Putin poručio da sa teroristima nema pregovora nakon što je Zelenski najavio da rusko nebo postaje opasno za letove.

Putin je ovu poruku nazvao “najavom državnog terorizma” i poručio da će Rusija odgovoriti ako napadi dovedu do tragedija povezanih sa civilnim vazduhoplovstvom.

“Nisam čuo takve izjave, ali ako je to izgovoreno naglas, onda je to jednostavno najava državnog terorizma“, rekao je Putin i izjavu Zelenskog povezao sa pregovorima o završetku rata:

putin’s public reaction to Zelenskyy’s statement about closing russian airspace.

Pay close attention to his body language. pic.twitter.com/1kJQhSzTQV

— Alex Bond (@AlexBondODUA) September 1, 2026

“Skrećem pažnju na to da oni od nas traže nastavak pregovora, traže lične sastanke. Sa teroristima se ne pregovara. To je prvo. A drugo, ako se, ne daj Bože, takve tragedije budu događale, pronaći ćemo čime da odgovorimo. Neka niko u to ne sumnja”, rekao je Putin.

Šta je zapravo rekao Zelenski?
Zelenski je ranije u obraćanju upozorio aviokompanije, osiguravače i druge koji koriste ruski vazdušni prostor da će ukrajinski dronovi sve češće djelovati iznad Rusije.

“Danas želimo da upozorimo svaku aviokompaniju koja koristi ruski vazdušni prostor, svakog osiguravača, sve koji još koriste ključne ruske aerodrome: rusko nebo postaje potpuno opasno”, rekao je Zelenski i naglasio da Ukrajina ne prijeti civilnim avionima:

“Ukrajina ne prijeti civilnom vazduhoplovstvu kao takvom, nijednom civilnom avionu. Jednostavno će dronova na nebu Rusije biti i to treba uzeti u obzir. Iako ruske vlasti o tome ne izvještavaju kako bi trebalo, rusko nebo će se de facto zatvarati: rat koji je pokrenula Rusija zatvara njeno nebo”.

Ukrajinski predsjednik posebno je pozvao aviokompanije koje lete prema Moskvi, Sankt Peterburgu i drugim velikim ruskim destinacijama da uzmu u obzir opasnost, jer, kako je naveo “civilnom vazduhoplovstvu nije mjesto među dronovima”.

Predsjednik Ukrajine je naveo i da će ruski vazdušni prostor sve više biti područje djelovanja ukrajinskih dronova i projektila te je to opisao kao dio ukrajinskog prava na samoodbranu. Kazao je da Ukrajina napada ruske vojne ciljeve i dijelove privrede koji, prema Kijevu, služe ruskim ratnim naporima.

Dio stranih kompanija i dalje leti iznad Rusije
Evropske i američke aviokompanije uglavnom ne koriste ruski vazdušni prostor zbog rata, ali preko Rusije i dalje lete kompanije iz niza drugih država, među kojima su Kina, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Otkako je počeo rat, čak su oborena i dva civilna aviona, nakon pogrešne identifikacije.

Putin najavio masovne napade na ukrajinsku energetiku
Takođe, ruski predsjednik je naveo da je ruska vojska dobila uputstva za pripremu masovnih napada na ukrajinske energetske objekte, a kako je istakao, riječ je o odgovoru na ukrajinske napade na rusku energetsku infrastrukturu i rafinerije.

“Ruskim oružanim snagama data su uputstva za pripremu i izvođenje masovnih udara po energetskim objektima Ukrajine. Oni udaraju po našima – dobiće odgovor”, rekao je Putin.

Reuters navodi da je Putin priznao da su ukrajinski napadi dronovima nanijeli stvarnu štetu ruskim rafinerijama.

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)