Connect with us

Svijet

VENECIJA BI MOGLA DA BUDE PRESELJENA JER SVE VIŠE TONE: Naučnici iznijeli još dvije opcije za spas grada

Venecija, lokalitet pod zaštitom UNESKO-a, suočava se sa sve češćim poplavama u posljednjih 150 godina.

Stanovnici Venecije bi u budućnosti mogli da budu primorani na preseljenje jer ovom čarobnom gradu prijete sve veće poplave.

Nova studija, objavljena u časopisu “Scientific Reports”, analizirala je postojeće i potencijalne strategije prilagođavanja na projekcije porasta nivoa mora koje su iznijete u Šestom izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama pri Ujedinjenim nacijama.

Venecija, lokalitet pod zaštitom UNESKO-a, suočava se sa sve učestalijim poplavama u posljednjih 150 godina. Prošlog ljeta su snažne oluje pogodile region, preopteretile odvodne sisteme i pretvorile ulice u reke.

Tokom 2019. godine, u obilnim poplavama su dvije osobe izgubile život, a nastala je šteta od više stotina miliona evra, uključujući i na znamenitoj bazilici Svetog Marka. Staklene barijere i plan obnove vrijedan 3,3 miliona evra predstavljeni su 2023. godine kako bi se zaštitila ova crkva stara 900 godina, koja je i dalje izložena plavljenju.

Naučnici su sada predstavili tri moguće strategije prilagođavanja za Veneciju, upozoravajući da je brzo djelovanje neophodno.

Autor studije navodi da Venecija predstavlja primer izazova sa kojima će se suočiti mnoge nizijske priobalne oblasti u narednim vijekovima uslijed porasta nivoa mora, uključujući Maldive i Holandiju.

Da li će Venecija morati da se preseli?
Istraživači predviđaju da će nasipi odnosno brane biti neophodni kada rast nivoa mora pređe 0,5 metara, što bi moglo da se dogodi do 2100. godine čak i uz niske emisije i to uz procjenjene troškove od 500 miliona do 4,5 milijardi evra.

Riječ je o inženjerskim nasipima od zemlje, pijeska ili kamena, koji se grade duž obala ili reka kako bi štitili naselja od poplava.

Zatvaranje Venecijanske lagune takozvanim “supernasipom” (širokim ojačanim bedemom) takođe bi moglo da bude održivo rješenje nakon porasta nivoa mora iznad 0,5 metara i moglo bi da sačuva grad čak i od porasta do 10 metara. Međutim, početni trošak mogao bi premašiti 30 milijardi evra.

Kao poslednju opciju, studija navodi potencijalno preseljenje grada. Naime, premještanje ne samo stanovnika već i istorijskih znamenitosti moglo bi da bude neophodno ako nivo mora poraste za više od 4,5 metara, što se očekuje poslije 2300. godine, uz troškove do 100 milijardi evra.

Autori upozoravaju da izgradnja velikih infrastrukturnih rješenja, poput trajnih barijera, može trajati između 30 i 50 godina, što znači da je rano planiranje ključno.

“Ne postoji optimalna strategija za Veneciju”
“Naša analiza pokazuje da ne postoji optimalna strategija za Veneciju. Svaki pristup mora da uzme u obzir više faktora, uključujući dobrobit i bezbjednost stanovnika Venecije, ekonomski prosperitet, budućnost ekosistema lagune, očuvanje kulturnog naslijeđa, kao i tradiciju i kulturu regiona”, rekao je profesor Robert Nikols iz Tindla, Centra za istraživanje klimatskih promjena pri Univerzitetu Istočne Anglije.

Nikols naglašava da sve priobalne oblasti na nižim nadmorskim visinama treba da prepoznaju izazov dugoročnog porasta nivoa mora i počnu da razmatraju posledice prilagođavanja već sada.

“S obzirom na visoku kulturnu vrijednost Venecije, ovi troškovi su očigledno nepotpuni i nijedna mjera prilagođavanja ne može dugoročno očuvati Veneciju kakvu danas poznajemo”, dodaje on.

Zašto nivo mora raste u Veneciji?
Venecija je već izložena riziku tokom visokih plima zbog svog položaja u plitkoj obalnoj laguni.

Prema podacima Kraljevskog muzeja u Griniču, sezonski vetrovi siroko mogu izazvati olujne udare, potiskujući vodu preko Jadranskog mora u lagunu i ka gradu. Kada se visoka plima i olujni udari poklope, poplave su ekstremne.

Globalno zagrijavanje dodatno ubrzava rast nivoa mora širom svijeta, zbog kombinacije topljenja glečera i širenja morske vode uslijed zagrijavanja.

Situaciju dodatno pogoršava činjenica da se tlo Venecije spušta za oko jedan milimetar godišnje uslijed prirodnih procesa, što je dodatno ubrzano ljudskim aktivnostima poput crpljenja podzemnih voda, iako je ta praksa danas zabranjena.

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno