Kompanija “Ukrtransnafta”, operater naftovoda “Družba”, počela je da prima sirovu naftu iz Bjelorusije, objavila je mađarska naftna grupa MOL.

“MOL očekuje da će prve pošiljke sirove nafte nakon ponovnog pokretanja ukrajinskog dijela naftovoda stići u Mađarsku i Slovačku najkasnije do sutra”, navodi se u saopštenju.

U objavi se dodaje da je tranzit nafte ponovo pokrenut u podne.

Ukrajina je 27. januara obustavila protok ruske nafte kroz svoj dio naftovoda “Družba” zbog, kako je navedeno, “oštećenja na sistemu”.

Broj ljudi rođenih u inostranstvu koji žive u EU dostigao je rekordnih 64,2 miliona u 2025. godini, navodi se u izvještaju Centra za istraživanje i analizu migracija pri Fondaciji “Rokvol Berlin” (RFBerlin).

U izvještaju se ističe da Njemačka ostaje najveći domaćin imigranata u apsolutnom smislu, ali pojedine manje zemlje imaju mnogo veći procenat stanovnika rođenih u inostranstvu.

Ta brojka se poredi sa 40 miliona u 2010. godini i predstavlja rast od oko 2,1 milion u odnosu na 2024. godinu.

Centar se u svom izjvšetaju oslanja na podatke Evrostata i Agencije UN za izbjeglice.

NJemačka i dalje ima najveću imigrantsku populaciju u EU, sa gotovo 18 miliona ljudi rođenih u inostranstvu koji žive u zemlji, u odnosu na 10 miliona u 2010. godini — što je povećanje za oko 70 odsto.

Oko 21,2 odsto stanovništva NJemačke čine imigranti, od kojih je 72 odsto radno sposobno stanovništvo.

Broj imigranata koji žive u NJemačkoj porastao je za oko 300.000 u 2024. i 2025. godini, što je porast od 1,7 odsto. To je polovina prosjeka EU od 3,4 odsto.

NJemačka je, takođe, domaćin ubjedljivo najvećem broju izbjeglica u apsolutnom smislu, sa 2,7 miliona koji žive u zemlji.

Španija je bila zemlja sa najbržim nedavnim rastom, sa populacijom rođenih u inostranstvu koja je porasla za 700.000 u 2024. godini i dostigla 9,5 miliona. To je povećanje od osam odsto, više nego dvostruko od prosjeka EU.

Iako NJemačka prednjači po apsolutnim brojkama imigracije, nekoliko manjih zemalja ima veću relativnu izloženost.

Luksemburg je na vrhu liste, sa imigrantima koji čine oko 52 odsto stanovništva, što je znatno iznad prosjeka EU od oko 14 odsto. Slijede Malta sa 32 odsto i Kipar sa 28 odsto.

Irska i Austrija, takođe, bilježe relativno visoke udjele, oko 23 odsto.

Litvanija, Mađarska i Rumunija imaju udio ispod 10 odsto, dok Slovačka, Bugarska i Poljska pokazuju najniže nivoe, svaka ispod pet odsto.

Takođe, prošle godine, ukupan broj zahtjeva za azil u EU iznosio je 669.365, što je smanjenje od 26,6 odsto u poređenju sa 2024. godinom.

Španija, Italija, Francuska i NJemačka činile su gotovo tri četvrtine tih zahtjeva.

Iako NJemačka ima ubjedljivo najveću populaciju izbjeglica, Kipar je zemlja sa najvećim udjelom izbjeglica u odnosu na stanovništvo, sa 4,8 odsto, u poređenju sa 3,2 odsto u NJemačkoj i 0,5 odsto u Italiji. Italija je članica EU sa najmanjim relativnim udjelom izbjeglica.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će produžiti primirje sa Iranom dok lideri te zemlje ne istupe sa jedinstvenim prijedlogom i dok se ne okončaju pregovori.

“Na osnovu činjenice da je vlada Irana ozbiljno podijeljena, što nije neočekivano i na zahtjev feldmaršala Asima Munira i premijera Pakistana Šebaza Šarifa, zatraženo je da obustavimo napad na Iran dok njegovi lideri i predstavnici ne izađu sa jedinstvenim prijedlogom”, napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.

On je naveo da je stoga naložio američkoj vojsci da nastavi blokadu Ormuskog moreuza i da u svim drugim aspektima ostane spremna i sposobna, ali da će produžiti primirje dok takav prijedlog ne bude podnet i dok se pregovori ne okončaju, na ovaj ili onaj način, prenosi Tanjug.

Iranski tim odustao od planiranih pregovora
Iranski pregovarački tim je, preko pakistanskog posrednika, prethodno saopštio američkoj strani da iz različitih razloga neće biti prisutan u Islamabadu na mirovnim pregovorima i da trenutno nema izgleda za učešće u pregovorima, objavila je agencija Tasnim.

Tasnim navodi da relevantni izvori smatraju da je razlog za ovakvu odluku to što je na osnovu okvira od 10 tačaka koji su SAD prihvatile, Iran prihvatio ovaj prekid vatre i naknadne pregovore o okončanju rata, ali su SAD to sve vreme kršile.

Pakistan, koji je posredovao u pregovorima, takođe je eksplicitno objavio da SAD prihvataju ovaj okvir, ali su onda, u narednim danima, Amerikanci počeli da krše svoje obećanje – nisu tražili od Izraela da obustavi napade na Liban i ovo pitanje je predstavljalo ozbiljne prepreke pregovorima nekoliko dana, navode izvori iranske agencije.

Kako prenosi Tasnim, Iran neće biti sutra u Pakistanu kako bi u potpunosti zaštitio prava svog naroda.

Pakistan je ranije saopštio da primirje ističe u utorak u 23.50 po GMT, dok Iran navodi da ono traje još oko 24 sata, odnosno do srijede.

Šarif zahvalio Trampu
Premijer Pakistana Šehbaz Šarif zahvalio je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu što je prihvatio zahtjev da se produži primirje sa Iranom.

Šarif je na platformi X napisao da će Pakistan nastaviti “iskrene napore” ka postizanju rješenja sukoba kroz pregovore.

On je izrazio nadu da će obje strane nastaviti da poštuju primirje i da će, kako je rekao, biti u mogućnosti da tokom druge runde razgovora u Islamabadu postignu sveobuhvatan mirovni sporazum koji bi doveo do trajnog okončanja sukoba.

Tramp je izjavio da će produžiti primirje sa Iranom dok lideri te zemlje ne istupe sa jedinstvenim predlogom i dok se ne okončaju pregovori.

“Na osnovu činjenice da je vlada Irana ozbiljno podijeljena, što nije neočekivano i na zahtjev feldmaršala Asima Munira i premijera Pakistana Šebaza Šarifa, zatraženo je da obustavimo napad na Iran dok njegovi lideri i predstavnici ne izađu sa jedinstvenim prijedlogom”, napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.

On je naveo da je stoga naložio američkoj vojsci da nastavi blokadu Ormuskog moreuza i da u svim drugim aspektima ostane spremna i sposobna, ali da će produžiti primirje dok takav prijedlog ne bude podnesen i dok se pregovori ne okončaju, na ovaj ili onaj način.