Connect with us

Svijet

CIJENE SU PAPRENE: Kompanije plaćaju milione da zaobiđu Ormuski moreuz

Dok se prolazak kroz kanal uobičajeno naplaćuje po fiksnoj tarifi putem rezervacija, firme bez rezervisanog termina mogu proći tako što plate dodatnu naknadu na aukciji za slobodne slotove, koji se dodjeljuju najvišem ponuđaču, umjesto da danima čekaju ispred obala Panama Sitija.

Ta cijena je u proteklim sedmicama naglo skočila kako su Iran i Sjedinjene Američke Države stvorili usko grlo na ključnoj brodskoj ruti, moreuzu Ormuz, pa je potražnja za tim terminima eksplodirala.

Brodovi sve češće prolaze kroz Panamski kanal jer se pošiljke preusmjeravaju, a kupci naručuju robu iz drugih zemalja kako bi izbjegli trgovinu preko sada izuzetno rizičnog Bliskog istoka.

Sigurnije i jeftinije proći kroz Panamski kanal

“Uz sva bombardovanja, projektile, dronove… kompanije kažu da je sigurnije i jeftinije proći kroz Panamski kanal”, kaže Rodrigo Noriega, advokat i analitičar u Panama Sitiju i dodaje da “sve to utiče na globalne lance snabdijevanja”.

Istovremeno, Noriega navodi da panamska vlada maksimalno koristi ono što može da zaradi od Panamskog kanala.

Prosječna cijena

Prosječna cijena prolaska kroz kanal kreće se između 300.000 i 400.000 dolara, u zavisnosti od plovila. Ranije su kompanije, kako bi došle na red ranije, plaćale dodatnih 250.000 do 300.000 dolara.

U posljednjim sedmicama prosječan dodatni trošak skočio je na oko 425.000 dolara.

Ricaurte Vaskez, administrator kanala, rekao je da je jedna kompanija, čije ime nije otkrio, platila dodatnih četiri miliona dolara kada je njen tankerski brod s gorivom morao da promijeni odredište zbog aktuelnih geopolitičkih tenzija.

“Bio je to brod koji je prevozio gorivo za Evropu, pa su ga preusmjerili za Singapur, i morao je što prije stići jer Singapuru ponestaje goriva”, rekao je. Druge naftne kompanije platile su i više od tri miliona dolara povrh osnovne naknade za prolazak, kako bi ubrzale tranzit u situaciji naglog rasta cijena nafte.

Privremena taksa

Vaskez je naglasio da se brodovi ne gomilaju u čekanju na kanal te da se visoki iznosi više mogu objasniti naglim promjenama ruta i većom hitnošću da plovila što brže stignu od jedne do druge tačke usred većeg trgovinskog haosa. On ističe da ti troškovi nisu nova opšta tržišna cijena, već privremena taksa koju snose same kompanije.

“One same odlučuju koliko visoko će ići sa ponudom”, rekao je Vaskez.

Udarci zbog geopolitičkog nadmetanja

Dok zarađuje više novca od ovog novog talasa saobraćaa, panamska vlada istovremeno trpi i udarce zbog geopolitičkog nadmetanja. Tamošnje ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Iran da je nezakonito zaplijenio brod pod panamskom zastavom, italijanske kompanije MSC Francesca, u moreuzu Ormuz. Panama, zemlja s jednom od najvećih brodskih registracija na svijetu, saopštila je da je brod “silom preuzet” od strane Irana. Nije bilo odmah jasno da li se plovilo još nalazi u iranskom pritvoru.

“Ovo predstavlja ozbiljan napad na sigurnost na moru i nepotrebnu eskalaciju u trenutku kada međunarodna zajednica zagovara da moreuz Ormuz ostane otvoren za međunarodnu plovidbu bez prijetnji ili bilo kakve prisile”, navedeno je u saopštenju, prenosi Telegraf.

Noriega smatra da bi iznosi koje kompanije plaćaju za prolazak kroz Panamski kanal mogli još rasti ukoliko se sukob nastavi, s obzirom na to da cijene nafte već dramatično rastu. Cijena barela Brent nafte ove sedmice je nakratko skočila iznad 107 dolara, sa oko 66 dolara po barelu prije godinu dana.

