Connect with us

Društvo

PAZITE ŠTA KUPUJETE! Odmrznuta piletina iz Turske se u BiH prodaje kao svježa

Koordinacioni odbor peradara-živinara Bosne i Hercegovine danas je poručio da je uvoz pilećeg mesa enormno povećan te da je 30 posto farmi u BiH ugašeno dok se dvije godine čeka dozvola za izvoz konzumnih jaja.

Najveće firme u oblasti živinarske/peradarske proizvodnje i proizvodnje hrane za životinje koje pokrivaju 90 posto proizvodnje sektora BiH ukazali su na probleme s kojim se konstantno susreću od pojave koronavirusa, a koji se nastavljaju globalnim poremećajem tržišta izazvane ratom u Ukrajini, ali i problemima poslovnog ambijenta u BiH i radom nadležnih institucija.

“Poskupljenje energenata, sirovina i repromaterijala, velika opterećenja od države i 3.000 parafiskalnih nameta, problemi radne snage i uvoza živinarskih/peradarskih proizvoda drastično se odražavaju na proizvodnju. Uvoz pilećeg mesa je veći za čak 1.000 tona u ovoj godini. Jos veći problem predstavlja što se uvozi smrznuti file iz Turske kojem je starost nepoznata i koji se nezakonito stavlja u promet nakon što se odmrzava i koristi u prodaji kao svježi proizvod u prodavnicama, restoranima i roštiljnicama“, kazali su iz Koordinacionog odbora peradara-živinara BiH.

Dodaju da trgovci tako prave nelojalnu konkurenciju domaćoj proizvodnji i damping cijenama. Kazne za ovakve prekršaje su minimalne, pa i kada ih inspekcija izrekne nemaju nikakav efekat.

“Proizvođači traže da se onemogući stavljanje u promet odmrznutog filea i da se propišu drastične kazne radi narušavanja zdravlja potrošača, naročito djece, kao i odraslih osoba. Skoro dvije godine proizvođači konzumnih i rasplodnih jaja, kao i jednodnevnih pilića traže da nadležne državne i entitetske službe urade tražene evidencije od strane EU, odnosno, spiskove farmi koka u BiH kao osnovnog početnog uslova za odobrenje izvoza u zemlje EU. Proizvođači su izrazili ogorčenje radi kašnjenja ove aktivnosti i zahtijevaju da se ovaj jednostavan posao hitno završi”, dodaju iz Koordinacije.

Pojašnjavaju da bi se izvozom za koje postoje kapaciteti došlo do rasterećenja domaćeg tržišta.

“Mora se konstatovati da je cijena konzumnih jaja najmanja u regionu od svih zemalja u okruženju, a da se ne priča o zemljama EU. Kao validan dokaz je to što nema uvoza jaja u BiH jer niko radi cijena nema interesa da to radi“, dodali su.

Proizvođači su ukazali na još jedan, kako kažu, nonsens.

“Naime, prilikom uvoza jednodnevnih pilića lake linije iz EU preko Rumunije i Bugarske domaći proizvođači na kraju odgoja 18 nedjeljnih kokica u oba entiteta dobijaju podsticaje. Tražimo od ministarstava poljoprivrede oba entiteta da ukinu podsticaje za uvozne piliće jer bi se spriječilo podsticanje strane proizvodnje, te tražimo da samo domaća proizvodnja ima pravo na korištenje podsticaja“, ističu iz Koordinacije.

Na kraju su kazali da je problem i visina poticaja u entitetima i kantonima te da bi harmonizacija bila pozitivna mjera za ovaj sektor.

Naglašavaju i da će cijena struje zvanično biti povećana od 1. januara 2023. godine te da se o tome treba voditi računa jer jr proizvodnja hrane za domaće stanovništvo prioritet svih prioriteta.

Klix

Društvo

JEDNA PLATA NE MOŽE POKRITI NI TREĆINU KORPE! Odlazak na slavu postao finansijski stres za građane Srpske!

Nekada simboličan znak pažnje prema domaćinu danas ozbiljno udara po kućnom budžetu.

Boca vina, kafa, šećer i bombonjera mogu koštati više od 50 KM, dok nova poskupljenja prijete da dodatno otežaju svakodnevni život građana.

Poklon koji više nije sitan trošak

Sezona krsnih slava donosi porodična okupljanja i druženja, ali i troškove koji se sve teže uklapaju u kućni budžet. Običaj da se domaćinu ne dolazi praznih ruku ostaje, ali je kupovina poklona postala ozbiljniji izdatak nego ranije.

Za bocu vina, pola kilograma kafe, šećer i bombonjeru potrebno je izdvojiti oko 50 KM, a račun može biti i znatno veći ako se u poklon dodaju čokolade za djecu ili izaberu skuplji proizvodi.

Na sve težu situaciju upozorava izvršna direktorka Udruženja potrošača „DON“ iz Prijedora Murisa Marić.

– Navikli smo da ne idemo praznih ruku nekom domaćinu, tako da danas, bilo šta, boca vina, pola kilograma kafe, šećer, neka bombonjera, pa ako imamo tamo i neku djecu, onda idu i čokolade i to zna otići daleko više od 50 maraka, ukoliko ne kupujemo one najjeftinije proizvode – izjavila je Marićeva za ATV.

Prema njenim riječima, građani su zbog dugogodišnjih običaja sami sebi nametnuli određenu obavezu kada je riječ o poklonima, iako njihove finansijske mogućnosti često ne prate takva očekivanja.

