Prije samo mjesec dana odbornici Pokreta Sigurna Srpska u Prijedoru i Novom Gradu upozorili su na katastrofalno stanje pješačkog mosta između Trgovišta i Donje Dragotinje, tražeći hitnu sanaciju kako bi se spriječila tragedija. Danas, njihove riječi dobile su bolan epilog — jedna žena zadobila je teške povrede nakon prelaska preko dotrajalog i opasnog mosta.

PSS POKREĆE INICIJATIVU! Odbornici traže hitnu obnovu pješačkog mosta između Prijedora i Novog Grada

Prema dostupnim informacijama, riječ je o R. S. iz Trgovišta, koja je pala prilikom prelaska i završila u bolnici sa ozbiljnim povredama. Kako sama kaže, polomila je tri rebra i zadobila prelom kosti u ramenu.

– Morala sam ići preko mosta jer nemam prevoz. Krenula sam po stvari za jelo. Sad sam sva ugruvana, slomljena – ispričala je potresena žena.

Na lice mjesta izašla je i policija, koja je obavila razgovor sa povrijeđenom ženom i ispitivala okolnosti zbog kojih je koristila ovako opasan prelaz.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da ovo više nije pitanje politike, već pitanje odgovornosti i ljudskih života.

– Umjesto prebacivanja odgovornosti između dvije lokalne uprave, građani zaslužuju konkretno rješenje. Još jednom zahtijevamo hitnu sanaciju pješačkog mosta između Trgovišta i Donje Dragotinje — prije nego što bude kasno – poručili su odbornici.

Mještani već duže vrijeme upozoravaju da je most u izuzetno lošem stanju i da svakodnevno predstavlja opasnost za sve koji su prinuđeni da ga koriste, posebno starije osobe i djecu.

Banjaluka24

Danas je vijest da se isplaćuju penzije koje su ljudi pošteno zaradili. Ali nije vijest da je SNSD-ova vlast samo nekoliko dana ranije ponovo zadužila Republiku Srpsku za pola milijarde maraka da bi to mogla isplatiti.

Rekao je ovo Miloš Stanišić, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, podsjećajući da je Republika Srpska u kratkom roku ušla u nova ogromna zaduženja koja će vraćati generacije koje tek dolaze.

On je podsjetio da su prije samo mjesec dana Republiku Srpsku zadužili za još milijardu maraka.

-Tuđim parama svako može da vodi kuću. Dobar domaćin je onaj koji od marke napravi dvije – a ovi u vlasti su nesposobni da zarade, a dovoljno bezobrazni da kriju dugove. Lako je živjeti na tuđi račun. Začarani krug mora da se prekine – rekao je Stanišić.

On je rekao da je posebno opasno što vlast pokušava da stvori utisak kako je sve stabilno, dok se istovremeno kriju stvarne razmjere dugova i posljedice koje će tek doći na naplatu.

-Dobar domaćin nije onaj koji se hvali da je isplatio ono što je narod već zaradio. Dobar domaćin je onaj koji zna da zaradi, planira i ostavi nešto iza sebe. Ovdje imamo vlast koja nije sposobna da stvori novu vrijednost, ali je zato spremna da zaduži i unuke i praunuke i čukunuke samo da bi kupila još malo vremena. Ovo mora prestati – rekao je Stanišić.

Skupština grada Prijedor raspravljala o kreditu od 12 miliona KM bez adekvatne pripreme odbornika, uprkos zahtjevu za povlačenje tačaka sa dnevnog reda

Odbornici Skupštine grada Prijedora našli su se u nezavidnoj situaciji nakon što su materijale o planu rada gradonačelnika i Gradske uprave, kao i o kreditnom zaduženju od 12 miliona KM, dobili neposredno pred početak sjednice.

Riječ je o jednoj od najznačajnijih finansijskih odluka za grad, koja je razmatrana bez potrebnog vremena za analizu i pripremu, što je izazvalo reakcije dijela odbornika.

Odbornik Pokreta „Sigurna Srpska“, Predrag Kukolj, zatražio je povlačenje ovih tačaka sa dnevnog reda, ističući da nije moguće voditi ozbiljnu raspravu niti donositi odgovorne odluke bez uvida u materijale.

„Nemoguće je ozbiljno diskutovati i odgovorno glasati o ovako važnim pitanjima bez dovoljno vremena za analizu materijala“, poručio je Kukolj.

Njegov zahtjev otvorio je pitanje transparentnosti i procedura u donošenju ključnih odluka na lokalnom nivou. Ipak, prijedlog nije dobio podršku većine odbornika – za povlačenje su glasala samo dva odbornika, dok je većina odlučila da se rasprava održi.

Na taj način omogućeno je da se o milionskom kreditnom zaduženju odlučuje bez detaljne pripreme, što dodatno pojačava zabrinutost u vezi sa odgovornošću i transparentnošću procesa odlučivanja.

Ovakva praksa nameće niz pitanja: da li odbornici mogu donositi odgovorne odluke bez pravovremenog uvida u materijale, ko snosi odgovornost za eventualne posljedice i zbog čega se ključne finansijske teme ne pripremaju transparentnije.

Posebno zabrinjava činjenica da se radi o zaduženju koje će dugoročno uticati na budžet grada i finansijsko opterećenje građana.

Da li je ovakav način odlučivanja prihvatljiv, ostaje pitanje na koje odgovor očekuje javnost.