Connect with us

Banjaluka

SJEĆANJE NA BANJALUČKE ZVJEZDICE: Prije 34 godine stradalo 12 beba

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći

Na Odjeljenju za intenzivnu njegu banjalučkog porodilišta od 22. maja do 19. juna 1992. godine preminulo je 12 prijevremeno rođenih beba, koje bi imale šansu da se bore za život da im se kiseonik mogao dati u banjalučkoj bolnici ili da su mogle biti transportovane u Beograd radi bolje zdravstvene njege.

Prvi apel za pomoć iz Kliničko-bolničkog centra u Banjaluci upućen je 21. maja 1992. godine, a zaposleni su pokušali da medicinski kiseonik nadomjeste industrijskim, koji su, nakon apela za pomoć, dostavljali brojni pojedinci i organizacije iz Banjaluke.

Ali, ovaj kiseonik nije bio sterilan i nije posjedovao istu vlažnost, dok su boce punjene pod različitim pritiskom.

Prva kriza sa kiseonikom riješena je posredstvom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i mirovne misije UN u BiH, kada je početkom juna avionima u Banjaluku dopremljeno 180 boca kiseonika i ostale medicinske pomoći, ali je riječ bila samo o kratkoročnoj pomoći i uskoro Kliničko-bolnički centar ulazi u novi period neizvjesnosti.

U Jugoslaviji je posredstvom medija vođena kampanja da se dopusti let i spriječi agonija u Kliničkom-bolničkom centru, a podržale su je i brojne poznate ličnosti. Apele su uputili i predsjednik Jugoslavije Dobrica Ćosić, kao i patrijarh srpski Pavle.

Muslimansko-hrvatske jedinice tada su kotrolisale “Koridor života” u Posavini i kiseonik je mogao doći samo vazdušnim putem.

Za ovu tragediju bili su odgovorni oni koji su mogli da pomognu, a nisu to učinili, prije svega tadašnji generalni sekretar UN Butros Butros Gali, Savjet bezbjednosti UN i Komitet za sankcije, koji je odugovlačio i nije izdao dozvolu da sa batajničkog aerodroma poleti humanitarni avion sa kiseonikom i ostalom medicinskom opremom.

Uobičajena procedura za dobijanje dozvole trajala je do sedam dana, ali ni nakon 12 dana let nije odobren.

Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova pri Vladi Republike Srpske uvrstio je 2008. godine stradanje banjalučkih beba u Program obilježavanja značajnih istorijskih datuma i događaja Republike Srpske kao događaj od regionalnog značaja, a 22. maj je proglašen Danom stradanja 12 beba usljed nedostatka kiseonika ratne 1992. godine.

Banjaluka

DOKLE VIŠE? Na meti huligana našla se i česma na Bulevaru cara Dušana, gradska uprava uputila hitan apel!

Komunalna oprema u našem gradu ponovo je na meti vandala, a ovog puta nesavjesni pojedinci su oštetili javnu česmu u centralnom gradskom jezgru, i to i na Bulevaru cara Dušana.

Kako su naveli iz Odjeljenja za komunalne poslove, na ovoj lokaciji pričinjena je šteta na česmi koja je postavljena kako bi bila na raspolaganju svim sugrađanima i posjetiocima našeg grada.

Napominju da su u proteklom periodu slični vandalski činovi zabilježeni i na drugim lokacijama poput Parka Tvrtka I Kotromanića, Parka „Oslobođenja“, Parka bana Milosavljevića, ali na brojnim dječijim igralištima i drugim javnim prostorima, te takvo ponašanje ocijenili nedopustivim, naglasivši da uništavanje javne imovine nije samo šteta za Grad, nego za sve građane Banjaluke.

– Ulažemo značajna sredstva kako bismo uređivali javne prostore, gradili parkove i postavljali nove sadržaje koji će biti na raspolaganju svima. Zato je poražavajuće da se nešto što je napravljeno za potrebe građana namjerno uništava. Svaku ovakvu štetu na kraju ponovo moramo sanirati sredstvima koja su mogla biti usmjerena u nove sadržaje i projekte – navode iz resornog Odjeljenja.

Dodaju da će nadležne službe preduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi oštećene česme bile sanirane i ponovo stavljene u funkciju.

-Još jednom apelujemo na sve sugrađane da čuvaju javnu imovinu, ali i da prijave svaki slučaj vandalizma kojem svjedoče. Parkovi, igrališta, česme, klupe i druga urbana oprema zajednička su imovina svih nas, zbog čega je odgovornost svakog pojedinca da ih čuva, a ne uništava – naveli su u Odjeljenju.

Blink

Nastavi čitati

Banjaluka

RODITELJI IZ BANJALUKE APELUJU: Ne povećavati cijenu produženog boravka

Početkom oktobra isplaćene su prve subvencije za produžene privatne boravke u Republici Srpskoj, a roditelji učenika prve trijade iz Banjaluke već apeluju na vlasnike navedenih boravaka da ne povećavaju cijene.

Oni navode da je, prema cijenama sa kojima su upoznati, realna cijena privatnog produženog boravka do oko 450 KM, dok bi, ističu, svako neopravdano povećanje iznad toga predstavljalo dodatno opterećenje za roditelje.

Inače, do sada su dva produžena privatna boravka u Banjaluci povećala cijenu, ali, kako kažu, to nema veze sa subvencijama.

Roditelji traže da cijene ostanu pristupačne

Dijana Seizović iz neformalne grupe roditelja djece predškolskog i školskog uzrasta grada Banjaluka za “Nezavisne novine” kaže da je prva isplata subvencija za privatne produžene boravke bila 1. oktobra, što je za pohvalu.

