U Republici Srpskoj postoji nekoliko hiljada bespravno izgrađenih objekata na obalama rijeka, a Vlada RS je predložila izmjene zakona, kojima bi se omogućilo privremeno zadržavanje objekata uz plaćanje naknade, no stručnjaci upozoravaju da bi takva legalizacija mogla prouzrokovati probleme, odnosno samo podstaći novu gradnju.

Kako je saopšteno iz Vlade, na teritoriji Srpske, u priobalnim područjima na javnom vodnom dobru bespravno je izgrađen veliki broj objekata sportsko-rekreativnog, turističkog, poslovnog i privremenog karaktera (vikendice).

“Samo na potezu Novo Goražde – Zvornik ih je 773”, podaci su iz elaborata koji je izradila JU “Vode Srpske” Bijeljina radi identifikacije nelegalnih objekata.

Postojeća zakonska regulativa

Navode da postojeća zakonska regulativa ne prepoznaje ovu vrstu objekata u smislu mogućnosti njihovog privremenog zadržavanja, već samo predviđa uklanjanje.

“To ovo pitanje čini ozbiljnim društvenim i sistemskim problemom koji nije moguće riješiti bez koordinisanog djelovanja nadležnih institucija”, naveli su iz Vlade te dodali da je neophodno pristupiti sistemskom zakonskom rješavanju ovog pitanja kroz izmjene Zakona o vodama, Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata i Zakona o uređenju prostora i građenju RS.

Privremeno zadržavanje objekata uz plaćanje naknade

“Cilj predloženih izmjena bio bi omogućavanje donošenja rješenja o privremenom zadržavanju objekata uz plaćanje naknade, uspostavljanje pravnog osnova za donošenje podzakonskog akta kojim bi se detaljno uredili postupak, uslovi, naknade i rokovi privremenog zadržavanja, kao i propisivanje obaveze investitora da, ukoliko se ukaže potreba, uklone predmetni objekat o svom trošku i prije isteka perioda na koji je odobreno privremeno zadržavanje”, kažu iz Vlade RS te dodaju da se predlaže formiranje interresorne radne grupe čiji će zadatak biti da razmotri i predloži sve neophodne korake i rješenja kako bi se, kroz izmjene i dopune zakonskih i podzakonskih akata, na najadekvatniji način pristupilo rješavanju tog pitanja.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za “Nezavisne novine” kaže da je legalizacija tih objekata samo otvaranje Pandorine kutije za nove probleme koji će sutra dovesti do nove gradnje.

“Mi imamo situaciju da postoje zakoni koji se ne poštuju jer postoji ogroman broj bespravnih objekata. To treba sankcionisati, a ne dodatno praviti radne grupe koje će to legalizovati”, ističe Topić.

Parcijalno rješenje

Naglašava da je pitanje naknade i dalje parcijalno rješenje jer ostaje nejasno gdje će ići sredstva od naknade, tj. da li će to biti samo mehanizam za popunjavanje budžeta, dok stvarni problemi na vodotokovima ostaju.

“Ti objekti dugoročno mogu napraviti još veću štetu. Sutra kad se dese poplave i kad bude trebalo sanirati poplavljena područja, biće to ogromni finansijski izdaci. Zato je bolje suzbiti dalju gradnju i dodatno pravilnicima urediti oblast, tj. postaviti pravila pod kojim uslovima se može i gdje graditi”, kaže Topić.

Već napravljena šteta

Postojeći objekti su već, kako kaže, donijeli određenu štetu jer su izgrađeni tamo gdje ne bi trebalo da budu, te narušavaju prirodni ambijent.

“Ako bi se već postojeći sada legalizovali, to je poruka drugim ljudima i privrednicima da mogu izgraditi sve objekte i da će oni biti legalizovani, što u suštini ne rješava problem invazije gradnje u riječnim koritima i na obalama rijeka, već bi ga na neki način podstaklo da bude još veći”, navodi on.

Podsjeća da je, prema postojećem zakonu, gradnja zabranjena osam metara s obje strane rijeke.

Poziv Vladi RS

Prethodno je Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku Doboj, naveo da su uputili zvaničan poziv predsjedniku Vlade RS da hitno odustane od najavljenih izmjena zakona, ocjenjujući ih kao direktan udar na javni interes i bezbjednost stotina hiljada ljudi.

Iz Centra su upozorili da velika korita vodotoka imaju ključnu prirodnu funkciju – da prihvate i obezbijede nesmetan protok velikih voda tokom padavina.

“Svako sužavanje tih korita i degradacija javnog vodnog dobra bespravnom gradnjom direktno i drastično povećavaju opasnost od poplava”, saopštili su iz Centra te dodali da je prisustvo nekoliko desetina bespravno izgrađenih objekata i vještačkih nasipa u velikom koritu rijeke Bosne, uz njenu opštu neuređenost, uticalo na katastrofalne razmjere poplave u Doboju i nastanak istorijske materijalne štete.

