Connect with us

Društvo

„ŠUME“ ZRELE ZA STEČAJ: Preživljavaju samo od tuđeg novca

Finansijski izvještaj „Šuma Republike Srpske“ za prošlu godinu pokazuje da je ovo javno preduzeće prezaduženo i da bez jasnog plana sanacije ili dokapitalizacije stečaj predstavlja jedini zakonit put kako bi se spriječilo dalje gomilanje dugova na štetu povjerilaca i njegov potpuni sunovrat.

Finansijski izvještaj „Šuma Republike Srpske“ za prošlu godinu pokazuje da je ovo javno preduzeće prezaduženo i da bez jasnog plana sanacije ili dokapitalizacije stečaj predstavlja jedini zakonit put kako bi se spriječilo dalje gomilanje dugova na štetu povjerilaca i njegov potpuni sunovrat.

Prema osnovnim ekonomskim zakonitostima, prezaduženost postoji kada imovina dužnika ne pokriva njegove postojeće obaveze, a taj parametar je ispunjen.

Osnovni kapital „Šuma“, pokazuje finansijski izvještaj za prošlu godinu u čijem posjedu je CAPITAL, iznosi oko 50 miliona maraka, a ukupni gubitak 61,7 miliona, što znači da je gubitak za skoro 12 miliona KM veći od osnovnog kapitala.

„Gubitak od 61,9 miliona je ‘pojeo’ cijeli osnovni kapital od 50 miliona KM. To znači da je preduzeće formalno-pravno prezaduženo, jer ima negativan neto kapital. Praktično, imovina firme više ne pripada akcionarima, već povjeriocima“, objašnjava za naš portal ekonomski analitičar koji insistira na anonimnosti.
Preduzeće preživljava isključivo od tuđeg novca

On objašnjava da prema zakonu o stečaju razlog za otvaranje stečajnog postupka predstavlja platežna nesposobnost stečajnog dužnika.

„Zakon kaže da ‘okolnost da stečajni dužnik može podmiriti u cijelosti ili djelimično potraživanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znači da je platežno sposoban’. To je slučaj sa ‘Šumama’, ali taj formalni uslov za stečaj se u praksi često izbjegava i sigurno će se izbjeći i sada, jer nema šanse da će vlast priznati da je ‘Šume’ dovela do stečaja, iako je to praktično jedini izlaz da se to preduzeće postavi na zdrave noge“, objašnjava naš sagovornik.

On ističe da ‘Šume’ još uvijek imaju krvotok (likvidnost), ali da je srce (kapital) otkazalo i da je firma praktično na respiratoru, jer preživljava isključivo od tuđeg novca, odnosno dobavljača i kredita.

Naš sagovornik dalje objašnjava da su kratkoročne obaveze „Šuma“ na kraju prošle godine bile 78,8 miliona maraka, a tekuća sredstva 41,6 miliona KM.

„To znači da preduzeće ima negativan obrtni kapital od oko 37 miliona KM, što predstavlja školski primjer finansijske nestabilnosti i platežne nesposobnosti. ‘Šume’ su prošle godine ostvarile visok prihod od preko 263 miliona KM, ali su godinu završile sa neto gubitkom od 8,9 miliona KM. To što je rezultat ‘popravljen’, jer je napravljen za 6,6 miliona manji gubitak nego prethodne godine ne znači ništa, jer ovo javno preduzeće mora u restrukturisanje“, tvrdi naš sagovornik.

Preduzeće je visoko zavisno od eksternog finansiranja, objašnjava dalje i kaže da se bez dokapitalizacije ili korjenitog restrukturiranja troškova, a posebno ličnih primanja i proizvodnih usluga, preduzeće kreće ka potpunoj nelikvidnosti.

Prema njegovim riječima, najveću stavku u poslovanju od preko 128 miliona KM predstavljaju troškovi plata i naknada, što čini 50 odsto ukupnih rashoda i pokazuje da preduzeće ima ogroman broj viška zaposlenih.
Stanje pokušavaju popraviti kozmetičkim promjenama

„’Šume’ godišnje sijeku oko dva miliona kubika, a prema svjetskim standardima, na hiljadu kubika ide jedan zaposleni. Naše javno preduzeće bi trebalo da ima 2.000 radnika, a ono je na kraju prošle godine sa smanjenjem broja zaposlenih za 550 imalo 4.150 zaposlenih. To je neodrživo“, zaključuje on.

