Connect with us

Politika

DOK GRAĐANI PLAĆAJU – NEKO SE BOGATI! Šok pitanja o milionima iz OC Jahorina!

Povezane firme, isti ljudi i ponavljajući ugovori — tako izgleda obrazac poslovanja Olimpijskog centra „Jahorina“, gdje se među partnerima, kojima daju milionske ugovore, redovno pojavljuju preduzeća koja se mogu dovesti u vezu sa rukovodstvom ovog javnog preduzeća ili se osnivaju samo nekoliko dana raspisivanja tendera, piše Capital.

U čijim džepovima završavaju milioni “OC Jahorina” koje vraćaju građani Republike Srpske?
Takvi ugovori su nerijetko i milionske vrijednosti, a dešava se da su i prethodno pojedini uslovi u tenderima tako postavljeni da je vidjivo da su tu kako bi ograničili konkurenciju.

Postoje s druge strane, i preduzeća koja su dugi niz godina među omiljenima Olimpijskog centra i koja za njih obavljaju poslove od nabavke roba, preko građevinskih radova, do vršenja brojnih usluga.

Jedno od takvih preduzeća je svakako „Stam-Petrović“ u vlasništvu Mirka Petrovića koje već godinama dominira tenderima na Jahorini.

Posljednji u nizu ugovora koje su dobili od OC „Jahorina“ je onaj za nabavku elektromaterijala vrijedan 70.434 KM sa porezom.

Ovaj ugovor, koji su dobili polovinom marta, svakako nije ni među pet najvrijednijih koje je ovo preduzeće sklapalo sa Olimpijskim centrom.

Jedan od najvrijednijih je svakako onaj za izgradnju ski lifta koji su dobili početkom 2024. godine vrijedan čak 4,6 miliona maraka sa porezom, dok su za izgradnju ski staze dobili gotovo tri miliona KM sa PDV-om.

Takođe su sredinom 2023. godine zajedno sa šest drugih preduzeća dobili ugovor za izgradnju ski bifea vrijedan 2,3 miliona KM sa porezom, dok su za izgradnju upravne zgrade kao jedan od članova grupe ponuđača dobili 3,3 miliona maraka.

Za vodosnabdijevanje akumulacije skijaškog centra „Igrišta“ su zajedno sa sedam drugih firmi dobili čak 5,8 miliona maraka.

„Stam Petrović“ je za Olimpijski centar proteklih godina, pored pomenutih poslova, održavao instalacije za vodu, nabavljao kameni i građevinski materijal, sanirao saobraćajnice, nabavljao opremu za grijanje, gradio ski liftove, ali im dostavljao čak i vreće za smeće.

Interesantno je da su prihodi i dobit ove firme počeli rapidno rasti baš u momentu kada su počeli sklapati ozbiljnije poslove sa „Jahorinom“.

Oni su na primjer 2019. godine prihodovali oko tri miliona maraka, dok im je dobit iznosila 908.246 KM.

Već 2020. godine prihodi su im se udvostručili na 6,4 miliona KM, dok su zaradili 2,1 milion maraka.

Najplodnosnija godina za njih je bila 2023. kada su prihodovali čak 36,3 miliona KM, a zaradili 21,4 miliona maraka.

Prema posljednjim objavljenim finansijskim izvještajima za 2024. godine zaradili su 7,6 miliona maraka, a obrnuli 22,3 miliona KM.

Kontakt preduzeća izvršna direktorka u Olimpijskom centru

„Stam-Petrović“ svakako nije jedini na listi omiljenih saradnika Olimpijskog centra. Tu je nezaobilazno i preduzeće „Eko-projekt“ Pale.

Iako ovo preduzeće nema dugogodišnju saradnju sa OC, prošla godina je za njih bila izuzetno povoljna jer su za svega dvadesetak dana od „Jahorine“ dobili 3,5 miliona maraka sa PDV-om.

Ovo preduzeće se obavezalo da će za „Jahorinu“ nabavljati u naredne tri godine mlijeko i mliječne proizvode, alkohol, bezalkoholna pića, kafu i srodne proizvode, kao i meso i kolonijalne proizvode.

