Američki supernosač aviona Nimic stigao je blizu Kube, dok vlasti upozoravaju na opasnost od sukoba.

Predsjednik Kube Migel Dijaz-Kanel upozorio je da bi svaka američka vojna akcija protiv njegove zemlje dovela do “krvoprolića” sa nesagledivim posljedicama po regionalni mir i stabilnost.

“Kuba ne predstavlja prijetnju”, poručio je on u postu na “X”.

300 dronova i planovi za napade na američke baze

Do toga je došlo nakon što je “Aksios” objavio u nedjelju – pozivajući se na poverljive obavještajne podatke u koje je imao uvid – da je Kuba nabavila preko 300 vojnih dronova i razgovarala o planovima za njihovu upotrebu u napadima na američku pomorsku bazu u Gvantanamu, američke vojne brodove i Ki Vest na Floridi, udaljen svega oko 145 kilometara severno od Havane.

Ministar spoljnih poslova Kube Bruno Rodrigez je u odvojenom postu rekao da Kuba, „kao i svaka država na svijetu“, ima pravo na legitimnu samoodbranu od spoljne agresije u skladu sa Poveljom UN i međunarodnim pravom. U međuvremeno je kubansko Ministarstvo spoljnih poslova odbacilo tvrdnje o kupovini dronova sposobnih da gađaju Floridu kao “izmišljene”. “Njuzmak” navodi da bi, ako bi se Kuba usudila da napadne SAD dronom, američki vojni odgovor bio “nevjerovatan”.

Kuba, višedecenijski protivnik Vašingtona, je pod sve većim pritiskom otkako su SAD blokirale ostrvo nakon hapšenja savezničkog predsjednika Venecuele Nikolasa Madura u januaru. Posljednjih nedjelja goriva je skoro nestalo, a struja je često dostupna svega sat-dva dnevno.

Tenzije su posljednjih dana posebno skočile, jer su američki tužioci podigli optužnicu protiv bivšeg lidera Kube Raula Kastra (94) zbog navodnog obaranja dva aviona humanitarne organizacije “Braća u spas” 1996.

“Imperija zla” i dolazak “Lucifera”

Povrh svega, kako piše CNN poseta direktora CIA Džona Retklifa Havani u četvrtak, u avionu vlade sa ogromnim natpisom “Sjedinjene Američke Države”, šokirala je mnoge Kubance i predstavlja do sada najjasniji znak da tenzije dostižu kritičnu tačku. Ako su SAD za kubansku vlast “imperija zla”, onda je šef CIA – agencije koja je ’60-ih godina smišljala bizarne planove za ubistvo Fidela Kastra pomoću eksplodirajućih cigara i otrovanih ronilačkih odjela – sam Lucifer, piše CNN, dodajući da na Kubi postoje čitavi muzeji posvećeni zlokobnim djelima CIA protiv revolucije.

“Retklifova misija bila je da Kubi ponudi ultimatum tipa “pokori se ili umri”, koji ona navodno ne može da odbije. Politikolozi to nazivaju “diplomatijom pokoravanja”, rekao je CNN-u Piter Kornbluh, koautor knjige “Tajni kanal ka Kubi: skrivena istorija pregovora Vašingtona i Havane”.

Prema “Aksiosu”, Retklif je otvoreno upozorio tamošnje zvaničnike da se ne upuštaju u neprijateljske aktivnosti. Takođe ih je pozvao da odustanu od svog totalitarnog sistema kako bi bile ukinute teške američke sankcije, rekao je portalu jedan zvaničnik CIA.

“Retklif je jasno stavio do znanja da Kuba više ne može da služi kao platforma protivnicima za sprovođenje neprijateljskih planova u našoj hemisferi. Zapadna hemisfera ne može da bude igralište naših protivnika”, rekao je izvor “Aksiosa”.

Povod za američku vojnu akciju?

SAD su zabrinute nakon što jeKuba navodno nabavila više od 300 vojnih dronova, u pozadini iranske upotrebe dronova u odgovoru na američke udare započete 28. februara i blokade Ormuskog moreuza.

Podaci o kubanskoj nabavci dronova – “koji bi mogli da postanu povod za američku vojnu akciju” – pokazuju u kojoj meri Trampova administracija vidi Kubu kao pretnju zbog razvoja ratovanja bespilotnim letjelicama i prisustva iranskih vojnih savjetnika u Havani, rekao je “Aksiosu” jedan visoki američki zvaničnik.

“Kad razmišljamo o takvim tehnologijama tako blizu naših granica, kao i o čitavom spektru problematičnih aktera – od terorističkih grupa i narko-kartela do Iranaca i Rusa – to izaziva zabrinutost. To je rastuća pretnja”, rekao je on.

“Dio Putinove mašinerije”

Američki zvaničnici procjenjuju da se čak 5.000 kubanskih vojnika borilo za Rusiju u invaziji na Ukrajinu i da su neki od njih kubanskom vojnom vrhu prenijeli iskustva o efikasnosti ratovanja dronovima. Takođe procjenjuju da je Rusija plaćala kubanskoj vladi oko 25.000 dolara za svakog vojnika raspoređenog u Ukrajini.

“Oni su dio Putinove mašine za mljevenje mesa. Uče o iranskim taktikama. To je nešto što moramo da uračunamo”, rekao je visoki američki zvaničnik.

