Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzja pozvao je Međunarodni mehanizam za krivične sudove da oslobodi generala Ratka Mladića iz humanih razloga ili da mu omogući da odsluži ostatak kazne u Srbiji ili će u suprotonom biti odgovoran za nastavak pogoršavanje njegovog zdravstvenog stanja.

Nebenzja je ukazao i na stradanje prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, rekavši da su mu britanske vlasti, u saradnji sa Mehanizmom, stvorile nehumane uslove u zatvoru.

“Građanske organizacije su to opisale kao izlaganje fizičkom i psihološkom teroru od Londona. Pozivamo članove Savjeta bezbjednosti da obrate pažnju na ova dva slučaja”, rekao je Nebenzja.

Podsjećamo, general Ratko Mladić imao je 10. aprila moždani udar i teško zdravstveno stanje mu se dodatno pogoršalo, jer ima ozbiljne neurološke, kardiovaskularne i nefrološke probleme.

On je 2. maja bio prebačen iz pritvorske u civilnu bolnicu u Hagu zbog sumnje na moždani udar. Budući da ljekari nisu potvrdili da je general pretrpio moždani udar, on je vraćen u pritvorsku bolnicu. General Mladić se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom. Mehanizam je više puta odbio zahtjev da bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Zatvoriti OHR

Nebeznaja je pozvao na hitno gašenje OHR-a, jer je on privatizovan i glavni fator nestabilnost, rekao je ruski ambasador u UN tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN.

– Uspostavljen je protektorat u BiH. Imali smo nezakonito imenovanje Kristijana Šmita. On je pokušpao da optuži Republiku Srpsku za nestabilnosti u BiH – rekao je Nebenzja.

On je spomenuo i uplitanje Berlina, Londona i Pariza u unutrašnja pitanja BiH koja su donijela  nestabilnosti.

– Zapad žrtvuje napore za stabilizacijom. Implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma je predmet manipulacije da bi se narušio mir građanima. Oni koji su skloni da zaboravljaju, 90-ih godina smo imali Zapadne aktere koji su podsticali sukob u BiH, a koji su bili u suprotnosti sa očuvanjem teritorijalnog integriteta Jugoslavije – naglasio je Nebenzja.

Bušotina je dostigla rekordnih 12.262 metra, što je čini najdubljom vertikalnom rupom na svijetu, dubljom čak i od najdubljih delova okeana.

Sovjetski Savez je početkom sedamdesetih godina, usred ledene pustoši Koljskog poluostrva, pokrenuo jedan od najambicioznijih naučnih eksperimenata u istoriji. Ideja je zvučala kao naučna fantastika – probiti Zemljinu koru dublje nego ikada i otkriti šta se krije u samom srcu planete.

Poslije dvije decenije danonoćnog rada, istraživači su 1989. godine dostigli nevjerovatnih 12.262 metra dubine. Tim rezultatom, Koljska superduboka bušotina postala je dublja čak i od Marijanskog rova, najdublje tačke svjetskih okeana.

Kada biste Mont Everest spustili u ovu rupu, ostalo bi još nekoliko kilometara praznog prostora iznad vrha. Ipak, uprkos ovom uspjehu, naučnici su probili tek tanku površinu – geološki sloj na tom mjestu debeo je oko 35 kilometara.

Sama rupa bila je iznenađujuće uska. Na površini je imala prečnik od svega 23 centimetra, dok se pri dnu sužavala na manje od deset. To nije spriječilo naučnike da dođu do otkrića koja su potpuno srušila tadašnja geološka shvatanja.

Najveći šok bio je prisustvo vode na dubinama gdje je to smatrano nemogućim zbog ogromnog pritiska. Još čudniji bio je prirodni vodonik koji je izbijao iz stena, što je danas ponovo postalo aktuelno kao potencijalni izvor čiste energije budućnosti.

Ipak, projekat je udario u “zid” koji niko nije predvidio. Umjesto očekivanih 100 stepeni, instrumenti su na dnu izmjerili skoro 180 stepeni Celzijusa. Na toj temperaturi, granit star milijardama godina prestao je da se ponaša kao čvrsta stena i postao je gusta, plastična masa.

Oprema je počela da se topi i zaglavljuje, a bušilice su nestajale u vrelim pukotinama. Upravo je ova paklena toplota zaustavila Sovjete u namjeri da stignu do zacrtanih 15 kilometara.

Uzorke koje su izvukli stručnjaci su proučavali godinama. Pronađene su stijene stare 2,7 milijardi godina, iz vremena kada na Zemlji gotovo da nije bilo kiseonika. Analize su pokazale da taj materijal ima hemijski sastav sličan onom koji su astronauti donijeli sa Mjeseca, što ide u prilog teoriji da je naš satelit nastao sudarom Zemlje sa drugim tijelom.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, novca za ovakve poduhvate više nije bilo. Projekat je definitivno ugašen 2005. godine, a otvor je zapečaćen masivnim čeličnim poklopcem teškim 12 tona.

Danas je lokacija napuštena i prepuštena propadanju u ruskoj tundri. Iako je rupa tiha, misterije koje je otvorila i dalje su predmet rasprava, a sovjetski rekord u vertikalnom do danas nije oborila nijedna država na svijetu, prenosi Nova.

Oko 45 miliona ljudi moglo bi gladovati zbog nedostatka gnojiva čije su rute trenutno blokirane.

UN-ova radna grupa upozorila je da se svijet suočava s krizom masovne gladi ako se Hormuški moreuz ubrzo ne otvori za promet.

Prema njihovim procjenama, oko 45 miliona ljudi moglo bi gladovati zbog nedostatka gnojiva čije su rute trenutno blokirane.

Moreira da Silva, izvršni direktor Ureda UN-a za projektne usluge (UNOPS), istaknuo je da kroz ovaj moreuz uobičajeno prolazi trećina svjetske zalihe gnojiva, uključujući amonijak, sumpor i ureu.

“Imamo samo nekoliko sedmica”

-Preostalo nam je nekoliko sedmica da spriječimo ono što će vjerojatno postati masovna humanitarna kriza – izjavio je da Silva za AFP.  Problem je prvenstveno u vremenskim rokovima poljoprivredne proizvodnje. “Sezona sadnje ne može čekati”, upozorio je da Silva, naglasivši da u pojedinim afričkim državama ti rokovi ističu već za nekoliko sedmica.

Udari na Afriku i Aziju

Osim Afrike, blokada će posebno teško pogoditi i prehrambenu sigurnost u Aziji. Stručnjaci upozoravaju da je širenje krize samo pitanje vremena. “Ako ubrzo ne zaustavimo uzrok krize, posljedicama ćemo se morati baviti isključivo kroz humanitarnu pomoć”, zaključio je da Silva.

UN-ova radna grupa poručuje kako je otvaranje moreuza ključno za stabilizaciju globalnog tržišta hrane, jer bi izostanak gnojiva u ovoj fazi poljoprivrednog ciklusa mogao imati dugoročne posljedice na prinose diljem svijeta, prenosi Index.