Ukupno 9.840 učenika moći će da se upiše u prvi razred srednjih škola u Republici Srpskoj u školskoj 2026/27. godini, i to u 13 struka i 77 zanimanja, predviđeno je konkursom koji je danas, 29.maja, objavilo Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske.

Prijem dokumenata za učenike koji imaju 60 i više bodova planiran je od 15. do 17. juna, dok će rezultati upisa biti objavljeni 19. juna.

Za učenike koji imaju manje od 60 bodova prijem dokumenata je od 22. do 24. juna, a rezultati će biti objavljeni 26. juna.

Uvedeno novo zanimanje u Poljoprivrednoj školi
Borivoje Golubović, ministar prosvjete i kulture RS rekao je da se uvodi novo ogledno zanimanje – operater poljoprivredne mehanizacije.

“U ovo zanimanje planiran je upis 16 učenika u okviru Poljoprivredne škole u Banjaluci”, rekao je Golubović na konferenciji za novinare u Banjaluci, prenosi Srna.

Učenici sada mogu birati pet zanimanja
On je napomenuo da je izmjenama pravilnika o upisu učenika u prvi razred srednjih škola omogućeno da učenici mogu da izaberu pet zanimanja u dvije škole.

“Do sada su učenici mogli da konkurišu na dva zanimanja u okviru jedne škole, te se nadamo da ćemo na ovaj način više od 95 odsto učenika biti upisano već kroz prvi upisni rok”, rekao je Golubović.

Pojasnio da se učenik boduje u svim izabranim zanimanjima i rangira u skladu sa njegovim izborom od prvog do petog mjesta.

“Učenici koji se ne upišu u prvom upisnom roku, imaće priliku za to u drugom roku, koji će biti organizovan od 6. do 8. jula”, istakao je Golubović.

Elektronski upis ostaje na snazi
On je napomenuo da će i ove godine biti primijenjen sistem elektronskog upisa učenika, dostupan na linku eupis.skolers.org, koji omogućava automatsko bodovanje i formiranje rang-lista.

“Učenici nemaju potrebu da u školu donose svjedočanstva i rodne listove, nego se podaci učenika koji apliciraju preuzimaju iz paltforme koja se odnosi na osnovno obrazovanje”, rekao je Golubović.

Konkurs za upis u srednje škole objavljen je danas 29. maja u Nezavisnim novinama.

Negativan trend industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj prisutan je u zadnje četiri godine, sa trendom povećanja negativne stope, navodi se u izvještaju Privredne komore RS o desetogodišnjem trendu kretanja privrede.

Pad se nastavlja
Kako piše u ovom dokumentu, pad industrijske proizvodnje nastavljen je i u prvom tromjesečju 2026. godine i iznosi 9,3 odsto.

“U posmatranom desetogodišnjem periodu od 2016-2025. godine u šest godina je došlo do pada industrijske proizvodnje. Najveći pad proizvodnje zabilježen je 2019. godine u iznosu od 11,4%, a najveći rast 2021. u iznosu od 9,9%. Rast proizvodnje u 2021. godini je uslijedio nakon dvije uzastopne godine pada proizvodnje u industriji.

Prerađivačka industrija u strukturi industrijske proizvodnje ima učešće od 65,6%”, stoji u ovom dokumentu Privredne komore Republike Srpske.

Dodaje se da posmatrano po oblastima prerađivačke industrije, kroz period od 10 godina, nijedna oblast djelatnosti nema sve pozitivne stope rasta tokom tog perioda.

“U oblasti proizvodnje tekstila pozitivne stope proizvodnje su ostvarene samo u dvije godine (2017. i 2021), a u oblasti proizvodnje odjeće u tri godine (2022, 2023. i 2025). U 2025. godini oblast proizvodnje odjeće ima najvišu stopu rasta proizvodnje od 13,8%, poslije oblasti proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica sa stopom rasta od 22%. Oblast proizvodnje mašina i opreme bilježi stope rasta u osam od deset posmatranih godina. U 2025. godini u ovoj oblasti je došlo do pada proizvodnje od 22,3%. Pad industrijske proizvodnje praćen je i smanjenjem broja zaposlenih u industriji. Do pada zaposlenosti u industriji došlo je u šest godina od posmatranih 10”, navodi se u ovom izvještaju.

Najveći pad zaposlenosti
Dalje piše da je najveći pad zaposlenosti zabilježen u 2024. godini od 4,8 odsto, dok je do najvećeg rasta zaposlenosti u industriji došlo u 2017. godini (4%).

“Negativan trend zaposlenosti u industriji nastavljen je i u prvom tromjesečju 2026. godine (-2,7%). Posmatrano po oblastima djelatnosti, u desetogodišnjem periodu, u dvije oblasti nije dolazilo do pada zaposlenosti, a to su oblasti proizvodnje računara, elektronskih i optičkih proizvoda i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica. S druge strane, pad zaposlenosti u svim godinama ostvaren je u oblasti proizvodnje koksa i rafinisanih naftnih proizvoda i popravka i instalacija mašina i opreme. U posmatranom desetogodišnjem periodu broj zaposlenih u 2025. godini u odnosu na broj zaposlenih u 2016. veći je za 36.419 lica, odnosno za 14,4%”, ističe se u ovom izvještaju.