“Preblizu su Amerike”

Prema “Aksiosu”, američki zvaničnici ipak ne vjeruju da Kuba predstavlja neposrednu prijetnju niti da aktivno planira napade na američke interese.

Kuba, kako se navodi, nema mogućnost da zatvori Floridski moreuz na način na koji je Iran blokirao Ormuski, niti je vojna prijetnja kakva je bila tokom Kubanske raketne krize 1962.

“Niko ne brine zbog kubanskih borbenih aviona. Nije čak ni jasno da li imaju ijedan koji može da poleti. Ali vredi primijetiti koliko su blizu – svega 145 kilometara”, rekao je jedan američki zvaničnik.

Kubanci se pripremaju za sukob

Intenzivna kampanja pritiska Vašingtona na Kubu već se snažno osjeća u svakodnevnom životu, ali sada izgleda da Amerikanci dolaze – ovako ili onako, piše CNN.

“Spremni smo da damo živote za revoluciju”, rekao je predsjednik Kube 1. maja.

Državni mediji objavili su fotografije civila koji prolaze vojnu obuku a, kako se uslovi na ostrvu pogoršavaju svakog dana, neki Kubanci kažu da bi sukob čak okončao njihovu agoniju.

“Ako polovina nas umre… barem će druga polovina moći da živi u miru”, rekla je CNN-u jedna žiteljka Havane.

Američki nosač aviona uplovio u Karibe

Američki nosač aviona USS Nimic i njegova udarna grupa uplovili su u Karibe, u trenutku rastućih tenzija između SAD-a i Kube, kao i nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp zapretio invazijom na ostrvo, javljaju američki mediji, od liberalnog Njujork Tajmsa do konzervativnijeg Hila.

Ratni brod klase Nimic, zajedno sa svojim vazdušnim krilom koje čine ef-ej osamnaest i super horneti, i-ej osamnaest dži grauleri i si-dva-ej grejhaundi, kao i razarač ju-es-es Gridli klase Arli Berk i logistički tanker ju-es-en-es Pataksent klase Henri Džej Kajzer, nalazi se u Karipskom moru, saopštila je u sredu Američka južna komanda (Sautkom), koja nadgleda američke vojne operacije na Karibima i u Latinskoj Americi.

“USS Nimic dokazao je svoju borbenu moć širom svijeta, obezbjeđujući stabilnost i braneći demokratiju od Tajvanskog moreuza do Persijskog zaliva“, objavio je Sautkom na društvenoj mreži X.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin završio je posjetu Pekingu tradicionalnom kineskom čajankom sa predsjednikom Kine Si Đinpingom, javio je dopisnik RIA Novosti iz Pekinga.

“Nakon zvaničnih razgovora, Putin i Si sastali su se u neformalnom okruženju kako bi uz šoljicu čaja razgovarali o aktuelnim međunarodnim pitanjima. Razgovor je trajao oko sat i po, a održan je u Narodnom kongresu Kine”, navodi se u izvještaju.

Razgovor je vođen u najužem krugu saradnika, a pozvana su samo po četiri člana delegacije sa obje strane. Putin je juče doputovao u Kinu u zvaničnu posjetu, a danas je u Domu narodne skupštine u Pekingu razgovarao sa Sijem sa kojim je potpisao velik broj sporazuma.

 ​Tehnološki gigant Meta planira ukidanje oko 350 radnih mjesta u Irskoj kao dio šireg globalnog restrukturiranja usmjerenog na razvoj vještačke inteligencije (AI).

Kako prenosi “Irish Examiner“, zaposleni u irskim kancelarijama kompanije već su obaviješteni da će njihova radna mjesta biti ugašena, dok Meta istovremeno sprovodi globalno smanjenje broja zaposlenih koje obuhvata oko 8.000 radnika.

Kompanija Meta trenutno zapošljava približno 1.800 ljudi u Irskoj, a prema irskim zakonima bila je dužna da o planiranim otkazima obavijesti i Ministarstvo preduzetništva. Otkazi dolaze u trenutku kada kompanija ulaže ogromna sredstva u razvoj AI tehnologije i reorganizaciju poslovanja kako bi ostala konkurentna u trci sa rivalima poput Googlea i OpenAI-ja.

Prema informacijama iz kompanije, najveći udar očekuje se na inženjerske i produktne timove, dok izvori upozoravaju da bi novi talasi otpuštanja mogli uslijediti kasnije tokom godine. Zaposlenima širom svijeta preporučeno je da rade od kuće dok se restrukturiranje sprovodi.

Meta je prethodno premjestila oko 7.000 radnika u nove timove fokusirane na razvoj AI proizvoda i digitalnih agenata. Kompanija je za ovu godinu planirala ulaganja veća od 100 milijardi dolara u infrastrukturu i razvoj vještačke inteligencije. Krajem marta Meta je globalno imala nešto manje od 80.000 zaposlenih, prije najnovijeg restrukturiranja i otkaza.

Direktorka za ljudske resurse kompanije Janelle Gale navela je u internom dopisu da Meta želi “ravniju organizacionu strukturu” sa manjim timovima koji će moći brže da donose odluke i preuzimaju veću odgovornost. Prema njenim riječima, cilj promjena je povećanje produktivnosti i efikasnosti rada.