Connect with us

Društvo

NA HRANU SE IZDVAJA NAJVIŠE NOVCA: Potrošačka korpa premašila 3.300 KM

Na političke krize odavno smo navikli, a navikavamo se i na ekonomske. Na hranu se izdvaja najviše novca, a uprkos tome što smo jedna od najplodnijih država u regionu, najveći dio hrane uvozimo.

Zavisni od drugih i nestabilni, za poboljšanje životnog standarda čekamo stabilizaciju na globalnom nivou.

Cijene hrane, računi, krediti i dalje su glavne brige građana. U aprilu je potrošačka korpa četvoročlane porodice iznosila preko 3.300 maraka. Koliko je hrana poskupila, najbolje ilustruje što se na nju potroši više, nego na troškove stanovanja, obrazovanja, odjeće i prevoza zajedno. Cijene voća i povrća i dalje izazivaju zaprepaštenje građana.

Mi penzioneri možemo slabije to kupiti, ali kupimo bar malo, samo što se kaže da probamo, jagode, trešnje.. Tačno se vidi da je sve poskupilo, a da napravimo dobar ručak, malo mesa, baš se osjeti da je puno poskupilo, na svim artiklima. Hrana, zna se šta je poskupilo, mlijeko, ulje, hajde mlijeko i nekako mada je skupo, a ulje, brašno, šećer.. Sve smo smanjili, smanjujemo dok ne počnemo piti gorku kafu – pričaju oni.

Gorak okus u ustima izaziva i činjenica da BiH sve više uvozi preko 80% hrane koju konzumira. Time, korak po korak, postajemo izuzetno zavisni, čak i u sektoru gdje ne moramo biti.

– Kvadratura obradivog zemljišta u BiH više-manje je jednaka Hrvatskoj, ta kvadratura u Kini hrani 25 miliona ljudi, dakle BiH bi mogla hraniti region da to želi, ali ako bi se granice zatvorile mislim da ne bi mogli prehraniti ni glavni grad – ističe Marin Bago, Udruženje za zaštitu potrošača Futura Mostar.

– Mi nemamo strategiju za energiju, hrana, što su dva ključna resora o kojima bi svaka država trebala da brine. To su neki sporadični poduhvati, neko sporadično ministarstvo koje nešto pokušava uraditi, ali nema jasne vizije – matra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 odsto.

U zavisnosti od budućih dešavanja na globalnom nivou, građani BiH mogu se nadati poboljšanju, ili nažalost, pogoršanju situacije.

– Najbolji scenario je da se dođe do mira na Dalekom istoku, da se nađe rješenje prihvatljivo za sve strane, a s druge strane da se rat u Ukrajini privede kraju, jer je to jako veliko iscrpljivanje svih resursa, ali to se sve odražava na cijene proizvoda koje mi kupujemo – pojašnjava ekonomski analitičar, Zoran Pavlović.

Čak i da se u skorije vrijeme uspostavi mir, građani BiH, vodeći se prethodnim iskustvima, moraće pričekati na pojeftinjenja osnovnih potrepština. Jer ona dolaze mnogo sporije od poskupljenja

Related Topics:

Društvo

VRELI TALAS NE POSUSTAJE: Pred nama još jedan pakleno topao dan!

U utorak, 14. jula, u Republici Srpskoj i BiH očekuje se pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme. Jutro će biti ugodno, ali će temperature tokom dana brzo rasti.

Najviša dnevna temperatura kretaće se uglavnom između 32 i 38 stepeni Celzijusa, dok će u pojedinim krajevima biti i koji stepen više. Vjetar slab do umjeren, uglavnom sjevernih i sjeveroistočnih smjerova.

Građanima se preporučuje da izbjegavaju duži boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i budu oprezni zbog visokih temperatura.

Ljeto pokazuje zube – osvježenje se još ne nazire!

Nastavi čitati

Društvo

PRIJEDOR OSTAJE BEZ LJEKARA: Sve manje doktora u bolnici i Domu zdravlja

Nedostatak ljekara, medicinskih sestara i tehničara postaje jedan od najvećih izazova zdravstvenog sistema Republike Srpske. Problem nije zaobišao ni Prijedor.

Iako trenutno nedostaju tri ljekara porodične medicine, zdravstvena zaštita se uspijeva održati kako kažu iz Uprave ,,zahvaljujući,, angažovanju penzionisanih doktora i preraspodjeli poslova među postojećim kadrom.

“Trenutno nam nedostaju tri doktora u Službi porodične medicine. Angažovana su dva penzionisana ljekara, a rade u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, te mogu biti nosioci timova porodične medicine”- poručili su iz Uprave Doma zdravlja Prijedor.

