Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovo su u centru pažnje nakon što su iranski državni mediji objavili detalje zahtjeva koje je Teheran navodno uputio Vašingtonu u okviru pregovora o okončanju sukoba na Bliskom istoku.

Reakcija američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) bila je burna, a iranski odgovor opisao je kao „potpuno neprihvatljiv“, prenosi Index.

Iranska državna televizija Press TV predstavila je američki prijedlog za okončanje rata kao pokušaj prisiljavanja Teherana na kapitulaciju i prihvatanje, kako navode, „pretjeranih zahtjeva“ Vašingtona. Prema istim navodima, iransko rukovodstvo odbacilo je američku ponudu i iznijelo sopstvene uslove za trajni sporazum.

Iran traži ratnu odštetu i puni suverenitet nad Ormuskim moreuzom
Kako prenose iranski državni mediji, Teheran zahtijeva potpuno okončanje sukoba na svim frontovima, ali i da SAD isplate ratnu odštetu Iranu zbog posljedica višemjesečnih napada i destabilizacije regiona.

Pored toga, među ključnim zahtjevima navodi se potpuno ukidanje američkih sankcija, oslobađanje zaplijenjene iranske imovine, kao i priznanje punog suvereniteta Irana nad Ormuskim moreuzom, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte.

Iranski mediji tvrde da bi prihvatanje američkog plana značilo odustajanje od nacionalnih interesa i političko poniženje Islamske Republike.

Trump: „Ne sviđa mi se njihov odgovor“
Donald Trump je u razgovoru za portal Axios poručio da neće prihvatiti ono što je nazvao „neprimjerenim odgovorom“ Irana.

„Ne sviđa mi se njihov odgovor“, rekao je Trump, odbijajući da otkrije dodatne detalje o sadržaju komunikacije između dvije strane.

Američki predsjednik ranije je iranski odgovor nazvao „POTPUNO NEPRIHVATLJIVIM“, čime je dodatno pojačao sumnje da bi pregovori mogli da dođu u ozbiljnu krizu.

Sukob eskalirao nakon američko-izraelskih napada
Kriza je dodatno eskalirala nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli napade na iranske ciljeve, što je izazvalo odgovor Teherana usmjeren prema Izraelu i američkim saveznicima u Persijskom zalivu.

Iran je tada zatvorio Ormuski moreuz, što je izazvalo veliku zabrinutost na svjetskim tržištima energije i strah od širenja sukoba na cijeli region Bliskog istoka.

Primirje je stupilo na snagu 8. aprila uz posredovanje Pakistana, ali pregovori održani u Islamabadu nijesu donijeli konačan dogovor između sukobljenih strana.

Kasnije je Donald Trump produžio primirje bez vremenskog ograničenja kako bi se ostavio prostor za nastavak diplomatskih razgovora i pokušaj postizanja trajnog rješenja.

Neizvjesni nastavak pregovora
Za sada nije poznato da li će Vašington i Teheran nastaviti pregovore niti da li postoji mogućnost približavanja stavova dvije strane.

Zanimljivo je da se, prema navodima agencije DPA, pitanje iranskog nuklearnog programa nije pominjalo u posljednjem odgovoru Teherana, iako je upravo to godinama jedno od ključnih spornih pitanja između Irana i Zapada.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas odbacila je danas predlog ruskog predsednika Vladimira Putina da bivši nemački kancelar Gerhard Šreder predstavlja Evropu u budućim pregovorima sa Moskvom o evropskim bezbednosnim aranžmanima.

“Ukoliko Rusiji damo pravo da imenuje pregovarača u naše ime, znate, to ne bi bilo veoma mudro”, rekla je Kalas novinarima u Briselu, prenosi Rojters.

Navela je da bi, s obzirom na to da je Šreder lobirao za ruske državne kompanije, “sedeo na obe strane stola”.

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da, ukoliko dođe do pregovora EU i Rusije, Šreder bi bio njegov preferirani posrednik.

Jedan nemački zvaničnik ocenio je da ponuda nije kredibilna jer Rusija nije promenila nijedan od svojih uslova, dodajući da bi prvi test bio da li je Moskva spremna da produži trodnevni prekid vatre, prenosi Rojters.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je danas da rat sa Iranom “nije završen” i poručio da visoko obogaćeni uranijum mora biti uklonjen iz Irana, kao i da postrojenja za obogaćivanje uranijuma treba demontirati, uprkos krhkom primirju postignutom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

U intervjuu za CBS, Netanjahu je rekao da je Izrael značajno oslabio iranske nuklearne kapacitete, mrežu savezničkih oružanih grupa u regionu i proizvodnju raketa, ali da “još ima posla koji treba obaviti”.

“Mnogo toga smo uništili, ali sve to i dalje postoji”, rekao je Netanjahu.

Netanjahu je naveo da bi postizanje sporazuma bilo “najbolji način” da se visoko obogaćeni uranijum iznese iz Irana.

“Uđe se i ukloni”, rekao je izraelski premijer, ne iznoseći detalje mogućih planova.

Netanjahu je odbio da precizira šta bi usledilo ukoliko dogovor sa Iranom ne bude postignut.

“Neću da iznosim vremenski okvir, ali mogu da kažem da je to izuzetno važna misija”, poručio je Netanjahu.