Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslao je hitno pismo američkom predsjedniku Donaldu Trampu u kojem ga upozorava na sve veći nedostatak ukrajinskih sistema protivvazdušne odbrane, a posebno protivbalističkih odbrambenih sposobnosti, piše Kijev Indipendent (Kyiv Independent).

Ovaj apel dolazi u vrijeme dok Rusija pojačava masovne vazdušne napade na Ukrajinu i javno prijeti novim talasom dalekometnih udara na Kijev, uključujući napade na lokacije koje je Moskva opisala kao ukrajinske “centre za donošenje odluka”.

“Što se tiče protivvazdušne odbrane od raketa, oslanjamo se na naše prijatelje”, navodi se u pismu u koje je Kijev Indipendent imao uvid.

“No, kada je riječ o odbrani od balističkih projektila, zavisimo gotovo isključivo o Sjedinjenim Državama.”

Ukrajinski zvaničnici strahuju da bi ograničene zalihe presretača Patriot i drugih sistema sa Zapada teško mogle izdržati ovakav nivo bombardovanja.

“Situacija je zaista teška po pitanju protivbalističke odbrane”, izjavila je za Kijev Indipendent osoba upućena u problematiku.

“Molim vas za pomoć”

Prema riječima zvaničnika, ukrajinska ambasadorka u SAD-u Olha Stefanišina dostavila je pismo Bijeloj kući, predsjedavajućem Predstavničkog doma Majku Džonsonu i drugim članovima Kongresa.

Pismo takođe odražava rastuću zabrinutost Kijeva zbog poteškoća u nabavci oružja kroz program Prioritized Ukraine Requirements List (PURL), koji saveznicima iz NATO-a omogućava finansiranje kupovine američkog oružja za Ukrajinu.

(Raport)

Izraelska vojska izvela je novi vazdušni napad u Pojasu Gaze u kojem je, prema tvrdnjama Tel Aviva, ubijen Mohamed Odeh, novi lider vojnog krila Hamasa.

Napad dolazi samo sedam dana nakon što je Izrael likvidirao još jednog visokorangiranog komandanta Hamasa, Ezedina al-Hadada, što ukazuje na pojačanu izraelsku kampanju protiv vrha palestinske militantne organizacije.

Iz kancelarije izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopšteno je da je Odeh bio jedan od ključnih organizatora napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno više od 1.200 ljudi, dok je veliki broj civila otet i odveden u Gazu.

U saopštenju se navodi da je Odeh bio šef Hamasove obavještajne službe tokom napada i da je prije samo sedam dana imenovan za nasljednika al-Hadada, navodi “JerusalemPost”.

Pojačani pritisak na Hamas
Analitičari ocjenjuju da činjenica da Izrael u kratkom roku eliminiše više Hamasovih lidera pokazuje ozbiljne bezbjednosne propuste unutar same organizacije.

Za razliku od ranijih godina, kada su lideri poput Jahie Sinvara, Marvana Ise i Mohameda Deifa dugo uspijevali da izbjegnu izraelske operacije, posljednji udari ukazuju na znatno efikasnije izraelske obavještajne aktivnosti u Gazi.

Istovremeno, izraelski premijer Netanjahu poručio je da će Izrael nastaviti vojni pritisak i na Hezbolah u Libanu, što zemlju ponovo dovodi u situaciju vođenja sukoba na dva fronta.

Hezbolah i izraelska vojska gotovo svakodnevno razmjenjuju vatru duž granice sa Libanom još od početka rata u Gazi, a posljednjih sedmica sukobi su dodatno intenzivirani.

Lande Alchajmer je selo na jugozapadu Francuske koje se od ostatka zemlje razlikuje po tome što svi njegovi stanovnici imaju demenciju.

Zapravo je riječ o selu u kojem je ustanova za brigu o dementnim osobama.

U prodavnici na glavnom seoskom trgu prodaju se osnovne namirnice, među kojima je najvažniji baget, ali se ne koristi novac tako da niko ne mora da pamti da treba da ima novčanik.

Među stanovnicima ovog sela je bivši farmer Fransis.

Na pitanje BBC-a kako je reagovao kada mu je doktor rekao da ima Alchajmerovu bolest, odgovorio je: “Vrlo teško”.

Život ide dalje
Njegov otac je takođe imao Alchajmerovu bolest, ali Fransis se ne plaši.

“Ne plašim se smrti jer će se jednog dana desiti. U međuvremenu ću živjeti uprkos bolesti. Ovdje sam da živim. Ako se predaš, onda je to to. Zato treba nastaviti najbolje što možeš”, poručio je Fransis.

Osim prodavnica i restorana, stanovnici se podstiču da posjećuju pozorišta i pridruže se njihovim aktivnostima.

Filip i Vivijan nastoje da žive normalnim životom koliko god mogu nakon što im je dijagnostikovana demencija.

“Idemo u šetnje, hodamo”, rekao je Filip, gledajući u daljinu.

Stručnjaci tvrde da ovakav pristup usporava bolest
Upitan da li su on i Vivijan srećni, s osmijehom je odgovorio da zaista jesu. Stanovnici nemaju određeno vrijeme za sastanke, kupovinu i čišćenje, već samo blagi ritam kojim se podstiču na aktivnosti kako bi imali što više slobode. Profesorka Elen Amijeva ukazala je da upravo takav način života utiče na tok bolesti.

“Ono što smo primjećivali kada ljudi uđu u uobičajene institucije jeste ubrzano kognitivno propadanje, ali se to ovdje ne primijećuje. Vidimo neku vrstu postepene evolucije. Imamo razloga da vjerujemo da se ovakvim pristupom može uticati na tok kliničkih ishoda”, konstatovala je Amijeva.

Primijetili su i drastično smanjenje osjećaja krivice i anksioznosti u porodici onih koji imaju pomenute bolesti. Posjete mještanima moguće su u bilo koje vrijeme.

Svaka od prizemnih planinskih kuća ima osam stanara koji dijele kuhinju, dnevni boravak i trpezariju. Stanari plaćaju tekuće troškove koji su jednaki troškovima u prosječnom staračkom domu, dok vlasti pokrivaju ostale troškove. Vlasti su za izgradnju ovog sela izdvojile skoro 20 miliona evra.

Dio istraživačkog projekta
Kada je otvoreno 2020. godine, bilo je selo druge vrste kao dio istraživačkog projekta. U svijetu postoji manje od deset ovakvih sela i privlači one koji traže rješenje zbog mogućeg eksponencijalnog rasta demencije.

Patrisija je naglasila da joj je ovo selo vratilo život.

“Ovdje je pravi život”
“Bila sam kod kuće, ali mi je bilo dosadno. Imala sam ženu koja mi je kuvala. Bila sam umorna i nije mi bilo dobro. Znala sam da Alchajmerova bolest nije laka i plašila sam se. Željela sam da budem negdje gdje mogu da budem od koristi. U domovima je ovako ili onako, ali ništa ne rade. Ovdje je pravi život. Kada kažem pravi, onda zaista to mislim”, navela je Patrisija.

Demencija često može da izoluje ljude, ali u ovom selu postoji snažan osjećaj zajedništva među ljudima koji su iskreno zainteresovani da se viđaju i pridruže različitim aktivnostima. Istraživači smatraju da bi to moglo biti dio ključa za srećniji i zdraviji život sa demencijom.

U selu je 120 ljudi, isto toliko zdravstvenih radnika i tu su volonteri. Okrutna činjenica jeste da ne postoji lijek za ovu bolest. Ipak, kako bolest napreduje kod svakog stanovnika, oni dobijaju podršku koja im je potrebna, piše BBC, prenosi b92.