Prijedorski dom zdravlja je prije tri godine uputio dopis Ministarstvu zdravlja Republike Srpske navodeći mjere koje treba preduzeti zbog nedostatka doktora. Kako navode usvojena je samo jedna mjera i to omogućavanje rada doktora iznad 65 godina starosti ali kratkoročnog je efekta.

I mnoge bolnice u Republici Srpskoj suočavaju se sa nedostatkom medicinskog kadra, u prvom redu ljekara specijalista. Od 2020. godine, pa do danas, prijedorsku Bolnicu napustilo je 27 ljekara.

Neadekvatni uslovi rada, prokišnjavanje krova, neposjedovanje odgovarajuće opreme…samo su neki od problema koji pale uzbunu u prijedorskoj bolnici ,,Doktor Mladen Stojanović,, regionalnoj bolnici kojoj u budućnosti kako navodi Maja Dragojević Stojić, specijalista interne medicine, prijeti kolaps.

“U budućnosti ukoliko se nešto ne promjeni što se tiče same bolnice imaćemo problem sa psihijatrima, ginekolozima ali i drugim specijalistima. Danas u domovima zdravlja teško da možete organizovati dežurstva i dešava se da naši doktori odlaze u te domove zdravlja i dežuraju”- rekla je Dragojević Stojić.

Građani ističu da ih ne čudi činjenica za masovan odlazak ljekara iz prijedorskih zdravstvenih ustanova navodeći da je glavni razlog finsnsijske prirode.

 Zdravstveni radnici upozoravaju da će bez sistemskih rješenja, većeg broja specijalizacija i dodatnih podsticaja za rad u manjim sredinama nedostatak medicinskog kadra u narednim godinama biti još izraženiji.

BN

Nastavi čitati

Društvo

DOK RASTU PLATE, RASTE I DUG: UKC RS ide u kredit od 45 miliona maraka

Vlada Republike Srpske dala je na posljednjoj sjednici prošlog četvrtka garancije Univerzitetsko – kliničkom centru (UKC RS) za kreditno zaduženje od 45 miliona maraka za refinansiranje starih dugova i plaćanje obaveza prema dobavljačima, saznaje portal CAPITAL.

Istog dana, v.d. direktora UKC-a Nikola Šobot se sastao sa Aleksandrom Dragušićem, predsjednikom reprezentativne sindikalne organizacije u ovoj zdravstvenoj ustanovi i dogovorio isplatu dodatka nemedicinskom kadru od 150 maraka mjesečno.

Zanimljivo, Šobot nijednom riječju nije spomenuo kredit, a dogovor o isplati dodatka je predstavio kao rezultat pozitivnog poslovanja UKC-a.

Generalno, UKC planira da podigne dva kredita. Prvi u iznosu od 30 miliona KM je dogovoren sa Novom Bankom po fiksnoj kamatnoj stopi od šest odsto i rokom otplate od sedam godina.

„Namjena kreditnog zaduženja je refinansiranje postojećeg kredita, finansiranje kapitalnih investicija i finansiranje prenesenih obaveza prema dobavljačima“, navodi se u odluci Vlade RS.

Drugi kredit od 15 miliona KM će isplatiti UniCredit banka Banja Luka, sa rokom otplate od takođe sedam godina ali uz fiksnu maržu od 3,34 odsto i šestomjesečni EURIBOR.

Dogovoreno je da ukupna nominalna kamatna stopa ne može biti niža od 5,50 odsto niti viša od šest odsto godišnje.

„Namjena kreditnog zaduženja je finansiranje prenesenih obaveza prema Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i dobavljačima“, stoji u odluci.

Za oba kredita će biti plaćeni troškovi obrade od 0,3 odsto. Vlada se obavezala da će u slučaju dospjelih a neizmirenih obaveza ona preuzeti plaćanje.

Inače, dok je Vlada usvajala odluku o garancijama Šobot je sa sindikatom dogovorio povećanje plata.

„Svojim radom smo ostvarili finansijske rezultate koji su nam omogućili ono što je najbitnije, a to je da ulažemo u dalji razvoj naše ustanove. U više razgovora kako sa radnicima tako i sa sindikatom sam iznio opredjeljenje uprave i svoje lično da koliko je važno ulaganje u opremu još je važnije ulaganje u zaposlene“, kazao je tada Šobot.

Naveo je da je u proteklih pet mjeseci došlo do finansijske konsolidacije ove zdravstvene ustanove što je otvorilo prostor za isplatu dodatka.

Predstavnik radnika Aleksandar Dragušić je rekao da su sredstva za mjesečni dodatak obezbijeđena zahvaljujući pozitivnom poslovanju UKC-a.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno