Administracija Donalda Trampa, predsjednika Amerike, prvi put je predstavila svoj pogled na zapadni Balkan i politiku prema našem regionu.

Prvo je važno reći da na početku Trampovog mandata Amerika nije imala jasno formulisanu poziciju prema BiH i Balkanu, što je dovelo do brojnih spekulacija među novinarima i analitičarima u tom periodu.

Velike promjene
Mnogi su se pitali da li će se američka politika voditi na autopilotu, ili će doći do velikih promjena.

Konkretan primjer nedefinisane politike prema BiH u tom trenutku je činjenica da Stejt department i Bijela kuća nisu bili na istom tonu o tome kako postupiti prema Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD-a.

Ljudi bliski Trampu
Stejt department, predvođen Rubiom, bio je bliži tome da se sankcije ne ukidaju, dok su ljudi bliski Trampu u Bijeloj kući bili za ukidanje sankcija.

Kada je u martu prošle godine Rubio održao pres-konferenciju, na pitanje novinara da li SAD razmatraju sankcije protiv Dodika, dao je jako zanimljiv odgovor:

“Mi ne želimo da vidimo da dođe do podjele. Zadnja stvar koja nam treba je još jedna kriza, i o tome smo već govorili. A o tome šta bismo mi eventualno mogli uraditi, razmatramo opcije. Ali potpuno je jasno da, bez obzira na interne razlike među nama, ne može doći do raspada zemlje i ne može doći do novog sukoba”, rekao je Rubio.

Iz ove izjave je sasvim jasno da je Rubio priznao da u tom trenutku nije bilo saglasnosti unutar administracije o daljim koracima prema Dodiku, pa samim tim i prema BiH.

Stav Amerike se počeo kristalizirati
U međuvremenu, stav Amerike se počeo kristalizirati i on je, dijelom i kroz dokument koji je Stejt department prošle sedmice predstavio Kongresu o politici prema zapadnom Balkanu, dao jasan odgovor kakav je stav Bijele kuće i Stejt departmenta: Ne može se dozvoliti raspad BiH, a istovremeno ne mogu se realizovati nacionalni interesi SAD u BiH ako SAD nemaju dobre odnose s svim stranama i ako se mišljenje svih strana ne uvažava.

Prva rečenica u dokumentu na dobar način sažima tu poziciju SAD prema regionu:

“Promovisanje stabilnosti i unapređenje ekonomskih interesa SAD na zapadnom Balkanu čini SAD sigurnijim, snažnijim i prosperitetnijim. Administracija vodi politiku usmjerenu ka budućnosti u regionu, koja je fokusirana na proširenje partnerstava, suprotstavljanje prijetnjama koje utiču na SAD i regionalnu stabilnost, te povećanje ekonomske i trgovinske saradnje”, navedeno je, uz objašnjenje nešto kasnije u tekstu da Amerika ne može realizovati svoje poslovne interese u regionu u kojem nema stabilnosti.

Rusija i Kina
Administracija je u dokumentu jasno pozicionirala svoju politiku prema Rusiji i Kini, koje doživljava kao geostrateške rivale.

Zanimljiva je i formulacija “maligni uticaj” kada se opisuje djelovanje Rusije u regionu, što je formulacija bukvalno prenesena od prethodne administracije. Zanimljivo je takođe da se EU uopšte ne spominje, što takođe puno toga govori o američkoj politici prema Evropi.

Trampova administracija uvažava i poštuje individualne evropske zemlje koje smatra svojim kulturnim i civilizacijskim rođacima, ali nema poštovanja prema EU kao bloku, jer ga smatra kočnicom američkom interesu u regionu.

U nastavku je rečenica na koju su se fokusirali svi mediji na zapadnom Balkanu koji su prenosili ovaj dokument, o tome da se SAD više neće baviti izgradnjom nacija i promovisanjem demokratije i obnove, već partnerstvima zasnovanim na zajedničkim interesima.

I na saslušanju pred Odborom za spoljne poslove Senata Rubio je jasno rekao da će spoljnopolitičko angažovanje Amerike u svijetu biti mjereno na osnovu toga kakvu direktnu i konkretnu korist od toga ima Amerika, i Trampova administracija ovu politiku sprovodi prilično dosljedno.

SAD ostaju posvećene Dejtonskom mirovnom sporazumu
“U BiH, SAD ostaju posvećene Dejtonskom mirovnom sporazumu, kao i suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. Tokom 2025. godine, odlučna američka diplomatija pomogla je da se okonča najozbiljnija kriza u BiH od sukoba 1992-1995, uz očuvanje pravnog jedinstva i ustavnog poretka zemlje. Administracija nastoji učvrstiti ovu stabilnost i nastaviće da podstiče aktere u BiH da izbjegavaju destabilizujuće i podjelama sklone poteze, koji bi mogli narušiti mogućnosti za unapređenje zajedničke ekonomske agende”, navedeno je u dokumentu, a ovaj stav je toliko jasan da praktično nije potrebno bilo kakvo dodatno pojašnjenje.

Kao zaključak, jedino se može reći da se pokazalo da se američka politika vrlo rijetko mijenja, a Dejton je rijetko američko dostignuće nakon završetka hladnog rata, kojeg se nijedna administracija neće željeti lako odreći.