Sjednica Predsjedništva SDS-a biće održana danas, u utorak, 13. oktobra, u Banjaluci, a fokus zasjedanja će, po svemu sudeći, biti na dva imena, jer naši izvori tvrde da će biti zatraženo da stranački lider Branko Blanuša podnese ostavku, ali i da povuče svoju odluku kojom je iz stranke isključio bijeljinskog gradonačelnika Ljubišu Petrovića.

Blanuša, čiju izjavu juče nismo uspjeli dobiti, poručio je ranije za “Nezavisne novine” da će SDS do kraja ovog mjeseca održati sjednice najvažnijih stranačkih organa, Predsjedništva i Glavnog odbora, te analizirati rezultate prethodnih izbora i trasirati put budućeg djelovanja.

Šta će tražiti članovi Predsjedništva?

On je za današnju sjednicu Predsjedništva predložio samo dvije tačke dnevnog reda, s tim što u njima, bar direktno, nisu spomenuti ni on ni Petrović.

“‘Priprema za analizu provedenih izbora i plan narednih aktivnosti’, glasi prva tačka koju je predložio Blanuša, dok druga glasi ‘Razno'”, kaže izvor “Nezavisnih novina” iz stranke.

Naš sagovornik kaže da će neki članovi Predsjedništva zasigurno zatražiti da Blanuša podnese ostavku na funkciju predsjednika, ali i da povuče odluku o isključenju Petrovića.

Njega je, podsjetimo, iz stranke isključio Blanuša, koji je izjavio da će SDS održati dvije sjednice.

Na koga računa Blanuša?

“Svakako, odredićemo strateške pravce kada su u pitanju naredni lokalni izbori i odmah krenuti da se pripremamo za njih, sa ciljem da značajno podignemo rezultat Srpske demokratske stranke i dobijemo povjerenje građana. Imamo mlade i perspektivne ljude i ljude koji su već dokazani u svom poslu. Siguran sam da ćemo pred građane 2028. godine izaći sa kvalitetnim kandidatima koji će biti prepoznati u svojim lokalnim sredinama”, naveo je Blanuša ranije za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, SDS je tokom opštih izbora, održanih 4. oktobra, izgubio poziciju najjače opozicione stranke u Republici Srpskoj.

Šta je uzdrmalo stranku?

Blanuša je bio kandidat za predsjednika Republike Srpske, ali je pobjedu odnio SNSD-ov kandidat Savo Minić. SDS nije uspio osvojiti ni poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH, jer je njihovog kandidata Marinka Božovića pobijedila Željka Cvijanović, kandidat SNSD-a.

Blanuša je dan nakon izbora iz stranke isključio Petrovića, koji je u kampanji podržavao kandidata Liste “Za pravdu i red” Nebojšu Vukanovića u trci za Predsjedništvo BiH. Uz Petrovića su potom stale mnoge dotadašnje stranačke kolege, te su, između ostalog, zatražile da Blanuša sazove sjednicu Glavnog odbora i Skupštine SDS-a.

Petrović je, podsjećanja radi, nakon što ga je Blanuša isključio, poručio: “Ćeraćemo se još”. Najavio je pravnu borbu za osporavanje, kako je naveo, nezakonitog isključenja iz Srpske demokratske stranke.

Ko je najavio drugo poluvrijeme?

“Još nije zvonilo, i dalje traje nastava! Ćeraćemo se još!”, naveo je Petrović.

SDS je, u međuvremenu, imenovao Sretena Vučkovića za novog povjerenika stranke u Bijeljini. Kako je saopšteno iz SDS-a, Vučković će imati zadatak da u narednom periodu sprovede reorganizaciju stranke u Bijeljini, gdje, uprkos višegodišnjem djelovanju, još nije formiran gradski odbor.

Naime, novi povjerenik zadužen je za reviziju članstva, formiranje mjesnih odbora i sprovođenje unutarstranačkih izbora, a rok za formiranje gradskog odbora SDS-a u Bijeljini je 60 dana.