Kada se 128 miliona podijeli sa 4.150 zaposlenih, objašnjava dalje, ispada da bruto trošak plate po zaposlenom iznosi oko 31.000 KM.

„To znači da 2.000 hiljade viška zaposlenih godišnje pojedu 62 miliona KM. Ali ko će otpustiti 2.000 zaposlenih, pogotovo u izbornoj godini. Svi u lancu – od šumskih gazdinstava, preko uprave ‘Šuma’ do resornog ministarstva i Vlade znaju da to treba uraditi, ali znaju i da to nosi gubitak glasova i zato se svi ponašaju po principu ‘sijeci uši da zakrpiš dupe’, zaključuje naš sagovornik.

Alarmantni podaci

Kada je riječ o kratkoročnim i dugoročnim obavezama preduzeća, naš sagovornik kaže da je vidljivo značajno povećanje dugoročnih obaveza sa 12,3 na 31,1 milion KM, uz istovremeno smanjenje kratkoročnih obaveza sa 100 na 78 miliona KM.

„To pokazuje da je dio kratkoročnih obaveza pretvoren u dugoročne, što nije negativno. Međutim, neto priliv iz poslovnih aktivnosti pao je sa više od osam miliona na svega 1,1 milion KM. To je alarmantan pad koji pokazuje da operativno poslovanje jedva generiše gotovinu za servisiranje tekućih potreba“, objašnjava naš izvor.

Kozmetičkim promjenama, ističe on, pokušava se popraviti stanje u preduzeću koje zahtijeva teške rezove ili će neizbježno završiti u nelikvidnosti ili stečaju.

„Uprava ‘Šuma’ je prošle godine popravila stanje u mjeri da ovo javno preduzeće ne juri u provaliju sto kilometara na sat, već 95, što znači da bi tim tempom prestala da juri u provaliju za dvadeset godina, ali ‘Šume’ nemaju toliko vremena za bolne rezove i teške mjere koje se moraju preduzeti“, dočarava naš sagovornik.

On na kraju zaključuje da je preduzeće prošle godine u opremu investiralo 1,1 milion, što je simbolično u odnosu na veličinu stalnih sredstava od oko 122 miliona i amortizaciju od skoro 12 miliona KM.

„Ovakav tempo investiranja ne obezbjeđuje ni prostu reprodukciju imovine i samo dokazuje da ‘Šume’ nemaju para za najosnovnije stvari“, zaključuje on.

Capital

Društvo

USTANAK TRUDNICA U REPUBLICI SRPSKOJ! Masovno dobijaju pravne bitke protiv Fonda, ustavna prava jača od rigidnih pravilnika!

Zbog odbijenih zahtjeva za refundaciju troškova neinvazivnog prenatalnog testiranja (NIPT), protiv Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske trenutno se vodi oko 300 sudskih sporova, u kojima trudnice u većini slučajeva uspijevaju da dobiju ovu pravnu bitku.

Ovaj masovni odliv predmeta pred pravosudne institucije uslijedio je nakon što je Fond izmijenio Program za NIPT i pooštrio proceduralne uslove, pa su brojne buduće majke odbijene isključivo zbog toga što su preporuku dobile od bolničkih, a ne od svojih izabranih ginekologa u domovima zdravlja.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS ističu da je od novembra prošle godine, kada je uveden model refundacije troškova NIPT testiranja, ovo pravo ostvarilo više od 1.400 trudnica, za šta je izdvojeno oko 1,5 miliona maraka. Navode da su uslovi za refundaciju precizno definisani Programom neinvazivnog prenatalnog testiranja, te da je jedan od ključnih preduslova da preporuku za test izda ginekolog kod kojeg je trudnica registrovana na primarnom nivou zdravstvene zaštite i koji ima ugovor sa Fondom.