“Niko zapravo nije predvidio potencijalne efekte koje će rat imati na globalnu trgovinu”, rekao je Noriega.

Related Topics:

Svijet

ŠTA JE POŠLO PO ZLU: Kako je “pobjegao” OpenAI model vještačke inteligencije

Kada biolozi eksperimentišu s opasnim virusima, to rade pod strogim pravilima kako bi spriječili njihovo curenje ili bijeg iz laboratorije.

Međutim, slična pravila ne postoje za sisteme vještačke inteligencije, iako bi posljedice njihovog “bijega” mogle biti katastrofalne.

To više nije samo teorijska mogućnost. Testni model kompanije OpenAI ove sedmice uspio je da napusti testno okruženje i provali u servere stvarne kompanije dok je pokušavao da uspješno završi internu provjeru iz oblasti sajber bezbjednosti.

Stručnjaci upozoravaju da će se slični incidenti ponavljati ukoliko kompanije koje razvijaju vještačku inteligenciju ne pooštre bezbjednosne procedure tokom testiranja, uključujući i obuku modela da zadatke rješavaju na etičan način.

Predsjednik OpenAI Greg Brokman (Brockman) rekao je za CNN na konferenciji za novinare u četvrtak da kompanija i dalje sprovodi “potpunu istragu” kako bi “u potpunosti razumjela šta se dogodilo”.

“Ovo je nešto što moramo shvatiti veoma ozbiljno. Analiziramo svaki dio našeg sistema kako bismo utvrdili na koji način treba da odgovorimo”, rekao je Brokman.

Kako funkcioniše “sandbox”
Ograničen pristup koji nije bio potpuno zatvoren
AI sandbox je izolovano testno okruženje koje kompanije koriste za ispitivanje modela vještačke inteligencije. Njegova svrha je da sve što se dešava unutar njega ostane potpuno odvojeno od ostatka sistema.

Kompanije u takvim uslovima često privremeno uklanjaju bezbjednosna ograničenja modela kako bi provjerile njegove stvarne sposobnosti, ali uz pretpostavku da će ostati izolovan.

Međutim, u ovom slučaju OpenAI sandbox nije bio potpuno odsječen od mreže i interneta, rekla je za CNN Džesika Dži (Jessica Ji), viša istraživačka analitičarka Centra za bezbjednost i nove tehnologije Univerziteta Džordžtaun (Georgetown Center for Security and Emerging Technology).

Iz OpenAI navode da su modeli tokom testiranja imali veoma ograničen pristup mreži kako bi mogli da instaliraju resurse iz softvera treće strane koji se nalazio na internim serverima kompanije.

Iskoristio nepoznatu ranjivost
Iskoristivši do tada nepoznatu ranjivost u tom softveru, AI agenti pronašli su put do otvorenog interneta, a potom i do platforme Hugging Face, koja služi za razmjenu modela i skupova podataka otvorenog koda. Do nje su stigli koristeći ukradene akreditive i druge bezbjednosne propuste.

Dži ističe da ni OpenAI ni kompanija koja je razvila taj softver nisu znali za ranjivost koja je omogućila modelu da “pobjegne”, što pokazuje koliko je važno detaljno provjeriti cijeli sistem i otkriti sve moguće bezbjednosne propuste.

Prvi javno objavljeni slučaj ovakve vrste
Ovo nije prvi put da je model vještačke inteligencije uspio da izađe iz sandbox okruženja.

Kompanija Anthropic ranije ove godine saopštila je da je svom modelu namjerno dala zadatak da to učini. Kada je u tome uspio, model je čak poslao imejl jednom istraživaču kompanije Anthropic, iako nije trebalo da ima tu mogućnost.

Ipak, slučaj sa Hugging Faceom jedan je od prvih javno objavljenih primjera u kojem je model vještačke inteligencije napustio svoje testno okruženje i hakovao sistem druge kompanije, iako za to nije bio posebno programiran.

Stručnjaci traže strože mjere
Dži smatra da bi kompanije morale mnogo strože da izoluju modele koje testiraju.

“To može značiti da će inženjeri morati fizički da odu u data centar i direktno se povežu na mrežu, umjesto da sve pokreću u oblaku ili distribuiranim virtuelnim okruženjima, kako je danas uobičajeno”, rekla je ona.