Novi sazivi Narodne skupštine Republike Srpske i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH donose poslanicima i visoka mjesečna primanja, ali i niz dodatnih naknada.

Dok profesionalni poslanik u NSRS ima osnovnu neto platu od 3.712,80 KM, osnovna plata poslanika na nivou BiH iznosi 5.803,22 KM, a uz dodatke ukupna primanja mogu premašiti 8.500 KM.

Nakon izbora i prebrojavanja glasova, novoizabrani poslanici preuzeće mandate, a s njima i prava koja prate poslaničke funkcije. Razlike u primanjima zavise od nivoa vlasti, radnog statusa, funkcija u parlamentu i naknada na koje imaju pravo, prenosi Srpskainfo.

Koliko zarađuju poslanici u NSRS?

Narodna skupština Republike Srpske ima 83 poslanika, a njihova primanja zavise, između ostalog, od toga da li su profesionalno zaposleni u parlamentu.

Iz Narodne skupštine navode da je za obračun osnovne mjesečne bruto plate profesionalnog narodnog poslanika utvrđen koeficijent 54,14, dok osnovna neto plata iznosi 3.712,80 KM, bez dodatka za minuli rad.

– U skladu sa Pravilnikom o platama i naknadama izabranih i imenovanih lica u NSRS, za obračun osnovne mjesečne bruto plate za profesionalnog narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske utvrđen je koeficijent 54,14, te je njegova osnovna neto plata 3.712,80 KM, bez minulog rada – naveli su iz NSRS.

Poslanicima koji nisu u radnom odnosu u Narodnoj skupštini pripada mjesečna paušalna naknada od 2.502,52 KM neto.

Dodatna primanja zavise i od funkcija koje poslanici obavljaju u skupštinskim tijelima.

– Po osnovu obavljanja funkcija u Narodnoj skupštini Republike Srpske navedena osnovna neto plata, odnosno naknada se uvećava za 544,50 KM neto za obavljanje funkcije predsjednika kluba poslanika, 363 KM neto za obavljanje funkcije predsjednika skupštinskog radnog tijela i 181,50 KM neto za obavljanje funkcije zamjenika predsjednika kluba poslanika – naveli su iz Narodne skupštine RS, prenosi Srpskainfo.

Na nivou BiH osnovna plata prelazi 5.800 KM

Primanja su viša u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji ima 42 poslanika, od kojih se 14 bira na području Republike Srpske.

Uz osnovicu za obračun plata u institucijama BiH za 2026. godinu od 690,86 KM, osnovna neto plata poslanika sa koeficijentom 8,40 iznosi 5.803,22 KM.

Za poslanike koji obavljaju funkciju predsjedavajućeg komisije ili kluba poslanika predviđen je koeficijent 8,50, što prema navedenim podacima znači osnovnu platu od 5.872,31 KM. Članovima Kolegijuma Doma pripada koeficijent 8,70, odnosno osnovna neto plata od 6.010,48 KM, bez dodataka.

Na osnovnu platu obračunava se i dodatak za minuli rad od 0,50 odsto po godini staža. Poslanik sa 20 godina radnog iskustva tako bi, prema procjeni iz izvornog teksta, po ovom osnovu dobijao oko 580 KM mjesečno.

Naknade dodatno povećavaju primanja

Osim osnovne plate, poslanici na nivou BiH mogu ostvarivati pravo na različite naknade, uključujući topli obrok, naknadu za odvojeni život, troškove smještaja i naknade za rad u komisijama i drugim radnim tijelima.

Naknada za odvojeni život može iznositi do 690,86 KM, a troškovi smještaja navode se u istom iznosu.

Prema podacima iz izvornog teksta, ukupna mjesečna primanja poslanika koji žive izvan Sarajeva mogu se kretati od 6.800 KM do više od 8.500 KM, zavisno od funkcije i naknada koje ostvaruju.

