Connect with us

Region

DATA CENTAR U HRVATSKOJ! Trošiće struje kao pola države i MILIONE HEKTOLITARA PITKE VODE

Svijet ulazi u eru ogromnih data centara – infrastrukture bez koje ne mogu funkcionisati državne baze podataka, vještačka inteligencija, cloud platforme i globalne tehnološke kompanije. Od Sjedinjenih Američkih Država i Kine do Evrope i Balkana, države i korporacije ulažu milijarde evra u objekte koji postaju „fabrike digitalnog doba“.

Međutim, iza digitalne revolucije krije se i ogromna potrošnja električne energije i vode, zbog čega data centri postaju jedno od ključnih energetskih i ekoloških pitanja budućnosti.

Šta su zapravo data centri?

Data centar je objekat u kojem se nalaze hiljade servera i računarskih sistema koji obrađuju i čuvaju ogromne količine podataka. Upravo preko njih funkcionišu društvene mreže, internet pretrage, streaming platforme, mobilne aplikacije, bankarski sistemi, ali i sistemi državnih institucija i bezbjednosnih službi.

Savremeni data centri danas imaju ključnu ulogu u razvoju vještačke inteligencije, jer AI modeli zahtijevaju ogromnu računarsku snagu i neprekidan rad servera.

Problem je što takvi sistemi troše enormne količine električne energije, ali i pitke vode koja se koristi za hlađenje servera. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna potrošnja električne energije data centara mogla bi se udvostručiti do 2030. godine upravo zbog razvoja vještačke inteligencije i cloud tehnologija.

Hrvatska planira gigantski AI centar kod Topuskog

Jedan od projekata koji je posljednjih mjeseci izazvao ogromnu pažnju u regionu jeste planirani AI i data centar „Pantheon AI“ kod Topuskog u Hrvatskoj.

Prema dostupnim informacijama, kompleks bi trebalo da bude izgrađen na području između sela Pecka, Katinovac i Crni Potok, nedaleko od Topuskog, u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom i područja Velike Kladuše.

Riječ je o projektu koji bi, prema najavama, mogao postati jedan od najvećih AI data centara u Evropi.

Planirana snaga centra iznosi čak 1 gigavat (GW), što je nivo potrošnje električne energije koji se poredi sa potrošnjom čitavih gradova ili velikih industrijskih sistema.

Potrošnja struje i vode: podaci koji otvaraju pitanja

Prema procjenama zasnovanim na projektovanoj snazi od oko 1 GW, budući AI/data centar kod Topuskog u Hrvatskoj, ako bi radio punim kapacitetom tokom cijele godine, mogao bi trošiti oko 8,76 TWh električne energije godišnje. To je približno polovina ukupne godišnje potrošnje električne energije Hrvatske, koja se kreće oko 19 TWh, što ovaj projekat svrstava među najenergetski intenzivnije infrastrukturne sisteme u Evropi.

Kada je riječ o potrošnji vode, industrijski modeli za velike AI data centre pokazuju da se u sistemima hlađenja troši između 1,5 i 3 litre vode po kWh električne energije. Primijenjeno na kapacitet od 1 GW, to znači da bi ovakvi sistemi mogli trošiti približno između 13 i 26 milijardi litara vode godišnje, odnosno oko 130 do 260 miliona hektolitara vode godišnje.

Dodatni problem koji se u stručnoj i lokalnoj javnosti ističe jeste činjenica da se za hlađenje sistema u okviru projekta razmatra korištenje podzemnih vodnih izvora u području Topuskog. To otvara pitanja dugoročnog uticaja na lokalne vodne resurse.

Prema dosadašnjim najavama, početak izgradnje očekuje se 2027. godine, dok bi prve operacije mogle početi 2029. godine.

Kragujevac već ima jedan od najvećih data centara u regionu

Dok Hrvatska tek planira veliki AI kompleks, Srbija već nekoliko godina ima jedan od najznačajnijih državnih data centara u jugoistočnoj Evropi.

Državni Data centar u Kragujevcu otvoren je 2020. godine i predstavlja ključnu digitalnu infrastrukturu Srbije.

Centar koriste državne institucije, lokalne samouprave, zdravstveni sistem, bezbjednosne strukture, ali i brojne kompanije koje koriste cloud usluge.

Objekat je projektovan tako da omogućava visok nivo bezbjednosti podataka i neprekidan rad sistema 24 časa dnevno.

Takvi kapaciteti zahtijevaju veliku količinu energije za napajanje serverskih sistema i rashladnih uređaja.

Iako je centar projektovan uz napredne sisteme energetske efikasnosti, njegova potrošnja električne energije je ogromna upravo zbog neprekidnog rada serverske infrastrukture.

Slično je i sa potrošnjom vode koja se koristi u rashladnim sistemima kako bi serveri mogli raditi bez prekida.

Kragujevački data centar kasnije je proširen dodatnim kapacitetima upravo zbog sve većih potreba za skladištenjem i obradom podataka, kao i razvoja cloud servisa i vještačke inteligencije.