– Upravo je nepostojanje prijedloga nadležnog ginekologa najčešći razlog zbog kojeg u pojedinim slučajevima nije bilo moguće odobriti refundaciju troškova NIPT testa – naveli su iz Fonda.

SUD
Dodaju da se zbog toga dio trudnica koje nisu ostvarile pravo na refundaciju obratio sudu, ali da sudska praksa u ovim predmetima nije ujednačena.

– Postoje presude u kojima su tužbeni zahtjevi odbijeni jer su sudovi smatrali da se pravo na refundaciju može ostvariti isključivo pod uslovima propisanim zakonom i programom, ali i presude u kojima su tužbe trudnica uvažene pozivanjem na ustavno pravo na zdravstvenu zaštitu. Zbog toga još ne postoji jedinstven stav sudova po ovom pitanju – istakli su iz Fonda.

Naglašavaju da i dalje postupaju u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju i važećim programom, te podsjećaju da trudnice imaju pravo na refundaciju do 90 odsto troškova NIPT testiranja, odnosno najviše 1.100 KM.

Advokat Branislav Rakić ističe da je pitanje refundacije troškova prenatalnog testiranja već duže vrijeme predmet različitih tumačenja u sudskoj praksi, ali da je većina presuda ipak donesena u korist trudnica.

– Kada se sagleda cjelokupna sudska praksa, vidljivo je da većina sudova usvaja tužbene zahtjeve trudnica i priznaje njihovo pravo na refundaciju troškova prenatalnog testiranja. Takav stav proističe iz ranije zauzetih pravnih shvatanja Vrhovnog suda RS, prema kojima trudnice predstavljaju posebno zaštićenu kategoriju stanovništva čija se prava moraju posmatrati kroz prizmu ustavnih garancija prava na zdravstvenu zaštitu i zaštitu materinstva – rekao je Rakić.

NAČIN
Prema njegovim riječima, suština problema nije u samom pravu na refundaciju, već u načinu na koji se ono ostvaruje.

– Podzakonski akti mogu urediti proceduru, ali ne mogu ograničavati prava koja su već priznata zakonom. Zbog toga smatram da pojedine odredbe postojećeg programa u praksi dovode do dodatnih uslova koji nisu predviđeni zakonom, što je pravno sporno. Iako postoje pojedinačne presude u korist Fonda, one ne mijenjaju opšti pravac sudske prakse, koja je pretežno na strani trudnica – naveo je Rakić.

Na probleme sa kojima se trudnice susreću prilikom podnošenja zahtjeva za refundaciju ukazuje i predsjednica Udruženja građana “Moje dijete” Jelena Bjelica.

– Žene nam se najčešće javljaju nakon što dobiju odbijenicu, jer su preporuku za NIPT test dobile od ginekologa iz bolnice, a ne od svog izabranog ginekologa u domu zdravlja. Riječ je o ljekarima koji takođe imaju ugovor sa Fondom, zbog čega mnogim trudnicama nije jasno zašto se takve preporuke ne priznaju – rekla je Bjelica.

Dodala je da su česte i pritužbe trudnica kojima izabrani ginekolozi ne žele da izdaju preporuke, jer ne ispunjavaju starosne ili druge kriterijume predviđene programom.

– Zbog toga se mnoge odlučuju na sudske postupke, a veliki broj njih na kraju dobije spor i ostvari pravo na refundaciju. Smatram da bi bilo svrsishodnije da se procedura pojednostavi i da se uvaži preporuka ginekologa iz bolnica koje imaju ugovor sa Fondom, jer bi se na taj način izbjegli brojni sudski postupci i dodatni troškovi – istakla je Bjelica.

PRAVO
U Fondu podsjećaju da pravo na refundaciju troškova NIPT testiranja imaju trudnice koje ispunjavaju medicinske indikacije propisane određenim programom. Pravo na refundaciju ostvaruju trudnice starije od 35 godina, kao i mlađe u slučajevima povećanog rizika od hromozomskih abnormalnosti, sumnje na fetalne anomalije, prethodnih rizičnih trudnoća ili drugih medicinski opravdanih razloga. Da bi ostvarile pravo na povrat novca, trudnice su dužne da uz zahtjev Fondu dostave propisanu dokumentaciju, uključujući preporuku nadležnog ginekologa, dokaz o obavljenom testiranju i izvršenom plaćanju. NIPT test, kako su naveli, mogu uraditi u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi.
Glas

Nastavi čitati

Društvo

BUKTI NEZADOVOLJSTVO U SEMBERIJI! Ponuda od 30 feninga zapalila alarm, ratari spremni za masovne proteste!