Nezavisne

U Republici Srpskoj danas se očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom poslijepodneva i večeri, posebno u brdsko-planinskim krajevima, moguć je razvoj oblačnosti koji lokalno može donijeti kratkotrajnu kišu, pljuskove i grmljavinu.

Jutarnja temperatura kretaće se od 10 do 17 stepeni, dok će dnevna dostizati od 27 do 33 stepena Celzijusa.

Duvaće slab do umjeren vjetar, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera.

Meteorolozi upozoravaju da će zbog visokih temperatura i sparine subjektivni osjećaj toplote biti znatno izraženiji, posebno u gradskim sredinama.

Nekada je bilo dovoljno imati nekoliko maraka u džepu, otrčati do obližnjeg kioska i kupiti paketić Panini sličica. Miris tek otvorenog pakovanja, pažljivo lijepljenje u album i ono nezaobilazno pitanje među d‌jecom – “imaš li duplu?” – bili su dio d‌jetinjstva generacija koje su odrastale uz velika fudbalska takmičenja.

Danas je situacija potpuno drugačija. U Bosni i Hercegovini gotovo da nema Panini albuma ni sličica, a ono malo što se pojavilo na tržištu nestalo je u rekordnom roku. Problem nije samo lokalni.

Nestašica vlada širom svijeta jer italijanski proizvođač sličica Panini iz Modene nije na vrijeme započeo proizvodnju, a količine koje su puštene na tržište nisu dovoljne da zadovolje ogromnu potražnju.

U Sarajevu su mnogi već uspjeli kupiti albume i organizovati razmjene sličica po kafićima, tržnim centrima, školskim dvorištima i društvenim mrežama.

Nekome zabava, drugima prilika za zaradu

Dok jedni pokušavaju pronaći igrača koji im nedostaje za popunjavanje posljednje stranice, drugi su u nestašici vid‌jeli priliku za ozbiljnu zaradu.

Tako je potraga za sličicama, koja je nekada bila simbol bezbrižnog d‌jetinjstva, danas postala i mali biznis. Već se prodaju potpuno popunjeni albumi po cijenama i do 1.000 KM, dok pojedine rijetke sličice fudbalera dostižu vrijednost od nekoliko stotina maraka.

Na platformama za internetske oglase se već pojavljuju ovakvi oglasi. Sličica Edina Džeke košta 100 KM.

Najskuplja među njima trenutno je sličica Kristijana Ronalda koja se nudi za čak 150 KM. Lionel Mesi dostiže cijenu do 100 KM.

Prazni albumi prodaju se po cijeni od 50 KM i više.

Ironija je još veća kada se zna da album košta svega osam maraka, a jedan paketić sličica 2,5 KM. Album se na početku uz dva pakovanja sličica dobijao i gratis.

Međutim, zbog nestašice i velike potražnje, mnogi kupuju desetke ili čak stotine paketića od‌jednom, ne kako bi uživali u skupljanju, nego kako bi kasnije preprodavali ono što je najtraženije.

Ljubiteljima fudbala oduzeto i ono malo radosti

No sličice ne skupljaju samo d‌jeca. Skupljaju svi ljubitelji fudbala, mladi, stariji, žene, pa čak i oni koji ne prate fudbal.

– Otkako je počela prodaja Panini albuma za Svjetsko prvenstvo u fudbalu, nisam uspio kupiti album, niti sličice. Tražio sam svaki dan. Odgovor je uvijek isti: nema. Juče sam obišao 12 kioska u Sarajevu i naravno da nisam našao. Na mnogima je stavljen natpis “nemamo sličice”. Neki dan mi je jedna prodavačica u kiosku rekla “Dođi suta, dobićemo dva albuma”. Rekao sam joj da je najbolje da kampiram, da postavim šator. Zamislite šta su dva albuma za jedno veliko naselje u Sarajevu. Ipak, znam da nije do prodavačica. Samo mi je krivo što izgleda da neću ni kupiti, a kamoli popuniti album prije početka Svjetskog prvenstva u fudbalu koje počinje za deset dana – kaže čitatelj, 40-godišnji ljubitelj fudbala koji je sličice skupljao cijeli život.

Panini album za Svjetsko prvenstvo 2026. rekordan je po veličini i sadrži 980 samoljepljivih sličica na 112 stranica. Ukupno 48 reprezentacija s pripadajućim timskim grbovima i sličicama igrača. Mnogi kolekcionari već na početku su najavili da će ovo biti najskuplje i najteže popunjavanje albuma do sada, prenosi Faktor.ba.