Dom zdravlja Banjaluka suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljekara, medicinskih sestara i tehničara, posebno u porodičnoj medicini i hitnoj službi.

Na raspisane konkurse prijavljuje se vrlo mali broj kandidata, a često nijedan, što dodatno ugrožava dostupnost zdravstvene zaštite, povećava opterećenje preostalog osoblja i produžava vrijeme čekanja pacijenata na pregled.

Rade Dujaković je prije tri godine napustio Dom zdravlja u Banjaluci i to nakon dvadeset godina rada u banjalučkim ambulantama. Najviše u onoj na Starčevici. Sada radi specijalizaciju u privatnoj ambulanti i on je samo jedan od mnogih ljekara koji su u prethodnom periodu napustili banjalučki Dom zdravlja. “Nešto je otišlo napustilo otišlo u druge privatne ustanove u inostranstvo a jedan dio je otišao u penziju. Tako da imamo tu situaciju da je taj kadar deficitaran, da u međuvremenu novi specijalisti nisu proizvedeni,mladi ljekari ne žele uopšte u primarnu, ne samo da ne žele porodičnu medicinu, nego ne žele ni primarnu zdravstvenu zaštitu”, kaže Dujaković za ATV.

Porodični ljekari postali su obični skretničari koji su pritisnuti raznim administrativnim poslovima. Nemaju vremena da se posvete pacijentima tvrdi Dujaković – a to pacijenti i te kako znaju zato se neki od njih ponašaju bahato. Od ljekara zahtijevaju samo uputnice i recepte umanjujući njihovu vrijednost, iako su kako kaže obrazovani da se brinu o pacijentima na primarnom nivou ističe Dujaković.

“Postojeći timovi su preopterećeni velikim brojem pacijenata. Ja sam u svoje vrijeme imao preko 2500 hiljade, skoro 2500 hiljade pacijenata”, dodaje on.

U banjalučkom Domu zdravlja ne kriju da imaju problem. Već duži niz godina prisutan je nedostatak ljekara, i to ne samo njih, fali i tehničara ali i sestara.

“Ove godine odlazi 11 ljekara u penziju, sledeće godine 5, a tamo 28 godine 6, što znači u ove tri godine nama ode 22 ljekara specijalista porodične medicine”, rekla je Anastasija Stokanović, načelnik službe porodične medicine.

“Mi često raspisujemo konkurse ali na te oglase se vrlo rijetko ko javi ljekari opšte medicine završeni ljekari medicinskog fakulteta veoma rijetko žele raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, dodaje ona.

Iz banjalučkog Doma zdravlja spas vide u izmjenama zakona. Obavezujući rad u ambulanti porodične medicine od dvije godine nakon završenog Medicinskog fakulteta prema njihovom mišljenju bi riješio problem nedostatka ljekara u ovom sektoru. Iz Ministarstva zdravlja podsjećaju da je primarna zdravstvena zaštita, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske, u nadležnosti jedinica lokalne samouprave koja je osnivač doma zdravlja i zadužena je za sprovođenje zdravstvene zaštite.

“Zakonom o zdravstvenoj zaštiti je predviđena je i izrada Uputstva za izradu plana ljudskih resursa u javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj za period od pet godina, te optimizaciju broja zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama. Dugoročno planiranje ljudskih resursa u zdravstvenim ustanovama je potrebno, prije svega, za planiranje budućih potreba, odnosno broja i stručnog profila ljudi koji će zdravstvenoj ustanovi biti neophodni za kontinuirano pružanje usluga zdravstvene zaštite”, poručuju iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, piše ATV.

Usluge zdravstvene zaštite pacijentima u Republici Srpskoj pružaju se u kontinuitetu i uz veliku posvećenost, bez obzira na izazove koji opterećuju savremene zdravstvene sisteme ističu iz Ministarstva.

Preobiman rad i veliki broj pacijenata sinonim su za kontinuitet i posvećenost ljekara. Plata koja ne stimuliše svakako su jedan od razloga što će banjalučki dom zdravlja do kraja ove godine izgubiti najmanje 11 od njih. U toj igri nadležnosti i odgovornosti postavlja se legitimno pitanje ko će nas liječiti kada nam odu svi ljekari?

Nekada su se za Paninijeve sličice gurali osnovci sa džeparcem u ruci. Danas se za njima po Banjaluci utrkuju odrasli ljudi sa hiljadama maraka u džepu.

Na kioscima i u marketima širom grada posljednjih dana odvija se prava mala groznica zbog Panini albuma za Svjetsko fudbalsko prvenstvo 2026. godine. Sličice nestaju gotovo istog trenutka kada stignu, a prizori iz prodavnica više podsjećaju na rasprodaju ograničene kolekcije skupocjenih patika nego na bezazlenu dječiju zabavu.

U koju god prodavnicu da uđete i pitate za sličice, odgovor je gotovo identičan:

„Nema. Rasprodato.“

A onda obično slijedi i dodatak:

„Dođu odrasli i pokupe sve.“

Kutije planu za sat vremena

Obišli smo više kioska, marketa i prodajnih mjesta u Banjaluci pokušavajući pronaći makar nekoliko paketića. Misija se pokazala gotovo nemogućom.