“Roditelji su dugo čekali da ova mjera zaživi i važno je da se sredstva isplaćuju kako je i najavljeno.   Međutim, istovremeno smo suočeni sa povećanjem cijena u dva privatna produžena boravka u Banjaluci, i to za čak 100 KM. Smatramo da ovakva povećanja u ovom trenutku nisu opravdana”, kazala je Seizovićeva.

Poručuje da su subvencije uvedene da bi olakšale finansijski teret roditeljima, a ne da bi se efekat subvencije dijelio između roditelja i vlasnika boravaka.

“Ukoliko postoji opravdana potreba za korekcijom cijena, apelujemo na vlasnike privatnih boravaka da to učine transparentno i u skladu sa stvarnim troškovima poslovanja. Svi znamo da se cijene ne koriguju bez razloga i da za svako povećanje treba da postoji opravdanje”, istakla je ona.

Koliko sada koštaju privatni boravci?

Roditelji smatraju da nekoliko mjeseci nakon uvođenja subvencije nije trenutak da se cijene povećavaju upravo za iznos koji praktično umanjuje korist koju su roditelji dobili subvencijom.

“Naš cilj od početka je bio da subvencija bude stvarna pomoć porodicama. Zato apelujemo na vlasnike privatnih produženih boravaka da imaju razumijevanja za roditelje i da ne koriste ovu mjeru kao razlog za neopravdano povećanje cijena. Subvencija treba da bude pomoć roditeljima, a ne razlog da roditeljima trošak ostane isti ili bude još veći”, naglasili su.

Inače, jedan banjalučki privatni produženi boravak povećao je cijenu sa dosadašnjih 420 KM na 520 KM, odnosno za 100 KM. Drugi je skuplji za 50 KM, tj. sada košta 460 KM.

Tatjana Sukara, vlasnica PU “Kliker” Banjaluka, potvrđuje da su poskupljenje od 100 KM najavili u maju, i to prije subvencija.

“Razlog je taj što se ‘Kliker’ pozicionira kao premijum produženi boravak, što se tiče hrane, rada sa djecom, zadaće, a i časovi programiranja su uključeni u cijenu, te kreativne radionice. Mi na 50 djece imamo četiri učiteljice, tako da je drugačiji kvalitet rada”, rekla je Sukara za “Nezavisne”.

I Kristina Mandić, vlasnica PU “Školarac” Banjaluka, za “Nezavisne” navodi da je ova ustanova povećala cijenu produženog boravka.

“Od oktobra produženi boravak košta 460 KM, a razlog nije subvencija. Mi smo održali roditeljski sastanak, tj. roditelje smo obavijestili. Prešli smo u novi boravak, te smo zaposlili dvije radnice, pa nam je veći trošak, zakup prostora itd. Roditelji nam se nisu žalili”, kaže Mandićeva.

Subvencije počele od nove školske godine

Podsjetimo, nakon višemjesečnih inicijativa, od početka nove školske godine roditelji čija djeca pohađaju privatne produžene boravke u Republici Srpskoj dobijaju finansijsku pomoć od Vlade RS.

Projekat “Sufinansiranje produženog boravka djece Republike Srpske” realizuje se u periodu od 1. septembra 2026. do 30. juna 2027. godine, uz podršku Vlade Republike Srpske, Ministarstva prosvjete i kulture i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

Nastavi čitati

Banjaluka

KRAJ VIŠEGODIŠNJIH PROBLEMA ZA MJEŠTANE PETRIĆEVCA! Gradonačelnik obišao radove na novoj vodovodnoj mreži!

Na radost mještana Ulice kralja Tvrtka I Kotromanića u naselju Petrićevac, u toku je rekonstrukcija vodovodne mreže, u okviru koje će dotrajala infrastruktura biti zamijenjena novom.

Radove na ovoj lokaciji obišao je i gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je tom prilikom rekao da će po završetku radova na rekonstrukciji vodovodne mreže ova ulica dobiti i novi asfalt.

– Uz to što gradimo nove vodovodne sisteme, nastojimo da unapređujemo i modernizujemo postojeće. Radovi u ovoj ulici se izvode na zahtjev mještana i ovim projektom dotrajale azbestne cijevi biće zamijenjene novim. Svjesni smo da su dotrajale cijevi uzrok kvarova, što iziskuje značajna sredstva za popravke s jedne strane, ali i dovodi do prekida u vodosnabdijevanju, što predstavlja izazove za stanovništvo. Upravo iz tog razloga je neophodno uraditi potpuno rekonstrukciju kojom će ti izazovi postati prošlost – istakao je Stanivuković.

Dodao je da se paralelno s tim radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže izvode i u Zemunskoj ulici, te najavio da će po okončanju radova biti modernizovane i saobraćajnice.

Mještanin ove ulici Anđelko Subotić istakao je da je rekonstrukcija vodovodne mreže od izuzetnog značaja za sva domaćinstva ove ulice.

-Ovdje sam 1964. godine kupio plac i počeo da gradim kuću, tada smo bili primorani da u vlastitoj režiji dovedemo vodu do svojih domaćinstava. Cijevi su dotrajale i suočavali smo se sa učestalim kvarovima, zbog čega je rekonstrukcija mreže koju je pokrenuo Grad Banja Luka od velikog značaja – rekao je Subotić.

(BN) Foto: GU BL

Nastavi čitati

Aktuelno