Data centri postaju nova „industrija budućnosti“

Tehnološke kompanije danas grade data centre širom svijeta brže nego ikada ranije. Microsoft, Google, Amazon i druge globalne kompanije ulažu desetine milijardi dolara u novu infrastrukturu zbog eksplozije razvoja vještačke inteligencije.

Međutim, paralelno raste i zabrinutost zbog ogromne potrošnje energije i vode.

Pojedini veliki data centri u svijetu troše električnu energiju jednaku potrošnji čitavih gradova, dok sistemi za hlađenje svakodnevno koriste milione litara vode.

Zbog toga mnoge države pokušavaju pronaći balans između digitalnog razvoja i zaštite energetskih i prirodnih resursa.

Stručnjaci upozoravaju da će u narednim godinama upravo energija postati ključni faktor za razvoj novih data centara, jer bez stabilnog elektroenergetskog sistema nema ni razvoja digitalne ekonomije.

Uprkos tome, jasno je da će data centri u budućnosti imati sve važniju ulogu.

Banjaluka24

Region

OVOJ ZEMLJI PRED LJETO NEDOSTAJE 10.000 RADNIKA: Turizam i ugostiteljstvo pred velikim izazovom

Ljetna turistička sezona je pred vratima, a turistički radnici u Sloveniji upozoravaju da se ugostiteljstvo i turizam suočavaju s brojnim izazovima, među kojima je najveći nedostatak radne snage.

Procjenjuje se da u ovoj branši nedostaje više od 10.000 radnika. Iako su plate u ovom sektoru od 2019. godine porasle za gotovo 50 odsto, one i dalje ostaju najniže u ekonomiji, piše Slovenska tiskovna agencija (STA).

Činjenica je da u ugostiteljstvu i turizmu već godinama nedostaje odgovarajući kadar. Usljed nedostatka radne snage, mnogi ugostitelji bili su primorani prilagoditi svoje poslovanje, a jedan od načina bio je i skraćivanje radnog vremena lokala ili ugostiteljskih objekata, navode iz Obrtno-preduzetničke komore Slovenije.

Izrazili su zadovoljstvo što su prošle godine stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca, koje su omogućile sezonski rad stranaca u turizmu i ugostiteljstvu. Ipak, priželjkivali su rješenje po uzoru na privremeni ili povremeni rad u poljoprivredi, koji omogućava sezonski rad na kraći period na osnovu građanskopravnog odnosa, dok je u ugostiteljstvu i turizmu on dostupan samo na osnovu ugovora o radu.

Problem kod zapošljavanja stranih radnika i dalje predstavljaju dugotrajne administrativne procedure. Ti postupci traju toliko dugo da strani radnici u međuvremenu pronađu posao negdje drugdje u Evropskoj uniji.

Zbog jezika su u turizmu i dalje najtraženiji radnici iz zemalja Balkana, ali je sve više i Azijata iz Bangladeša, Indije, Nepala i s Filipina.

Iz sindikata upozoravaju da su kadrovske prilike ove godine još teže nego lani, te da ni rast plata ni poboljšanje uslova rada nisu bili dovoljni.

Glavni sekretar Sindikata radnika ugostiteljstva i turizma Slovenije Jasna Bračun izjavila je za STA da mnogi potencijalni kandidati izbjegavaju ovu branšu.

– Razlozi su dobro poznati: zahtjevno radno vrijeme, izražena sezonalnost posla i, što je ključno, plate koje su, prema podacima statističkog zavoda, najniže među svim privrednim granama u zemlji. Takvi uslovi ne omogućavaju privlačenje i zadržavanje kadra koji je sektoru hitno potreban za normalno funkcionisanje – upozorila je Bračun.

Fena

Nastavi čitati

Region

DRAMA NA PLAŽI U HRVATSKOJ: Žena prestala da diše, policajci je vratili u život!

Dva policijska službenika spasila su juče, u petak, 19. juna, na plaži u Medveji u Hrvatskoj život 37-godišnjoj državljanki Indije, koja u trenutku njihovog dolaska nije davala znakove života.

Policajci, koji tokom ljetne sezone rade na ispomoći u Policijskoj stanici Opatija, zatekli su se na mjestu događaja tokom obavljanja redovnih zadataka i odmah priskočili u pomoć.

Riječ je o policijskim službenicima iz Policijske stanice Ivanić-Grad i Policijske stanice Daruvar.

Policajci preuzeli reanimaciju

Kako je saopštila policija, žena nije davala znakove života, a policajci su bez oklijevanja preuzeli pružanje prve pomoći od građana koji su već pokušavali da joj pomognu i nastavili postupak oživljavanja.

Njihova brza reakcija i upornost pokazale su se kao presudne.

Ponovo počela da diše

Nakon reanimacije žena je ponovo počela da diše, a policajci su nastavili da prate njeno stanje i pružaju joj pomoć sve do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći.

