Turistička sezona u regionu ulazi u puni zamah, a zemlje okruženja već bilježe rast dolazaka i prihoda. Dok se milioni turista preusmjeravaju ka sigurnijim destinacijama zbog nestabilnosti na Bliskom istoku, Republika Srpska i dalje ostaje van glavnih turističkih tokova.

Umjesto planskog razvoja i ozbiljne promocije, sve češće smo usputna destinacija za jednodnevnu kupovinu i jeftin ručak.

Geografski položaj i prirodne ljepote Republike Srpske predstavljaju ogroman potencijal, ali se on, prema ocjeni gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, ne koristi na adekvatan način, niti se dovoljno ulaže u razvoj turizma.

Stanivuković kaže da neadekvatna putna infrastruktura i nepovezanost gradova odbija turiste.

„Ako hoćemo da imamo pravi turistički potencijal, da ljudi lako kroz zemlju putuju, da posjete svaki grad, da neko ko danas dođe na tri – četiri dana u Banjaluku i da, ako mu je cijeli dan u putovanju od Banjaluke do Trebinja, onda to nije baš tako zgodno, a odete u drugu zemlju gdje su takvi gradovi jednako udaljeni, a treba vam 45 minuta ili sat vremena vozom.

Banjaluka mora raditi i na dodatnim smještajnim kapaciteima, mi imamo situaciju da nam više ljudi dolazi nego što može da noći“, kaže Stanivuković.

Višegrad, smješten na obalama rijeke Drine, u blizini Zlatibora, Tare i drugih atraktivnih destinacija, ima sve preduslove za razvoj ozbiljnog turizma, kaže ekonomista Brane Smiljić. Ipak, upozorava da ovaj grad za većinu posjetilaca ostaje tek usputna stanica. Razlog je kaže, loša strategija ulaganja od strane vlasti.

„Manjkavost za razvoj turizma je taj granični prelaz koji je prema Srbiji, Vardištu, koji u toku vikenda, toliko napravi se gužve, da se čeka i sa jedne i sa druge strane tri do pet sati.

Mi imamo tu i hotele, imamo restorane, kafiće u kojima rade, evo odgovorno tvrdim, momci koji uopšte nisu ni završili ugostiteljske škole. Grad kao što sam rekao ima Turističku organizaciju.

U toj Turističkoj organizaciji treba da bude rukovodstvo sa visokoobrazovnom školom iz smjera turizma, a evo sada da pogledamo, da ne nabrajamo kakve tu struke ima“, poručuje Smiljić.

Građani širom Republike Srpske smatraju da se u turizam ulaže premalo. Dok u popularnim ljetovalištima naši građani plaćaju skupe aranžmane, smještaj i prateće sadržaje, u Republici Srpskoj turisti se najčešće zadržavaju kratko, tek za kafu, ručak ili usputni predah, ostavljajući iza sebe minimalnu zaradu lokalnoj privredi.

Dok se god prilike budu propuštale, a turistički potencijali ostajali samo na papiru, Republika Srpska teško će zauzeti ozbiljnije mjesto na turističkoj mapi regiona. Ukoliko resorno ministarrstvo ne počne da radi svoj posao, umjesto bogate sezone, i dalje ćemo brojati prolaznike, saglasni su naši sagovornici.

BN

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) danas će biti oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom i jačim vjetrom, a ponegdje će biti vedro.

Jutro će biti promjenljivo oblačno, ponegdje na istoku je moguća slaba kiša, dok će na zapadu biti vedrije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Od podneva se očekuje nestabilno uz razvoj oblačnosti i prolaznom kišom i pljuskovima sa grljmavinom, uglavnom od jugozapada ka istoku. Uveče će biti promjenljivo oblačno, u Krajini lokalno sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom, a na jugu se očekuje vedro vrijeme.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na istoku i pojačan zapadnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 17, u višim predjelima od šest, a dnevna od 26 do 32, u višim predjelima od 21 stepen Celzijusov.

Federacija BiH na Londonskoj berzi zadužila se za 800 miliona evra uz kamatnu stopu od pet odsto, što je daleko manje nego zaduženje Republike Srpske koje je bilo po kamati od 6,25, odnosno 6,375 odsto, a što je jasan znak da Federacija BiH bolje stoji i ima jaču ekonomiju.

-Investitori su procijenili da je rizik vraćanja kredita u Republici Srpskoj veći nego u Federaciji BiH. Činjenica je da je Federacija ostvarila manju kamatu u odnosu na prošlu godinu, kada je globalna situacija bila mnogo povoljnija, i činjenica je da investitori procjenjuju da je u Federaciji BiH manje rizika, ali i da je ekonomski potencijal u Federaciji BiH za vraćanje kredita daleko veći.

Federacija bolje stoji, ima jaču ekonomiju, ima jaču privredu i još je manje zadužena po glavi stanovnika – smatra ekonomista, prof. dr Milenko Stanić.

On za kaže da će biti interesantno vidjeti kako će reagovati predstavnici Ministarstva finansija Republike Srpske i predstavnici vlasti koji su se hvalili velikom potražnjom za obveznicama i to predstavljali kao uspjeh.

-Analize su pokazale da je to najskuplje plaćen kredit u odnosu na sve zemlje regiona. Ne postoji nijedan razlog za zadovljstvo, a to govori i zaduženje Federacije i kako mi stojimo u odnosu na njih u tom jedinstvenom ekonomskom prostoru – rekao je Stanić za Nezavisne.

Podsjećanja radi, Republika Srpska se krajem marta na Londonskoj berzi zadužila 500 miliona evra uz fiksnu kamatu od 6,25 odsto sa dospijećem u aprilu 2031. godine. Samo nekoliko dana kasnije, Vlada Republike Srpske zadužila se za novih 250 miliona evra s tim da je ovaj put kamata bila nešto veća i iznosila je 6,375 odsto.

Tada su se u Vladi Republike Srpske pohvalili da je interes investitora bio daleko veći i da su mogli prodati mnogo više obveznica, te da je kamata od 6,25 odsto odlična i nije prevelika.

Međutim, zaduženje Federacije BiH to je demantovalo.

-Ukupna potražnja investitora iznosila je oko 2,5 milijardi evra, što predstavlja više od tri puta veći iznos od inicijalno planiranog iznosa i svrstava ovu emisiju među najuspješnije evroobvezničke transakcije u segmentu zemalja u razvoju u 2026. godini – rekli su u Vladi Federacije BiH.

Naveli su i da je posebno značajno da je ostvarena kamatna stopa od pet odsto, niža u odnosu na prvo istorijsko zaduženje evroobveznicama iz jula 2025. godine, kada je kamata iznosila 5,5 odsto.

BN