Na jednom kiosku prodavačica nam je rekla da je scena posljednjih dana potpuno nevjerovatna.

„Juče nam je stiglo 1.000 paketa sličica i sve je rasprodato za manje od sat vremena. Došao je jedan čovjek i kupio sve za oko 2.500 KM. Rekao je da nosi u Sarajevo. Potražnja je ogromna, a najviše kupuju odrasli ljudi“, priča ona za BL portal.

Paketi se prodaju po cijeni od 2,5 KM, a u svakom se nalazi sedam sličica. Međutim, mnogi više ni ne kupuju pojedinačne kesice. Kupuje se na kutije.

„Ljudi uzimaju po jednu ili dvije kutije odjednom. Djeca kupe nekoliko paketića, a odrasli odnose skoro cijele zalihe“, kažu na drugom prodajnom mjestu. 

„Slučajno ih imamo još malo. Uglavnom se sve rasproda isti dan. Iskreno, odrasli su gori nego djeca“, kroz osmijeh kaže prodavačica.

Od dječije zabave do ozbiljnog biznisa

I dok su nekada sličice bile stvar prestiža među školarcima koji su ih mijenjali u školskim klupama i na igralištima, danas su postale roba za preprodaju i brzu zaradu. Velika pomama otvorila je potpuno novo tržište.

Na OLX portalu se već pojavljuju oglasi u kojima se pojedinačne sličice prodaju po cijenama koje dostižu i po nekoliko desetina, pa čak i stotina maraka.

Najskuplje među njima su trenutno sličice Kristijana Ronalda za koje se traži i do 500 maraka. Lionel Mesi dostiže cijenu od oko 100 KM, dok se Kilian Embape prodaje za oko 80 KM.

Mnogi su upravo u tome vidjeli priliku za laku zaradu.

„Viđao sam ljude kako kupuju po 10 ili 15 paketa odjednom i odmah ih preprodaju. Sve objavljuju na OLX-u. Pomama je ogromna, pogotovo jer se reprezentacija Bosne i Hercegovine plasirala na Svjetsko prvenstvo. Ljudi koriste euforiju i pokušavaju zaraditi“, kaže student Branko.

Da priča nije rezervisana samo za odrasle, potvrđuju i srednjoškolci koji su shvatili da se među sličicama možda krije mali džekpot.

„Svuda ih tražim i ne mogu da ih pronađem. Ljudi kažu da se u paketu od 2,5 KM može izvući sličica koja poslije vrijedi 70 KM ili više. Zato pokušavam da ih kupim i možda nešto zaradim“, priča srednjoškolac Đorđe.

Miris albuma i dalje pobjeđuje sve

Ipak, uprkos preprodaji, oglasima i zaradi, među svom tom euforijom još postoje oni kojima su sličice ostale ono što su uvijek bile, čista fudbalska strast.

Među njima je i srednjoškolac Marko, koji album želi popuniti do posljednje sličice.

„Mi u školi i dalje mijenjamo sličice kao nekad. Dobar je osjećaj kada zalijepiš novu sličicu i vidiš da si popunio još jednu stranicu. Problem je što je sada mnogo skuplje nego ranije. Na prošlom prvenstvu paket je bio jednu marku, a sada je 2,5 KM. Album ima oko 900 sličica i treba baš mnogo novca da se kompletira“, objašnjava Marko za BL portal.

Dok priča, u rukama okreće nekoliko duplih sličica i pažljivo provjerava koje mu još nedostaju. Upravo u tom trenutku najbolje se vidi zašto Panini i dalje opstaje decenijama.

Jer iza svih oglasa, preprodaje i zarade i dalje postoji ona ista stara emocija zbog koje su generacije odrasle uz albume, osjećaj da ste konačno pronašli sličicu koja vam je falila.

A upravo taj osjećaj ovih dana u Banjaluci i u mnogim drugim gradovima vrijedi više od novca.

Dragan Milošević, BL portal

Do sada izdvojeno oko 800 hiljada KM.

Oko 9.500 maturanata do sada je dobilo podršku Grada Banjaluka za proslavu maturske večeri, a za ove namjene od 2023. godine iz gradskog budžeta izdvojeno je oko 800 hiljada KM.

Naime, na inicijativu gradonačelnika Draška Stanivukovića, Grad već četvrtu godinu zaredom preuzima troškove maturskih proslava za učenike završnih razreda srednjih škola, a ove godine u okviru kampanje „Banjaluka pruža više“ iznos podrške povećan je sa 80 KM na 100 KM.

I ove godine podrškom su obuhvaćene sve srednje škole na području Banjaluke – ukupno 18 škola, uključujući i Školu unutrašnjih poslova Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, kao i Medresu Banjaluka.

Kako su poručili iz Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju – Grad Banjaluka će i u narednom periodu nastaviti sa mjerama podrške mladim, s ciljem da se olakšaju troškovi porodicama i maturantima u jednom od najvažnijih perioda njihovog školovanja.