Connect with us

Politika

CIK UZBUNIO JAVNOST: Stotine spornih potpisa završavaju kod tužilaca

Političke partije na samom početku izbornog procesa, odnosno prilikom prijave za učešće na izbore, već su počele da krše zakon i vrše ozbiljna krivična djela, a jedno od njih je i krivotvorenje potpisa podrške.

Broj potpisa potrebnih za kandidaturu

  • 5.000 potpisa za člana Predsjedništva BiH
  • 5.000 potpisa za Predstavnički dom PS BiH
  • 3.000 potpisa za Narodnu skupštinu Republike Srpske
  • 3.000 potpisa za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske
  • 3.000 potpisa za Parlament FBiH
  • 500 potpisa za kantonalne skupštine do 100.000 birača
  • 1.000 potpisa za kantonalne skupštine sa više od 100.000 birača

– Primijećen je značajan broj krivotvorenja potpisa. Izrazito je poražavajući podatak da stranke na samom početku – nisu još ni ovjerene za učešće na izborima – već čine tako značajna krivična djela i u tom obimu. U pitanju su stotine krivotvorenih potpisa – rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

O ovome je bilo govora na sjednici Centralne izborne komisije BiH, na kojoj se razmatrala ovjera političkih partija za učešće na izborima, a tamo gdje je utvrđeno krivotvorenje ili sumnja u krivotvorenje potpisa CIK će obavijestiti nadležno Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, piše Glas Srpske.

Inače, sam CIK odbio je ovjeru nekoliko političkih partija upravo zbog potpisa. Utvrđeno je da neke od njih nisu dostavile dovoljan broj potpisa, dok kod nekih nedostaje dovoljan broj “validnih potpisa”.

Pojedine partije nisu ovjerene za određene nivoe vlasti, iako su se prijavile za njih, a razlog je takođe nedovoljan broj potpisa pa je tako PDP Republike Srpske ovjeren za izbore za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Narodnu skupštinu Republike Srpske, ali ne i za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

– Teško je to sve zaustaviti u državi kakva je Bosna i Hercegovina gdje mnogi ne poštuju zakon, a to se posebno odnosi na one koji će sutra biti zakonodavna vlast. Oni se bave falsifikovanjem potpisa da bi im CIK ovjerila kandidaturu. Kada vi u početnoj fazi vršite krivično djelo, o kojoj pravnoj državi i vladavini prava govorite. Oni ako uđu u zakonodavnu vlast donosiće zakone – rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši član CIK-a.

On kaže da je loša kaznena politika i da sankcionisanje onih koji krše zakon u oblasti Izbornog zakona mora biti oštrija jer mora biti opšta prevencija i da se upozore svi da se klone takvih radnji.

– Ako su blage zatvorske kazne, onda ćemo imati ponavljanje. Problem je što se krivičnim zakonima djela i oblasti izbora kažnjavaju zatvorom do godinu dana. Onaj koji bude i osuđen koristi blagodeti tog zakona i kupi kaznu i ne ide u zatvor – rekao je Šehić, dodajući da treba onemogućiti otkup kazne zatvora ako se radi o krivičnim djelima u vezi s izborima.

Za izbore za članove Predsjedništva BiH treba 5.000 potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak, isto kao i za izbore za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Političke partije koje žele da učestvuju na izborima za Predstavnički dom Parlamenta FBiH ili u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao i za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske treba da sakupe 3.000 potpisa.

Dalje, 500 potpisa potrebno je za učestvovanje na izborima za kantonalne skupštine u kojima broj birača nije veći od 100.000, ili hiljadu potpisa ako je broj birača veći od 100.000 KM.

– Potpisi podrške podneseni za izbore za viši nivo vlasti važe i za niži nivo vlasti koji je uključen u taj nivo vlasti – piše u Izbornom zakonu BiH.

Related Topics:

Politika

ALEKSANDRA PANDUREVIĆ: Imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a

Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, oštro je kritikovala rukovodstvo stranke i njenog predsjednika Branka Blanušu, optužujući ga za kršenje Statuta i loš izborni rezultat, upozorivši da bi naredna sjednica Glavnog odbora mogla biti posljednja u sadašnjem sastavu.