Kafa i vino probijaju budžet

Među proizvodima koji najviše utiču na cijenu poklon kese posebno se izdvaja kafa, gotovo nezaobilazan dio slavskog dara.

Cijena pola kilograma kafe odavno je premašila 10 KM, a poskupjeli su i konditorski proizvodi, uključujući bombonjere, čokolade i druge slatkiše, od kojih veliki dio dolazi iz uvoza.

Ni izbor vina više ne prolazi bez pažljivog gledanja cijena.

– Danas i neku bocu najobičnijeg vina nećemo naći ispod 10 KM. Na njih ne obraćamo možda svaki dan pažnju, ali kada dođu ove svetkovine, svakako da ćemo vidjeti kako te cijene zapravo stoje i kako se iznijeti s njima – navela je Marićeva.

Kada se saberu proizvodi koji se tradicionalno nose domaćinima, granica od 50 KM lako se prelazi, posebno ako se kupuju pokloni za više porodičnih okupljanja tokom kratkog perioda, piše ATV.

Struja bi mogla pokrenuti novi talas poskupljenja

Iz Udruženja potrošača „DON“ upozoravaju da bi eventualno povećanje cijene električne energije moglo dovesti do novih poskupljenja.

Marićeva objašnjava da rast troškova poslovanja privrednih društava često utiče i na cijene proizvoda i usluga koje plaćaju građani.

– Ostaje nada da neće doći do povećanja cijene električne energije i da će sve ostati kako je za sada rečeno – kazala je Marićeva, izražavajući zabrinutost zbog mogućih dodatnih izdataka.

Ona je naglasila da se poskupljenja rijetko zaustavljaju na jednom proizvodu ili usluzi.

– Nikad ne ide jedno povećanje samo, nego povećava se i sve ostalo – poručila je.

Jedna plata ne pokriva ni osnovne potrebe

Troškovi poklona samo su dio finansijskog pritiska kojem su izložena domaćinstva. Hrana, komunalije, krediti, školske potrepštine i odjeća redovni su izdaci koje porodice moraju pokrivati svakog mjeseca.

Prema ocjeni Marićeve, jedna plata ne može pokriti ni trećinu potrošačke korpe, zbog čega su mnogi građani primorani da pažljivo raspoređuju novac i odustaju od pojedinih potreba.

– Ovdje imamo taj problem da se u toku mjeseca nečega trebamo odreći kako bi se zadovoljile neke druge potrebe – istakla je ona.

To znači da se svaki trošak pažljivo odmjerava, pa i onaj koji je nekada predstavljao uobičajen dio porodičnih i društvenih okupljanja.

I cvijeće za zadušnice košta više

Pritisak na kućni budžet ne završava se sa svakodnevnom kupovinom. Tokom godine smjenjuju se rođendani, svadbe, krsne slave i drugi događaji koji podrazumijevaju dodatne izdatke.

Marićeva je podsjetila i na poskupljenje cvijeća koje se nosi na groblje povodom zadušnica.

– Bile su zadušnice, idu slave i to cvijeće koje se nosi na groblje danas niste našli ispod 10 KM – navela je.

Zbog takvih troškova planiranje potrošnje postaje sve važnije, posebno u porodicama sa djecom, gdje su mjesečne obaveze već brojne.

Tradicija ostaje, ali novčanik određuje granice

Odlazak na slavu i darivanje domaćina i dalje su važan dio porodičnog i društvenog života. Ipak, iznos koji će gost izdvojiti za poklon sve više zavisi od njegovih mogućnosti, a ne samo od običaja.

Poklon kesa od oko 50 KM nije obavezni iznos niti pravilo koje svi moraju poštovati, već procjena troška nekoliko tradicionalnih proizvoda.

U vremenu kada poskupljuju i osnovne životne namirnice, građanima ostaje da pažljivije biraju šta će kupiti i koliko mogu izdvojiti. Običaji opstaju, ali njihovo održavanje sve češće zahtijeva računicu.

Nastavi čitati

Društvo

STIŽE ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA! U noći sa subote na nedjelju pomjera se sat

Zimsko računanje vremena ove godine počinje u noći između subote i nedjelje, 24. i 25. oktobra, u 3.00 sata ujutru pomjeranjem kazaljki na časovnicima za jedan sat unazad.

Na osnovu Zakona o računanju vremena (“Službeni list SCG”, br. 20/06), ljetnje računanje vremena u ovoj godini se završava u nedjelju, 25. oktobra u 3.00 sata ujutru pomjeranjem za jedan čas unazad.

Srbija i BiH prate standardno Centralno evropsko vrijeme (CET, UTC+1), dok se tokom ljetnjeg perioda koristi Centralno evropsko ljetnje vrijeme (CEST, UTC+2). Ova praksa je usklađena sa većinom evropskih zemalja.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i svježije vrijeme sa kišom

U Republici Srpskoji i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno oblačno i svježije vrijeme sa kišom, a prestanak padavina u većini krajeva očekuje se poslije podne.

Tokom jutra na sjeveru će padati i jača kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od sedam na istoku do 14 na jugu i sjeveroistoku, a maksimalna od 12 na istoku do 18 stepeni Celzijusovih na jugu i jugoistoku. Duvaće slab do umjeren vjetar, tokom jutra na sjeveru i jak, sjevernih smjerova, a na jugu slab do umjeren jugozapadni.

Nastavi čitati

Aktuelno