Najvrijedniji je svakako onaj ugovor za nabavku alkoholnih, bezalkoholnih pića i kafe čija je vrijednost oko 1,5 miliona KM, dok će za nabavku mesa dobiti oko milion maraka.

Za nabavku mlijeka i mliječnih proizvoda dobiće oko 360.000 KM sa porezom.

Sve to ne bi bilo ni izbliza interesantno da kao jedan od zvaničnih kontakata ovog preduzeća donedavno nije bila navedena Milidraga Šarac član upravnog odbora i v.d. izvršnog direktora za finansijske i ekonomsko-komercijalne poslove Olimpijskog centra.

Pored toga, posljednji, javno dostupni, finansijski izvještaji preduzeća „Eko-projekt“ su iz 2016. godine kada im je prihod iznosio svega 7.316 KM, a dobit im je bila nula.

Na osnovu kakvih recenzija im je Olimpijski centar povjerio ovako vrijedne poslove je pod znakom pitanja, ako se uzme u obzir da se, kada su tenderi u pitanju, ime ovog preduzeća spominje samo na rang listi aplikanata za dodjelu podsticaja u oblasti preduzetništva opštine Pale, kao i na dokumentu Istočnog Sarajeva koje im je 2019. godine odobrilo 20.000 KM u procesu raspodjele sredstava za upravljanje otpadom.

Inače osnovna djelatnost ove firme je, prema podacima APIF-a, reciklaža (prerada) razvrstanih materijala.

Prije nego što je „Eko-projekt“ preuzeo taj posao, prehrambene proizvode za OC „Jahorina“ su nabavljala preduzeća „Nedomex logistika“ i „Nedomex“ koji je sada u stečaju.

„Nedomex logistika“ je sada u vlasništvu Đorđa Eleka, dok je ranije kao vlasnik ove firme bila upisana Jovana Vukadin, svastika Milenka Eleka, koji je u bliskim rodbinskim vezama sa Nedeljkom Elekom predsjednikom Nadzornog odbora Olimpijskog centra „Jahorina“.

„Nedomex logistika“ je za „Jahorinu“ nabavljala voće i povrće, alkoholna i bezalkoholna pića, ali i meso i proizvode od mesa i za sve to dobijala i milionski vrijedne ugovore.

Za nabavku mesa, voća i povrća, ali i alkohola je prije „Nedomex logistike“ bila zadužena firma „Nedomex“ koja je trenutno u stečaju.

Vlasnici ovog preduzeća su Elekov rođak, Milenko Elek i pomenuta izvršna direktorka OC „Jahorina“ Milidraga Šarac, tada Čarkić.

I ova firma je dobijala od „Jahorine“ vrijedne ugovore koji su 2023. godine raskinuti – bez objašnjenja.

Preduzeće na adresi bjeloruskog konzulata

Ništa manje zanimljiva od već nabrojanih nije ni firma „WS light“ sa kojom je OC „Jahorina“ takođe svojevremeno sarađivao, a koja je dobijala unosne ugovore milionske vrijednosti.

Ova firma je osvjetljava stazu „Skočine“ i to za 2,4 miliona KM, ali i stazu „Trnovo“ i to za 2,2 miliona maraka.

Radili su i na unutrašnjem uređenju bifea, kao članovi grupe ponuđača, a za šta su zajedno sa drugih šest preduzeća dobili oko tri miliona KM.

Ipak najvrijedniji ugovor koji su, takođe kao član grupe ponuđača, dobili od Olimpijskog centra je svakako onaj za nabavku isklopive šestosjedne žičare po sistemu ključ u ruke.

Tada su, zajedno sa četiri druga preduzeća dobili oko 17 miliona KM.

Kao vlasnici ove firme su navedeni Stevica Rogulja i Vanja Vukojčić.

Slučajnost ili ne, ali ova firma se nalazi na istoj adresi kao i Konzulat Bjelorusije na Palama, odnosno na adresi Jovana Cvijića 16, Pale.

Inače, počasni konzul Bjelorusije u BiH je Nedeljko Elek.