Pandurevićeva kaže da se nakon izbora trebalo krenuti u pravcu konsolidacije i dobre analize grešaka i propusta, ali da se umjesto toga krenulo u nestatutarno djelovanje i dalje razvaljivanje Srpske demokratske stranke “po pitanju podvala koje vuče Blanuša u Bijeljini”.

Na pitanje da li ona ostaje u SDS-u, odgovorila je da je iz stranke niko ne može istjerati, ali da ne mora biti aktivna.

“Moje ljudsko dostojanstvo mi ne dozvoljava da budem dio stalnih kršenja Statuta. Statut je u slučaju Bijeljine prekršen i kod isključenja gospodina Petrovića i kod formiranja povjerenika i povjereništva”, kazala je za Klix.

Kazala je da ne želi da učestvuje u organima u kojima se sprovodi diktatura.

“Nažalost, imamo diktaturu”

“U ovom momentu, nažalost, imamo diktaturu. Bolje rečeno, imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a”, rekla je Pandurevićeva, dodajući da su nestatutarni bili i izbor kandidata za člana Predsjedništva BiH i formiranje lista.

Kao izlaz iz krize predlaže poništavanje svih nestatutarnih odluka, prije svega onih o Bijeljini, ostavke cijelog Predsjedništva stranke i to da privremeni organ provede nove izbore u stranci.

Blanuša, kaže, to ne može voditi.

Pandurevićeva je iznijela i sumnju da je isključenje Ljubiše Petrovića dio dogovora sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

“Ja se nakon svega pitam da li je glava Ljubiše Petrovića odsječena da bismo pravili kombinatorike s Miloradom Dodikom. Ja zaista imam sumnje da je ovo dio dogovora s Miloradom Dodikom, da mu se isporuči Bijeljina za nešto drugo”, rekla je za Klix.

Dodala je da ne pristaje da se stranka “prodaje i razvaljuje radi nekih fotelja koje u izmaglici nudi Milorad Dodik”.

Pandurevićeva kaže da je poraz bio predvidiv.

“Ako imate kandidata za predsjednika kojeg dva mjeseca nema u medijima, koji ne otvara nijednu temu… Nije u predizbornoj kampanji samo plaćeno, ako vi otvorite neku kvalitetnu temu, sami vas mediji zovu. Naš kandidat od 1. jula do 5. oktobra nije postojao u javnosti”, rekla je ona.

O odnosima sa Blanušom

Tvrdi da je Blanušu više puta upozoravala da će izgubiti izbore, i lično i u dva pisma.

Kaže da su ga članovi Gradskog odbora u Bijeljini još 23. juna upozorili da loše stoji među biračima i predložili da kandidaturu prepusti Milanu Miličeviću ili Ljubiši Petroviću.

“Gospodin Blanuša nam je tada rekao da će se ta trakavica zaboraviti za tri mjeseca”, rekla je, misleći na dugo nagađanje o kandidaturi lidera PSS-a Draška Stanivukovića.

Kampanju je ocijenila kao nevidljivu i bez jasnih poruka biračima. Kao najveću grešku navodi Blanušin odlazak kod Dodika tokom kampanje.

“Sa režimom se ne sarađuje. Kad su u pitanju neke politike, može se podržati, ali nema razloga da se zbog toga grlimo i ljubimo s Miloradom Dodikom. Milorad Dodik koga god zagrli, i uguši ga”, rekla je.

Taj potez pripisuje Blanušinom političkom neiskustvu i naivnosti, ali i tome što odluke donosi sam.

“Da je bilo koga pitao od članova Predsjedništva za taj odlazak kod Dodika, ja vam garantujem da bi mu svi rekli da to ne radi”, kazala je, dodajući da je, ako stranci nisu davana sredstva iz budžeta, trebalo zakazati sastanak u Vladi, otići kod ministrice Vidović i održati pres-konferenciju o tome da režim onemogućava kampanju. “I budete još žrtva”, kazala je.

Prema njenim riječima, prioritet SDS-a mora biti konsolidacija, kadrovska obnova i otvaranje stranke novim ljudima.

“Milorad Dodik nije pobijedio zato što je jak i što ima povjerenje, nego je pobijedio što je alternativa bila nikakva, nekvalitetna”, zaključila je Pandurevićeva.

Dodala je da sa Blanušom nema nikakvu komunikaciju od 1. jula.

Nastavi čitati

Politika

ŠUME UMJESTO PROFITA PRAVE DUGOVE: Kresojević pita ko će vratiti 82 miliona KM

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao novo zaduženje „Šuma Srpske“, poručivši da javno preduzeće koje raspolaže ogromnim prirodnim bogatstvom umjesto da puni budžet – sve više zavisi od kredita.

„U ‘Šumama Srpske’ najbrže rastu kamate! Umjesto da šume pune budžet, rukovodstvo puni džepove bankama“, poručio je Kresojević.

Kako navodi, „Šume Srpske“ planiraju novi kredit od 55 miliona KM uz kamatnu stopu od 8,8 odsto, zbog čega bi ukupna obaveza prema banci trebalo da naraste na oko 82 miliona KM.

Od 55 miliona kredita, čak 40 miliona ide na stare dugove

Prema Kresojevićevim navodima, najveći dio novog zaduženja neće biti iskorišten za razvoj i nova ulaganja, već za saniranje ranijih obaveza.

„Od tog novca, čak 40 miliona KM ide na vraćanje starih dugova“, istakao je narodni poslanik.

Takva struktura zaduženja, smatra Kresojević, otvara pitanje kako je javno preduzeće koje raspolaže jednim od najvrjednijih prirodnih resursa Republike Srpske došlo u situaciju da nove kredite koristi za vraćanje starih dugova.

„Šume su nam ostavili preci, a potomcima ostavljaju dugove“

Kresojević je posebno kritikovao način upravljanja „Šumama Srpske“, koristeći izrazito oštar ton.

„Jedan čovjek je svojevremeno rekao da u ‘Šumama Srpske’ djeluje ‘organizovana banda’. Izgleda da je ta ‘banda’ ostavila tolike dugove da će ih i šume naših unuka otplaćivati“, poručio je.

Dodao je:

„Šume su nam ostavili preci, a ovo rukovodstvo potomcima ostavlja dugove!“

Prema njegovoj ocjeni, paradoks je u tome što preduzeće koje bi trebalo da ostvaruje prihod od prirodnog bogatstva sve više novca mora tražiti od banaka.

„Umjesto da od šuma živimo, došli smo dotle da šume moraju da žive na kredit“, naveo je Kresojević.

Zašto se proziva samo direktor iz SP-a?

Kresojević je otvorio i pitanje političke odgovornosti za stanje u „Šumama Srpske“, posebno zbog činjenice da se u javnosti najviše proziva aktuelni direktor Blaško Kaurin, kadar Socijalističke partije.

„Posebno je zanimljivo da ATV direktora ‘Šuma Srpske’ iz Socijalističke partije naziva ‘grobarom’, a odgovornosti kadrova SNSD-a nema?“, upitao je Kresojević.

Njegova poruka tako ide i šire od samog kredita – prema pitanju ko je godinama donosio odluke u ovom javnom preduzeću i ko bi trebalo da snosi političku odgovornost za nagomilane obaveze.

Javno preduzeće sa ogromnim prirodnim resursom sada se zadužuje da bi vraćalo stare dugove, dok će konačni račun, kroz nove obaveze i kamate, na kraju plaćati građani Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

IZBORNA MAGIJA?! CIK naredio hitno ručno brojanje na 246 biračkih mjesta! U kutijama više listića nego birača!

Centralna izborna komisija (CIK) BiH naredila je Glavnom centru za brojanje da ručno prebroji glasačke listiće na 246 biračkih mjesta, na kojima je utvrđeno da je broj listića za više od dva posto veći od broja birača koji su glasali.

Uočene razlike
Naredba je donesena danas na 78. sjednici CIK-a BiH. Glavni centar za brojanje treba utvrditi tačan odziv birača na tim biračkim mjestima i ponovo utvrditi rezultate glasanja.

Razlike između broja glasačkih listića i broja birača uočene su u izvještajima iz informacionog sistema, saopćeno je iz CIK-a BiH.

Kako su pojasnili, odluka je donesena nakon što je Komisija, u okviru redovne kontrole i obrade izbornog materijala, analizirala rezultate dobijene elektronskim putem, odnosno skeniranjem glasačkih listića.

Brojanje u Zetri
Kontrolno ručno brojanje obuhvatiće različite izborne nivoe, a spisak biračkih mjesta sastavni je dio naredbe.

Brojanje će biti provedeno u Glavnom centru za brojanje u Zetri, dok će dinamiku brojanja utvrditi direktor ove institucije, prenosi Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno