se ovi troškovi mogu nadoknaditi prihodima od vađenja prirodnih resursa ostrva, koji uključuju retke zemne minerale, bakar, zlato, uranijum i naftu.

Prema planu mobilišu se nekoliko ministarstava iza višegodišnjeg Trampovog izražavanja želje da dobije Grenland, čija ekonomska i strateška vrijednost je porasla sa rastom temperatura koje tope arktički led.

Veličina Grenlanda od više od dva miliona kvadratnih kilometara takođe nudi Trampu, koji je ranije gradio na Menhetnu, šansu da postigne, kako on vidi, jedan od najvećih poslova u oblasti nekretnina u istoriji.

Zvaničnici Danske ljutito insistiraju na tome da rijetko naseljeno ostrvo nije na prodaju i da ne može biti pripojeno, ali Tramp je jasno ukazao na svoju riješenost da ga stavi pod svoju kontrolu.

„Potreban nam je Grenland za nacionalnu bezbjednost i čak međunarodnu bezbjednost, i radimo sa svima uključenim da pokušamo da ga dobijemo“, rekao je Tramp u obraćanju Kongresu prošlog mjeseca, dodajući: „Dobićemo ga na ovaj ili onaj način.“

Krajem marta, predsjednik SAD rekao je da je vrlo vjerovatno da će se aneksija poluostrva dogoditi bez upotrebe vojne sile, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Aktuelno