Firma osnovana osam dana prije tendera

Da u Olimpijskom centru ništa nije uobičajeno i svakodnevno dokaz je i to da su posao medijske eksponiranosti vrijedan gotovo 180.000 maraka sa porezom dali firmi „Logos“ iz Istočne Ilidže, osnovanoj svega osam dana prije raspisivanja obavještenja o nabavci

Prema zvaničnim podacima, preduzeće je osnovano 23. decembra 2025. godine, a „Jahorina“ je obavještenje o nabavci objavila 31. decembra prošle godine.

Koliko „Jahorina“ drži do reklamiranja govori i podatak da su netom prije ugovora za „Logos“ za reklamiranje na sportskim događajima dali 140.000 maraka i to Košarkaškom klubu „Jahorina“ na čijem je čelu ponovo – Nedeljko Elek.

Podsjetimo, dok “Jahorina” dijeli milione omiljenim firmama, Vlada Republike Srpske se obavezala krajem prošle godine da će vratiti 145 miliona maraka njihovog kredita.

Tačnije, Vlada će platiti sve kredite Jahorine kod komercijalnih banaka.

Vlada Republike Srpske nekoliko godina unazad bezrezervno pomaže rad Olimpijskog centra Jahorina, a za većinu kredita koje će vratiti ranije je dala garancije.

Bez obzira na to preduzeće je zbog nesolventnosti bilo pod stalnim blokadama računa od strane povjerilaca i dobavljača.

Pored toga, Vlada je krajem prošle godine dala i saglasnost da se Olimpijskom centru isplati pomoć od deset miliona maraka kao vid subvencije za kapitalne projekte.

Uprkos svemu, OC je nastavio da se zadužuje, te se prije samo par dana emisijom obveznica na banjalučkoj berzi zadužio za 27,8 miliona KM.

Capital

Politika

EU UPOZORAVA BIH: Radnika u privredi sve manje, rastu birokratija i javni sektor

U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.

Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.

“Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu  i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.

Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto

Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.

“U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.

I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.

“Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.

Raste i javni dug

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.

“U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.

Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.

“Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.

Nastavi čitati

Politika

LICEMJERSTVO SNSD-a: Budžet institucija BiH raste, Republici Srpskoj ostaje sve manje novca

U normalnim zemljama budžet za narednu godinu usvaja se u toku tekuće. BiH kao i obično, mimo normalnog. Jedinstvena samo zemlja u cijelom svijetu koja iz godine u godinu funkcioniše na privremenom finansiranju.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević objašnjava da se privremeno finansiranje u većini zemalja rijetko koristi i to samo mjesec ili dva.

,,Nakon toga, ako se budžet ne usvoji vlada te zemlje pada i raspisuju se novi izbiori, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama to je još drastičnije. Prestaje plaćanje svih institucija, svih zaposlenih i to je neka vrsta pritiska’’, kaže Mlinarević.

Tako je to o normalnim zemljama. Kod nas Savjet ministara ne bi bio raspušten ni zbog mnogo krupnijih stvari od budžeta.

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić tvrdi da je naša situacija dokaz da budžet u BiH nije javni interes nego stvar političke trgovine i ucjena u, kako kaže, koaliciji koje čas ima, a čas nema.

A ta ima/nema koalicija uspjela je da za manje od četiri godine mandata poveća budžet BiH za 50% , sa milijardu na milijardu i po maraka.

Za  ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH to je očit dokaz jačanja države i državnih institucija.

Izgleda da su predstavnici Republike Srpske u Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH ili loši pregovarači, ili pregovaraju  za lične, a ne za interese Republike Srpske.

Sve vrijeme tvrde da žele da sruše institucije BiH i  da vrate nadležnosti koje su upravo oni prenijeli na BiH.

Sjetite se navodne zabrane rada Suda IiTužilaštva BiH, SIPE, Obavještajne-bezbjednosne agencije, pa osnivanja vlastite Agencije za lijekove, vraćanje Vojske Republike Srpske…

Rezultat toga je, na kraju, povećanje budžeta baš za te institucije, upozorava predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH SDS-ov Darko Babalj i upozorava da više novca u budžetu BiH znači manje novca u budžetu Republike Srpske.

Budžet institucija BiH uskoro će se naći pred poslanicima Parlamentarne skupštine. Predsjedništvo BiH ga je uputilo u parlamentarnu proceduru nakon što je Savjet ministara BiH odlučio da se BHRT-u uplati šest miliona maraka.

