Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska”, komentarisao je juče održani sastanak pojedinih opozicionih stranaka, navodeći da je tema bila i jedinstvena lista.

On je rekao da je prijedlog Srpske demokratske stranke i predsjednika da se razmisli o jednoj listi.

“Mi kažemo da, i to je u redu i ništa ne uslovljavamo. Može jedna lista, ako smatrate da je to pobjednički koncept, mi smo i za to. Ako opozicija hoće da pobijedi, spreman sam biti kandidat, ako hoće da izgubi, neka traži neke druge, i to je u redu”, rekao je Stanivuković.

On je rekao da PSS ne postavlja uslove i da se ponaša maksimalno kompromisno te da smatra da je to odgovorno.

“Da li sam mogao proglasiti kandidaturu juče, da li mogu danas? Mogu u svako doba, ali mislim da je dogovor iznad toga. Ako hoćete pobjedu, tu sam, ako ne želite pobjedu, i to je u redu”, rekao je Stanivuković.

„Želimo li nastaviti s Dejtonom ili slijediti druge pristupe? Koja je uloga međunarodne zajednice? O tome postoje različita mišljenja. Moram se moći osloniti na to da imam konsenzus unutar međunarodne zajednice. Želim sačuvati taj konsenzus, koliko god to paradoksalno zvučalo. Vjerujem da se on može sačuvati samo ako moram preduzeti korak koji apsolutno nisam želio: povući sebe iz pregovora, da tako kažem, i otvoriti put drugima”, kaže Šmit.

Kristijan Šmit, odlazeći visoki predstavnik u BiH, kog Republika Srpska ne priznaje, kaže da u međunarodnoj zajednici postoje različita mišljenja o dejtonskom uređenju BiH i ulozi međunarodne zajednice.

Šmit potvrđuje da odluku o odlasku s ove funkcije nije donio preko noći.

„Nije baš tako da sam se jednog jutra probudio i pomislio da bih sada ovdje mogao završiti posao”, kaže Šmit u intervjuu za Dojče vele.

„Svi osjećamo da se politička situacija u svijetu jako promijenila, postala je vrlo nestabilna”, rekao je Šmit napomenuvši da u Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira u BiH skupa s njim sjede Amerikanci, Evropljani, Japanci, Turci i Britanci. „Potrebna mi je podrška svih”, rekao je Šmit.

On je dodao da je dijelom već na sceni promjena političkog pristupa BiH, te potvrdio da ne postoji konsenzus u međunarodnoj zajednici o tome.

„Želimo li nastaviti s Dejtonom ili slijediti druge pristupe? Koja je uloga međunarodne zajednice? O tome postoje različita mišljenja. Moram se moći osloniti na to da imam konsenzus unutar međunarodne zajednice. Želim sačuvati taj konsenzus, koliko god to paradoksalno zvučalo. Vjerujem da se on može sačuvati samo ako moram preduzeti korak koji apsolutno nisam želio: povući sebe iz pregovora, da tako kažem, i otvoriti put drugima”, kaže Šmit.

Posao u BiH nije završen, kaže Šmit, on mora biti nastavljen.

U BiH se, prema njegovim riječima, suočavamo sa ključnim pitanjem, a to je da li postoji dovoljno političke volje u zemlji za evropske integracije ili su jače destruktivne snage koje žele uništiti zemlju i njenu budućnost.

„Svako mora shvatiti da ako se stvari raspadaju na Balkanu, to nije umirujući znak”, rekao je Šmit i poručio da zbog toga računa na međunarodnu zajednicu, te da Evropljani i Amerikanci u ključnom trenutku kažu:

“Ne, sada nastupamo zajedno i za Evropu”.

Šmit je u kontekstu destruktivnih snaga spomenuo predsjednika SNSD-a Milorada Dodika konstatujući da su sve sankcije protiv njega ukinute.

„On je angažovao lobističku firmu da se bori za tri stvari: da se omogući secesija, odnosno nezavisnost Republike Srpske, da se ukinu sudske presude protiv njega i da ja odem. U to je uložio mnogo novca”, kaže Kristijan Šmit u intervjuu za DW.

Bosna i Hercegovina nije potpuno ispunila nijedno od 113 obećanja datih Evropskoj uniji i tako propustila priliku da dobije prvih 70 miliona evra bespovratnih sredstava!

Rekla je ovo šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović, dodajući da je pod znakom pitanja i gotovo milijarda evra namijenjena razvoju infrastrukture, energetike i digitalizacije zemlje.

Ističe da bi u svakoj normalnoj zemlji gubitak ovakvog novca bio politički skandal, dok je to kod nas samo još jedna vijest koja traje jedan dan, nakon čega slijedi nova prepucavanja i nova blokada.

-Dok zemlje regiona evropskim milijardama grade autoputeve, bolnice, željeznice i energetske sisteme, BiH je uspjela postati regionalni fenomen koji dobre prilike pretvara u krize. I dok se SNSD i partneri mjesecima bave blokadama i ucjenama, građani gledaju kako se putevi raspadaju, željeznice propadaju, elektroenergetski sistem puca, a investicije odlaze u druge zemlje. Umjesto novih projekata i radnih mjesta, BiH dobija još jednu rundu političkog blokiranja – navodi ona.

Dodaje da najskuplja stvar u BiH odavno više nisu ni gorivo ni hrana, nego politička neodgovornost SNSD i njihovih partnera.

-Cijenu njihovih blokada plaćaju građani izgubljenim milijardama, propuštenim investicijama i godinama života u zemlji koja uporno propušta svaku priliku za razvoj. Nevjerovatno da se ponašaju kao da je sasvim normalno izgubiti milijardu evra. Malo je država koje mogu izgubiti milijarde prije nego što ih uopšte dobiju, ali BiH i u tome zahvaljujući ovakvoj vlasti uspijeva biti fenomen – zaključila je ona.