Poslovni ambijent najvažniji
Radovan Pazurević, predsjednik Područne privredne komore Doboj i vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, rekao je za “Nezavisne novine” da bi poslovni ambijent u svakoj državi i svakom sistemu trebalo da bude najvažnija stvar.

“Mi u BiH na tome nismo radili baš ništa. Stvoren je takav ambijent da nije dobro i lijepo raditi. Da krenemo od toga koliko se mi iskreno brinemo za proizvodnju i realni sektor. Činjenica je da mi više nemamo u srednjim školama zanatskih zanimanja, nemamo nastavnika i učitelja koji će tu djecu naučiti elementarne stvari. Sutra kada bi neko došao kod nas sa ozbiljnim poslom mi ne bismo imali kadrove koji bi mogli ispratiti te procese proizvodnje”, objašnjava Pazurević.

Prema njegovim riječima, prije nekoliko godina vrijednost izvoza obućarske industrije je bila visoko pozicionirana i na četvrtom mjestu od svih vrsta robe koje se izvoze.

“Izvozili smo, ali šta smo od tada izvozili? Nažalost, najviše radnu snagu. Mi nemamo vlastite proizvodnje i industrije, već samo kada pravimo fakturu, mi fakturišemo uslugu. A to je najgori oblik eksploatacije. Ne prodajemo pamet, te nismo radili na uvezivanju naših privrednih subjekata. Prepušteni smo sami sebi. Živimo u takvom ambijentu da o tome apsolutno niko ne vodi računa, a ovo su podaci koje svako treba da ima, pa da se vidi kakvo je stanje”, naglasio je Pazurević.

Na političke krize odavno smo navikli, a navikavamo se i na ekonomske. Na hranu se izdvaja najviše novca, a uprkos tome što smo jedna od najplodnijih država u regionu, najveći dio hrane uvozimo. Zavisni od drugih i nestabilni, za poboljšanje životnog standarda čekamo stabilizaciju na globalnom nivou.

Cijene hrane, računi, krediti i dalje su glavne brige građana. U aprilu je potrošačka korpa četvoročlane porodice iznosila preko 3.300 maraka. Koliko je hrana poskupila, najbolje ilustruje što se na nju potroši više, nego na troškove stanovanja, obrazovanja, odjeće i prevoza zajedno. Cijene voća i povrća i dalje izazivaju zaprepaštenje građana.

– Mi penzioneri možemo slabije to kupiti, ali kupimo bar malo, samo što se kaže da probamo, jagode, trešnje.. Tačno se vidi da je sve poskupilo, a da napravimo dobar ručak, malo mesa, baš se osjeti da je puno poskupilo, na svim artiklima. Hrana, zna se šta je poskupilo, mlijeko, ulje, hajde mlijeko i nekako mada je skupo, a ulje, brašno, šećer.. Sve smo smanjili, smanjujemo dok ne počnemo piti gorku kafu – pričaju oni.

Gorak okus u ustima izaziva i činjenica da BiH sve više uvozi preko 80% hrane koju konzumira. Time, korak po korak, postajemo izuzetno zavisni, čak i u sektoru gdje ne moramo biti.

– Kvadratura obradivog zemljišta u BiH više-manje je jednaka Hrvatskoj, ta kvadratura u Kini hrani 25 miliona ljudi, dakle BiH bi mogla hraniti region da to želi, ali ako bi se granice zatvorile mislim da ne bi mogli prehraniti ni glavni grad – ističe Marin Bago, Udruženje za zaštitu potrošača Futura Mostar.

– Mi nemamo strategiju za energiju, hrana, što su dva ključna resora o kojima bi svaka država trebala da brine. To su neki sporadični poduhvati, neko sporadično ministarstvo koje nešto pokušava uraditi, ali nema jasne vizije – matra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 odsto.

U zavisnosti od budućih dešavanja na globalnom nivou, građani BiH mogu se nadati poboljšanju, ili nažalost, pogoršanju situacije.

– Najbolji scenario je da se dođe do mira na Dalekom istoku, da se nađe rješenje prihvatljivo za sve strane, a s druge strane da se rat u Ukrajini privede kraju, jer je to jako veliko iscrpljivanje svih resursa, ali to se sve odražava na cijene proizvoda koje mi kupujemo – pojašnjava ekonomski analitičar, Zoran Pavlović.

Čak i da se u skorije vrijeme uspostavi mir, građani BiH, vodeći se prethodnim iskustvima, moraće pričekati na pojeftinjenja osnovnih potrepština. Jer ona dolaze mnogo sporije od poskupljenja, piše N1.