Poljoprivrednici u Semberiji nezadovoljni su prijedlogom da otkupna cijena pšenice bude 30 feninga po kilogramu. Ne pristajemo na cijenu ispod 45 feninga, naveli su poljoprivrednici i zaprijetili protestima. Kombajn u punom pogonu. Žetva je uveliko počela, ali seljaci očajni. Rod jeste dobar, ali cijene nema. Poljoprivrednike u Semberiji dodatno je naljutio prijedlog koji je pred resornim ministrom imao kolega iz Donjeg Žabara, da otkupna cijena hljebnog zrna bude 30 feninga. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić upozorava je da će semberski poljoprivrednici preduzeti sve neophodne, pa i radikalne mjere, da zaštite svoje interese.

“Sve ispod 50 feninga – mi nemamo zarade, ali i 45 feninga, ako bude ovakav kvalitet, mislim da bi to bila realna priča. Ukoliko se desi da to bude ispod toga, ja ne odlučujem sam, mi ćemo sjesti ovih dana i zadnji klas koji bude sišao sa njive mi ćemo najaviti proteste”, rekao je Bakajlić.

Za konačno rješenje poljoprivrednici su nadležnim, od gradske do republičke vlasti dali rok od sedam dana.

“Mislim da su poljoprivrednici ogorčeni i da čekaju da neko predloži da se izađe na ulicu da se to jednom riješi da se ne bavimo više poljoprivredom i da završimo jednom s tim”, naveo je Bakajlić.

Jedan od ogorčenih, koji ozbiljno razmišlja o tome da pusti njivu da zaraste u korov jeste i mladi Branko Rikić, poljoprivrednik  iz Ugljevika.

“Još ove godine ću se baviti poljoprivredom i riješio sam da napuštam sve. Država ide sistemski da uništi nas poljoprivrednike. I ide im od ruke i što ja ne bih spakovao kofere i otišao u inostranstvo kao sav normalan narod”, jasan je Rikić.

Poljoprivrednici kažu da su je prinos oko 6 tona po hektaru, ali da ulaganja nisu bila nikav veća.

Poređenja radi, cijena pšenice prošle godine iznosila je 35 feninga po kilogramu, tada je cijena nafte bila 2.10KM, kažu poljoprivrednici, to je  povećanje troškova kako kažu od minimalno 43%  . Zato bi minimalna cijena trebalo da bude bar pola marke, kažu poljoprivrednici.

Poljoprivrednik iz Male Obarske Radenko Arsenović navodi da je za sjetvu bilo potrebno 1.300 KM po hektaru.

“Što se tiče nas proizvoiđača hrane počela je otimačina. Ne znamo ko su veći okupatori, da li vlast ili okupator. Okupato je otimao hranu s puškom, a ova vlast nam otima hranu sa olovkom u rucu”, očajan je Arsenović.

Možda se, kaže Mika Zekić iz Lopara, neko pita zašto radimo ako nemamo rezultata.

“Radim da bih opstao, da bih imao od čega da živim. Pomenuo sam da imam dosta zemlje u zakup, spasio sam mnoge njive da ne zarastu. Takođe mojoj obradom punim i budžet Srpske”, kaže Zekić.

Poljoprivrednici su pozvali i gradsku vlast u Bijeljini da, kako su naveli, isplati dugovanja, počevši od prošlogodišnjih premija za pšenicu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Očekuju nas temperature i do 38 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano vrijeme, uz lokalno malu oblačnost, te temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 17 do 22, u višim predjelima od 14, a dnevna od 33 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernih smjerova, u Hercegovini slaba bura, a tokom dana južni vjetar.

Nastavi čitati

Aktuelno