Po dolasku na mjesto događaja, medicinski tim preuzeo je dalje zbrinjavanje pacijentkinje.

Prevezena u bolnicu u Rijeci

Nakon ukazane prve pomoći, 37-godišnja državljanka Indije prevezena je u Klinički bolnički centar Rijeka radi daljeg liječenja.

Iz policije su istakli da ovaj slučaj pokazuje kako su policijski službenici često prvi koji pružaju pomoć u situacijama kada su sekunde presudne za spasavanje ljudskog života, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Region

DOK MI TAPKAMO U MJESTU, POGLEDAJTE ŠTA HRVATI GRADE! Pruga od 160 km/h i džinovski tunel

Projekat nove nizinske pruge Zagreb – Rijeka jedan je od najvažnijih infrastrukturnih poduhvata u Hrvatskoj zbog svoje saobraćajne, privredne i evropske uloge.

Kako su saopštili iz HŽ Infrastrukture, dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani trenutno su u fazi izrade idejnog projekta, a plan je da do kraja 2026. godine budu podneseni zahtjevi za izdavanje lokacijskih dozvola.

„Paralelno s tim, u toku je postupak javne nabavke za uslugu tehničke pomoći za nabavku i sprovođenje takozvanog Alliance ugovora za projektovanje i izgradnju nizinske pruge“, naveli su iz HŽ Infrastrukture.

Riječ je o pripremnom koraku za model ugovaranja koji bi trebalo da objedini projektovanje i izvođenje radova te ubrza realizaciju jednog od najsloženijih željezničkih projekata u Hrvatskoj.

Alliance ugovor prvi put u Hrvatskoj

Alliance ugovor predstavlja savremeni model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata koji se zasniva na partnerstvu između naručioca i izvođača. Cilj je da se izbjegnu dosadašnja iskustva s dugotrajnim procedurama, prije svega javnim nabavkama, jer se broj postupaka svodi na jedan.

„To znači da ćemo u ovoj fazi dobiti konsultante čiji će zadatak biti da pripreme i sprovedu budući postupak javne nabavke za izvođenje radova, izrade nacrt ugovora i savjetuju nas tokom faze projektovanja i radova na izgradnji nizinske pruge“, poručili su iz HŽ-a.

Dodaju da je ovaj korak neophodan jer takav model do sada nije korišten u Hrvatskoj. Projekat nizinske pruge trebalo bi da bude prva primjena Alliance pristupa u nacionalnom infrastrukturnom sistemu.

Tačna vrijednost radova, izvor finansiranja i rokovi izgradnje biće definisani nakon završetka idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja tendera za izvođenje radova.

Ključna veza između Rijeke i srednje Evrope

Nizinska pruga dio je tri važna transevropska saobraćajna koridora – Mediteranskog, Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran. Ovi koridori povezuju luku Rijeka s Mađarskom i drugim državama srednje Evrope.

Dužina pruge od Zagreba do Rijeke iznosiće približno 175 kilometara, što je 56 kilometara manje u odnosu na postojeću trasu. Planirano je da bude dvokolosiječna i elektrificirana, projektovana za brzine do 160 kilometara na čas.

Na novoj pruzi biće izgrađeno pet novih željezničkih stanica i jedno stajalište.

Nova trasa trebalo bi da omogući saobraćaj vozova dužine do 750 metara, značajno poveća bezbjednost i kapacitet željezničkog saobraćaja te dodatno otvori prostor za razvoj riječkog lučkog bazena.

Iz HŽ-a ističu da je projekat važan i za puni razvoj novoizgrađenog terminala Rijeka Gateway, jer bi njegovom realizacijom znatno više tereta iz riječke luke prema Mađarskoj i zemljama srednje Evrope moglo da se prevozi željeznicom.

Dugoročno, nova pruga otvara mogućnost daljeg razvoja riječke luke, uključujući i potencijalno proširenje lučkih kapaciteta na području Omišlja na Krku, čime bi luka Rijeka dodatno ojačala svoju poziciju među lukama sjevernog Jadrana.

Više od 30 tunela i vijadukata

Pošto će nova trasa prolaziti kroz veoma zahtjevan teren, predviđena je izgradnja velikog broja željezničkih objekata. Ukupno je planirano više od 30 vijadukata i tunela, među kojima bi trebalo da bude i najduži tunel u Hrvatskoj, dug oko 14 kilometara.

Projekat je podijeljen na dvije glavne dionice. Na dionici Karlovac – Skradnik planirana je kombinacija rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih dijelova pruge.

To podrazumijeva rekonstrukciju postojećeg kolosijeka na pojedinim poddionicama, izgradnju drugog kolosijeka te potpuno novu dvokolosiječnu prugu dugu oko 36 kilometara.

Ta dionica obuhvata 11 vijadukata ukupne dužine 8,1 kilometar i pet tunela sa dvije cijevi ukupne dužine 4,6 kilometara, prenosi Bauštela.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno