Krajem maja na nebu će se pojaviti plavi puni Mjesec, pojava koja privlači pažnju kako astronoma amatera, tako i ljubitelja noćnih posmatranja. pak, plavi puni Mjesec ne znači da će naš satelit zaista promijeniti boju.

Ova pojava, koja će se dogoditi 31. maja 2026. godine u 10:45 po srednjoevropskom vremenu, označava dodatnu punu fazu Mjeseca u jednom lunarnom ciklusu. Najčešće se odnosi na drugi pun Mjesec u istom kalendarskom mjesecu, što će biti slučaj u maju 2026. godine.

Zašto se zove “plavi pun Mjesec”
Naziv “plavi puni Mjesec” ima dugu istoriju. Još u 16. vijeku koristio se kao metafora za nešto nemoguće, dok je kasnije dobio doslovnije značenje. Nakon erupcije vulkana Krakatau 1883. godine, čestice u atmosferi učinile su da Mjesec ponekad poprimi plavičasti ton. Savremena definicija potiče iz 20. vijeka i s vremenom je pojednostavljena i popularizovana, prenosi fakt.pl. Iako naziv sugeriše rijetkost, ova pojava se dešava relativno često zbog nesinhronizovanosti lunarnih i solarnih ciklusa. Zbog toga se na svakih nekoliko godina dogodi 13 punih Mjeseca umjesto uobičajenih 12. Sledeća takva godina je 2027, što dodatno povećava interesovanje posmatrača neba.

2028. nas čeka rijedak fenomen
Posebnu pažnju izaziva godina 2028, kada će 31. decembra plavi puni Mjesec biti ujedno i superpun Mjesec i potpuno pomračenje Mjeseca. Ovo je izuzetno rijetka kombinacija koja Mjesec čini većim, svjetlijim i sa crvenkastim odsjajem, što je značajno za astronomska posmatranja.

Novo istraživanje pokazuje da čak trećina pripadnika generacije Z jveruje da može da predvidi razvoj događaja, ali granica između instinkta i anksioznosti često ostaje nejasna.

U svijetu punom neizvjesnosti, ideja o vidovnjačkim sposobnostima nikada nije djelovala primamljivije. Ako ste rođeni između 1997. i 2012. godine, moguće je da već posjedujete takve “moći”, ili bar vjerujete da ih imate.

Trećina pripadnika generacije Z u SAD tvrdi da je imala duplo više “vidovnjačkih trenutaka” nego bejbi-bumeri, pokazuje istraživanje kompanije Talker Research. To u praksi znači da im se “šesto čulo”, kako kažu, javlja tek jednom ili dva puta mjesečno, ali da ne mogu stalno da proriču budućnost.

Vidovnjačke sposobnosti mogu podrazumevati različite stvari, od komunikacije sa mrtvima (medijumi) do “vizija” povezanih sa predmetima ili mjestima (vidovitost). Ipak, ispitanici iz generacije Z najčešće su svoje sposobnosti opisivali kao snažnu intuiciju o tome kako će se određene situacije razvijati.

U istraživanju, 33 odsto ispitanika reklo je da može da osjeti kada „nešto nije u redu”, 28 odsto tvrdi da prepoznaje neiskrenost, dok je 26 odsto navelo da ima jak unutrašnji osjećaj kada treba da se povuče iz neke situacije.

Za one starije od 29 godina koji se osećaju zapostavljeno ima i utješnih vijesti.

Neke “vidovnjačke” intuicije prisutne su u svim generacijama. I bejbi-bumeri i generacija Z, na primjer, dijele “šesto čulo” kada je reč o finansijama, dok su milenijalci najintuitivniji u ljubavnim odnosima.

Generacija X, prema istraživanju, najčešće tačno predviđa ishode događaja.

Iako će neki odmah reći da to nisu nikakve natprirodne sposobnosti već običan zdrav razum, ovakva „new age” vjerovanja postaju sve popularnija, naročito sa razvojem društvenih mreža.

Interesovanje za tarot karte, kristale i astrologiju naglo je poraslo, a viralne teorije poput “manifestacije” i “delulu” trenda dodatno su dobile na popularnosti, obe zasnovane na ideji da će se nešto ostvariti ako dovoljno vjerujete u to.

Istraživanje iz 2025. godine koje je sproveo Pew Research Center pokazalo je da 30 odsto Amerikanaca bar jednom godišnje koristi astrologiju, tarot ili usluge proroka, uglavnom iz zabave.

Sve to dolazi u trenutku kada raste zabrinutost zbog stanja u svijetu. Ekonomska nesigurnost, geopolitičke krize, klimatske promjene i nedostatak podrške za mentalno zdravlje navode dio mladih da traži osjećaj kontrole na drugim mjestima.

Ipak, iako ove intuicije mogu pružiti privid usmjerenja, većina mladih i dalje ostaje skeptična, ili barem ne sasvim uvjerena u njihovu tačnost.

Čak 35 odsto ispitanika priznalo je da nije sigurno da li može da razlikuje sopstvenu intuiciju od anksioznosti.