Podsjećamo, riječ je o medijskoj kući za koju u SNSD-u tvrde da je nelegalna, neustavna i antisrpski orjentisana.

BN

Nastavi čitati

Politika

SKANDAL U REVIZORSKOM IZVJEŠTAJU: Košarčevo ministarstvo nezakonito knjižilo troškove, ali prošlo bez zamjerke

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH na čijem čelu je SNSD-ov Staša Košarac, je budžetski novac u prošloj godini dijelilo je šakom i kapom, dok su ugovori o djelu sklapani mimo svih pravila, navodi se u Izvještaju o finansijskoj reviziji ovog ministarstva za 2025. godinu. Takođe, Kancelarija za reviziju institucija BiH je otkrila i da je delegacija Ministarstva tokom putovaja u Rusiju na krajnje netransparentan i nezakonit način knjižila troškove puta, međutim iako su otkrili brojne skandalozne propuste, revizori su Ministarstvu dali pozitivnu ocjenu.

Četvoročlana delegacija Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u kojoj je bio i Košarac, tokom putovanja u Rusiju nije štedjela, a nije se vodilo računa ni o tome da trošenje budžetskog novca bude zakonito. Revizori su otkrili da su za ovo putovanje iz budžeta isplaćene skoro 22 hiljade maraka.

Najskandaloznije od svega je to što se na potvrdana o hotelskoj rezervaciji i fotokopiji fakuture za prevoz uopšte ne navodi Ministarstvo niti imena ljudi iz delegacije.

“Na navedenim potvrdama, iako opis troška upućuje na usluge smještaja pružene članovima delegacije Ministarstva, kao kupac usluge naznačeno je Predstavništvo Republike Srpske u Ruskoj Federaciji, a ne Ministarstvo niti pojedinačni članovi delegacije. Na istom službenom putovanju izvršen je najam transportnih usluga za potrebe članova delegacije pri čemu je utvrđeno da je refundacija tih troškova u iznosu od 7.518 KM izvršena na temelju fotokopije fakture na kojoj je kao kupac usluge navedeno Predstavništvo Republike Srpske u Ruskoj Federaciji”, navodi se u Izvještaju.

Tako je javni novac isplaćen na osnovu fotokopije o rezervaciji, na Predstavništvo Republike Srpske, što predstavlja ozbiljan propust. Revizor navodi da su odgovorne osobe iz Košarčevog ministarstva na ove informacije ponudile usmena pravdanja da su to radili jer u Rusiji nije bilo moguće upotrebljavati platne kartice, pa je sve unaprijed platilo Predstavništvo Republike Srpske u Rusiji. Ove usmene tvrdnje, navodi revizor, nisu potkrijepljene nijednim dokazom.

“Međutim, nije nam prezentovana faktura za hotelski smještaj, dokumentacija o izvršenom plaćanju Predstavništva Republike Srpske za predmetne usluge, kao ni dokumentacija o izvršenom plaćanju članova delegacije odnosno povratu sredstava Predstavništvu”, stoji u Izvještaju.

Iz navedenog je jasno da ne postoji nikakva dokumentacija kojom bi bilo dokazano da je novac koji je navodno isplaćen zaista stigao do hotela i prevoznika. Nedeljko Glamočak iz SDS-a pita, zašto na sve što je otkriveno nema reakcije institucija?

“Prikazati te troškove pored originalnih računa u kopijama računa pa navodno nekim izjavama da je plaćeno u kešu pa sve to povući iz budžeta je zahvatanje po 3 osnova iz budžeta. Ono što je tragično u svemu tome je da zvanične institucije poput Kancelarije za reviziju institucija BiH to konstatuju u svome izvještaju, a onda daju pozitivno mišljenje o radu ministarstva. Na to se naravno ogluše i ostale institucije: tužilaštva i sudovi”, kaže Glamočak.

Tako nekažnjeno prolazi trošenje skoro 22 hiljade maraka na osnovu običnih fotokopija tuđih računa i usmenog pravdanja. Ovo nažalost nije jedina nezakonitost uočena u tom Ministarstvu.

BN

 

Nastavi čitati

Aktuelno