Dodala je da bi kompanije morale imati mogućnost da u svakom trenutku ručno isključe mrežni pristup modelu kao dodatnu bezbjednosnu mjeru, naročito kada testiraju rizične scenarije, poput provjere da li AI agent može da hakuje banku.

Model će učiniti sve da ispuni zadatak
Nagrada je važnija od posljedica
Jedna od najčešćih metoda obuke modela vještačke inteligencije jeste učenje kroz nagrađivanje (reinforcement learning), pri kojem model dobija nagradu kada uspješno izvrši zadatak.

Problem je što će modeli često učiniti gotovo sve da ostvare cilj, uključujući i neetične postupke poput hakovanja.

Svi najnapredniji modeli koje je nedavno testirao Britanski institut za bezbjednost vještačke inteligencije (UK AI Security Institute) pokušali su da varaju barem u određenom broju slučajeva.

Modeli razmišljaju o posljedicama svojih postupaka samo ako su za to posebno obučeni, objašnjava Džastin Kapos (Justin Cappos), profesor sajber bezbjednosti na Univerzitetu u Njujorku.

Kao primjer navodi situaciju u kojoj bi neko dobio zadatak da do kraja dana obezbijedi 10 miliona dolara. Provala u bankarski trezor ispunila bi taj cilj, iako bi kasnije uslijedilo hapšenje.

“Ovo moramo shvatiti kao ozbiljno upozorenje”
“Ovo je zaista jezivo. Sada imamo konkretne dokaze da će loše usklađeni sistemi vještačke inteligencije praktično počiniti krivična djela ukoliko ne postoje snažne zaštitne mjere”, rekao je Stiven Adler (Steven Adler), bivši direktor za bezbjednost proizvoda u OpenAI-ju, koji danas vodi organizaciju Guidelight AI Standards.

“Ovaj incident moramo shvatiti kao ozbiljno upozorenje.”

Ovosedmični incident dodatno je pojačao zahtjeve istraživača, stručnjaka za sajber bezbjednost i zakonodavaca da se razvoj vještačke inteligencije jasnije reguliše.

“Pretpostavljam da mnogi ljudi upravo vode veoma hitne telefonske razgovore”, rekla je Dži.

Globalna trka otežava uvođenje pravila
Međutim, Kapos upozorava da postoji veliki problem.

U toku je globalna trka za dominaciju u oblasti vještačke inteligencije i razvoj modela koji će moći sami sebe da unapređuju. Stroža pravila mogla bi da uspore taj razvoj.

“Zbog toga kompanije imaju snažan podsticaj da ne uvode stroge bezbjednosne kontrole, osim ako to ne učine i njihovi konkurenti”, rekao je Kapos.

“Upravo je to suština cijelog problema.”

Nastavi čitati

Svijet

Crveno more na ivici nove krize, OGLASIO SE I PEKING

Kina je pozvala sve strane na uzdržanost nakon što su jemenski pobunjenici Huti proglasili pomorski embargo protiv Saudijske Arabije i preuzeli odgovornost za raketne napade na dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Lin Đijan izjavio je da Peking pažljivo prati razvoj situacije i naglasio da je neophodno očuvati bezbjednost međunarodnih pomorskih ruta, uz poštovanje suvereniteta svih država u regionu.

On je poručio da sporove treba rješavati dijalogom i konsultacijama kako bi se spriječila dalja eskalacija i što prije obnovili mir i stabilnost u Persijskom zalivu.

Huti tvrde da su pogodili dva tankera
Huti, koje podržava Iran, saopštili su da su balističkim i krstarećim raketama, kao i dronovima, gađali tankere Encelia i Layla, tvrdeći da su prekršili embargo koji je ta grupa uvela saudijskom pomorskom saobraćaju.

Saudijske vlasti potvrdile su da je tanker Encelia oštećen i da je izbio požar na pramcu, ali su naveli da su svi članovi posade bezbjedni i da je situacija stavljena pod kontrolu.

Rastu strahovanja od širenja krize
Napadi predstavljaju prvo ozbiljnije gađanje saudijskih ciljeva nakon nekoliko godina relativnog zatišja i dodatno povećavaju zabrinutost zbog bezbjednosti jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.

Stručnjaci upozoravaju da bi nova eskalacija u području Bab el-Mandeba, zajedno s napetostima u Ormuskom moreuzu, mogla izazvati nove poremećaje u globalnom snabdijevanju naftom i rast cijena energenata, zbog čega međunarodna zajednica poziva na hitno smirivanje situacije, navodi “YeniSafak”.

Nastavi čitati

Svijet

GORI “RUSKI AMAZON”: Dramatični snimci iz Putinovog rodnog grada VIDEO

Logistički centri ruske internet trgovine Wildberries u Sankt Peterburgu, Tveru i na Krimu tokom noći našli su se na meti velikog napada bespilotnim letjelicama.

Prema navodima ruskih Telegram kanala, među pogođenim objektima bili su logistički centri kompanije Wildberries u Sankt Peterburgu, gdje je nakon udara izbio veliki požar.

Na društvenim mrežama pojavili su se snimci gustog crnog dima koji se uzdizao iznad dijela grada. Prema dostupnim informacijama, pogođen je logistički park Utkin Zavod u selu Novosaratovka, južno od Sankt Peterburga, gdje se nalazi jedan od logističkih centara Wildberriesa.

Nezavisni ruski Telegram kanal ASTRA objavio je da je pogođen i drugi objekat kompanije u gradskoj četvrti Šušari, gdje su takođe zabilježeni gusti oblaci crnog dima.

Guverner potvrdio napad dronovima

Guverner Sankt Peterburga Aleksandar Beglov potvrdio je da je grad bio meta napada dronovima. Na Telegramu je naveo da su pogođeni neodređeni objekti civilne infrastrukture na Moskovskom autoputu.

Nekoliko sati kasnije, guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko saopštio je da je pogođen objekat Wildberriesa u Novosaratovki i da su tri osobe povrijeđene.

Iz kompanije Wildberries potvrđeno je da je rad logističkih centara u Šušariju i Utkinom Zavodu privremeno obustavljen nakon napada.

Zbog incidenta je, prema navodima vlasti, na aerodromu Pulkovo kasnilo oko 50 letova.

Sankt Peterburg, rodni grad ruskog predsjednika Vladimira Putina, nalazi se oko 1.100 kilometara od granice sa Ukrajinom. Posljednjih mjeseci zabilježeno je više napada dronovima na ciljeve u unutrašnjosti Rusije.

Peti napad na objekte Wildberriesa za sedam dana

Ovo je peti napad na objekte kompanije Wildberries u posljednjih sedam dana.

Ranije tokom noći na društvenim mrežama objavljeni su snimci velikog požara u logističkom centru Wildberriesa u Simferopolju. Kompanija je kasnije potvrdila da je jedno od njenih skladišta pogođeno, ali nije saopštila detalje o šteti niti o mogućim prekidima rada.

Stanovnici su tokom noći prijavili i požar u logističkom centru Wildberriesa u Tveru. Iznad grada se mogao vidjeti gust dim, dok razmjere štete za sada nisu poznate.

Prema pisanju Kyiv Independenta, dan ranije pogođen je i objekat Wildberriesa u Voronježu, dok su 22. jula nakon napada dronovima izbili požari u skladištima kompanije u Krasnodaru i Stavropoljskom kraju.

Ukrajinska vojska još nije komentarisala najnovije napade, dok Kyiv Independent navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi navode ruskih zvaničnika i izvještaje sa terena.

Pojedini analitičari procjenjuju da su nedavni napadi prouzrokovali ekonomsku štetu od najmanje 100 milijardi rubalja, odnosno oko 1,2 milijarde dolara.

Zelenski: Logistički centri služe za snabdijevanje vojske

Nakon napada na jedno skladište 18. jula, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da logistički centri Wildberriesa služe za snabdijevanje ruske vojske.

„To su ruski logistički objekti, odnosno skladišta koja se koriste za isporuku navigacione opreme, komponenti za proizvodnju dronova i druge vojne opreme“, rekao je Zelenski u obraćanju javnosti.

Na internet stranici Wildberriesa dostupna je i različita vojna oprema, uključujući dijelove za dronove i pancire.

Kompanija Wildberries i njena osnivačica Tatjana Kim nalaze se pod međunarodnim sankcijama. Prilikom uvođenja sankcija 2022. godine, Poljska je navela da je Wildberries „najveći poreski obveznik u Ruskoj Federaciji“.

Nastavi čitati

Aktuelno