A možda ta neizvjesnost i nije loša stvar. Ona znači da je sve i dalje moguće i da su beskrajno bogatstvo i svjetski mir možda tik iza ugla.

Miris maslinovog ulja mnoge vraća na jednostavne, mediteranske trenutke – na svježe salate, topli hljeb i onu tišinu koja dolazi kada jedete nešto što prija i tijelu i mislima. Upravo zbog toga, maslinovo ulje se decenijama smatra jednim od najzdravijih izbora u ishrani.

Ali ono što se često prećuti jeste da nije svako maslinovo ulje isto i da razlika između njih može imati mnogo veći uticaj nego što pretpostavljate, posebno kada je riječ o zdravlju mozga.

U vremenu kada se sve više govori o pamćenju, koncentraciji i prevenciji kognitivnog pada, upravo male navike – poput izbora ulja koje svakodnevno koristite – počinju da prave veliku razliku.

Ono što koristite svaki dan može oblikovati vaše pamćenje

Maslinovo ulje je osnova mediteranske ishrane, koja se već dugo povezuje sa dugovječnošću, vitalnošću i boljim mentalnim zdravljem. Međutim, nova istraživanja dodatno produbljuju tu priču i ukazuju na nešto što mnogi zanemaruju – vrsta ulja je jednako važna kao i sama navika da ga koristite.

Drugim riječima, nije dovoljno samo reći „koristim maslinovo ulje“. Važno je koje.

Na prvi pogled, flaše u prodavnici izgledaju slično. Razlike su često skrivene u sitnim slovima – djevičansko, ekstra djevičansko, rafinisano.

Ali iza tih naziva krije se ključna stvar: stepen obrade.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje prolazi minimalnu obradu, što znači da zadržava veliki broj prirodnih jedinjenja – posebno polifenola, koji imaju snažno antioksidativno i protivupalno dejstvo. Upravo ta jedinjenja povezuju se sa očuvanjem moždanih funkcija i sporijim kognitivnim starenjem.

S druge strane, rafinisana ulja prolaze kroz procese koji uklanjaju veliki dio tih korisnih sastojaka. Ostaje mast – ali se gubi ono najvrijednije.

Šta kažu istraživanja – i zašto je to važno

Studije koje su pratile navike ishrane i promjene u kognitivnim funkcijama pokazale su zanimljiv obrazac: ljudi koji su unosili veće količine djevičanskog maslinovog ulja imali su bolje rezultate u oblastima poput pamćenja, pažnje i jezičkih sposobnosti.

Istovremeno, veći unos rafinisanog ulja bio je povezan sa suprotnim trendom – slabijim izvršnim funkcijama i padom ukupnih kognitivnih sposobnosti.

To ne znači da je jedno „loše“, a drugo „dobro“ u apsolutnom smislu. Ali jasno pokazuje da kvalitet izbora dugoročno pravi razliku.

Veza između crijeva i mozga koju ne smijemo ignorisati

Jedan od najzanimljivijih aspekata ovih istraživanja jeste uticaj maslinovog ulja na crijevnu mikrobiotu.

Naše tijelo funkcioniše kao povezan sistem – i ono što se dešava u crijevima često se direktno odražava na mozak.

Veći unos djevičanskog ulja povezan je sa većom raznolikošću „dobrih“ bakterija, dok rafinisana ulja pokazuju suprotan efekat.

Ta raznolikost nije samo broj – ona znači stabilniji imunitet, bolju apsorpciju hranljivih materija i, dugoročno, bolju podršku kognitivnim funkcijama.

Najveća greška koju mnogi prave – a lako se ispravlja
U posljednje vrijeme popularni su trendovi poput ispijanja „šotova“ maslinovog ulja, ali istina je mnogo jednostavnija.

Ne morate mijenjati navike drastično.

Mnogo je važnije da ono ulje koje već koristite – bude kvalitetnije.

Dodajte ga salati, koristite ga kao završni sloj na toplim jelima, umiješajte ga u lagane obroke. Male, svakodnevne odluke imaju daleko veći efekat od kratkoročnih trendova.

Kako da prepoznate pravo ulje u prodavnici

Ako želite da izvučete maksimum iz ove navike, obratite pažnju na nekoliko stvari:

birajte „ekstra djevičansko“ ili „djevičansko“ maslinovo ulje

– tražite tamne staklene flaše – štite sadržaj od svjetlosti

– provjerite porijeklo i datum proizvodnje

– izbjegavajte ulja bez jasno deklarisanog porijekla

Miris i ukus takođe mogu biti vodič – blago gorak i pikantan ton često je znak prisustva polifenola.

Na kraju, nije stvar u savršenstvu, već u izboru

Zdravlje mozga ne gradi se preko noći, niti jednim proizvodom.

Ali se gradi svakim malim izborom koji ponavljate iz dana u dan.

Maslinovo ulje je jedan od tih izbora – tih, svakodnevan, gotovo neprimjetan. I upravo zato toliko važan.

Jer ono što danas sipate u tanjir, sutra može da utiče na to kako razmišljate, pamtite i doživljavate svijet oko sebe, piše Ona.rs.