Tako poslanički mandat, osim političke odgovornosti, donosi i značajna finansijska prava. Konačan iznos primanja nije isti za sve, jer zavisi od radnog statusa, godina staža, funkcija i ispunjenosti uslova za pojedine naknade.

Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) Suad Arnautović smatra da bi u BiH trebalo razmotriti uvođenje obaveznog izlaska na izbore, prema kojem bi svaki birač imao zakonsku obavezu da glasa. Kao dio mogućih reformi, predložio je i uvođenje posebnih biračkih ID kartica.

Arnautović je iznio niz prijedloga za unapređenje izbornog procesa u BiH, naglašavajući da je riječ o njegovom ličnom stavu, a ne o zvaničnom stavu CIK-a BiH.

„Treba razmisliti, po mom sudu, o uvođenju obaveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač“, izjavio je Arnautović.

Prema njegovom mišljenju, pitanje obaveznog glasanja direktno je povezano i sa problemom Centralnog biračkog spiska, za koji smatra da ne odražava stvarno stanje na terenu i da je „preduvan“, posebno zbog lica koja posjeduju važeće lične dokumente u BiH, ali ne žive u zemlji.

Kao moguća rješenja naveo je dva pristupa: uvođenje obaveznog glasanja ili povratak na aktivnu registraciju birača — barem tokom jednog izbornog ciklusa — uz obavezno izdavanje biračkih ID kartica svim registrovanim biračima.

Promjene u organizaciji izbora i glasanje od 16 godina

Osim obaveznog glasanja, Arnautović smatra da bi trebalo razmotriti promjene u sastavu biračkih odbora. Predložio je da njihove članove čine isključivo državni službenici, namještenici i zaposleni u javnim ustanovama čije se naknade isplaćuju iz budžeta.

Takođe smatra da bi CIK BiH trebalo da imenuje članove opštinskih i gradskih izbornih komisija, dok bi se njihove naknade isplaćivale direktno iz budžeta CIK-a.

Govoreći o izbornom kalendaru, predložio je da se lokalni i opšti izbori održavaju u istoj godini, ali u različitim terminima — lokalni u aprilu, a opšti, kao i do sada, prve nedjelje u oktobru.

Jedna od ključnih promjena odnosila bi se i na starosnu granicu za ostvarivanje biračkog prava. Arnautović smatra da bi trebalo razmotriti mogućnost da mladi već sa 16 godina dobiju aktivno i pasivno biračko pravo — odnosno pravo da biraju i da budu birani. Kao primjer je naveo Njemačku i Austriju, koja je još 2007. godine uvela biračko pravo od 16 godina na određenim izborima.

Stroži izborni pragovi i nejednaka vrijednost glasova

Arnautović je predložio i promjene u načinu pretvaranja glasova u mandate. Umjesto dosadašnje Sainte-Laguë metode, predlaže primjenu D’Hondtove formule, uz uvođenje različitih izbornih pragova:

• 4 ili 5 odsto za pojedinačne stranke,

• 6 odsto za koalicije dvije stranke,

• 7 odsto za koalicije tri ili više stranaka.

Posebnu pažnju posvetio je i problemu granica izbornih jedinica, upozoravajući na drastične razlike u vrijednosti glasova. Kao primjer je naveo izborne jedinice u Republici Srpskoj koje biraju po tri poslanika u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH: u izbornoj jedinici 1b (banjalučka regija) upisano je 570.725 birača, dok u jedinici 3b (trebinjska regija) ima 296.496 birača. Iako je razlika veća od 270.000 birača, obje regije biraju jednak broj poslanika.

Arnautović je zaključio da je jednaka vrijednost svakog glasa jedno od osnovnih načela slobodnih i poštenih izbora, te da bi o ovim prijedlozima trebalo otvoriti ozbiljnu raspravu među donosiocima odluka.

klix