Connect with us

Svijet

PROCURIO TAJNI RAZGOVOR: Tramp psovao Netanjahua i stopirao napad na Bejrut – “Je*eno si lud, svi vas mrze”

Američki predsjednik Donald Tramp žestoko je napao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog eskalacije sukoba u Libanu i lično zaustavio planirani napad na Bejrut, saznaje Axios.

Američki predsjednik Donald Tramp žestoko je napao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua tokom jučerašnjeg telefonskog razgovora, optužujući ga za opasnu eskalaciju sukoba u Libanu i potpunu nezahvalnost, potvrdila su za portal Axios dva američka zvaničnika i izvor blizak Bijeloj kući.

Tramp je tokom razgovora upotrijebio izuzetno rječnik pun psovki, nazvao Netanjahua „ludim“ i lično naredio hitno zaustavljanje izraelskog plana za bombardovanje Bejruta. Ovaj dramatičan poziv uslijedio je neposredno nakon što je Iran zaprijetio da će prekinuti ključne pregovore sa Sjedinjenim Državama ukoliko Izrael ne obustavi vojne operacije u Libanu.

„Bio bi u zatvoru da nije bilo mene“
Prema izvorima iz Vašingtona, Tramp je bio izrazito bijesan jer smatra da Netanjahuovi jednostrani potezi guraju Izrael u potpunu međunarodnu izolaciju, ali i direktno miniraju diplomatske napore SAD-a.

U jednom trenutku, američki predsjednik je podsjetio Netanjahua na podršku koju mu je pružio tokom suđenja za korupciju u Izraelu, implicirajući da mu je on obezbijedio politički opstanak.

„Je*eno si lud. Bio bi u zatvoru da nije bilo mene. Spasavam ti guzicu. Svi te sada mrze. Svi mrze Izrael zbog ovoga“, glasile su Trampove riječi prema svjedočenju jednog američkog zvaničnika.

Drugi izvor dodaje da je Tramp u nekoliko navrata vikao u slušalicu, pitajući izraelskog premijera: „Koji ku*ac radiš?“*

Tramp protiv taktike rušenja čitavih zgrada
Iako američka administracija priznaje pravo Izraela na odbranu od raketnih napada Hezbolaha, Tramp smatra da je Netanjahu posljednjih dana reagovao potpuno nesrazmjerno. Pored namjere da udari na libansku prijestonicu, Izrael je proširio i kopnenu invaziju na jugu zemlje.

Tramp je navodno izrazio duboku zabrinutost zbog velikog broja stradalih civila u Libanu. Predsjednik SAD-a se oštro usprotivio izraelskoj praksi da se ruše kompletne stambene zgrade kako bi se eliminisao samo jedan komandant Hezbolaha.

Neimenovani izraelski zvaničnik potvrdio je za Axios da je Izrael, nakon ovog poziva, zvanično odustao od planiranih napada na ciljeve u Bejrutu.

Trampov bijes prvenstveno proizilazi iz činjenice da Netanjahu ugrožava pregovore koje Vašington vodi sa Teheranom. SAD i Iran trenutno pregovaraju o sporazumu (memorandumu) koji, između ostalog, predviđa i trajni prekid sukoba u Libanu.

Neposredno nakon što je završio razgovor sa Netanjahuom, Tramp se oglasio na svojoj društvenoj mreži Truth Social, kratko poručivši da se „pregovori sa Iranom nastavljaju ubrzanim tempom“.

Netanjahu jedno priča javnosti, drugo u četiri oka?
U pokušaju da zadrži čvrst stav pred domaćom javnošću, Netanjahu je nakon razgovora objavio zvanično saopštenje u kojem tvrdi da je Trampu jasno stavio do znanja da će Izrael nastaviti operacije na jugu Libana i napasti Bejrut ako Hezbolah ne obustavi vatru. „Naš stav ostaje nepromijenjen“, navodi se u saopštenju kabineta izraelskog premijera.

Međutim, američki zvaničnici tvrde da je realnost iza zatvorenih vrata bila potpuno drugačija i da je Tramp u potpunosti politički slomio Netanjahua.

„Bibi je na kraju samo rekao: ‘U redu, u redu, samo se pobrini da sve bude riješeno’“, zaključio je izvor iz Bijele kuće, opisujući ovo kao jedan od najgorih i najnapetijih razgovora dvojice lidera otkako se Tramp vratio na funkciju predsjednika SAD.

Related Topics:

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Svijet

ALARM U NJEMAČKOJ PRIVREDI: Ugašeno 177.000 radnih mjesta, automobilska industrija trpi najveći udar

Njemačka industrija, koja je decenijama bila simbol ekonomske snage najveće evropske privrede, suočava se sa jednim od najvećih izazova u posljednjih nekoliko godina.

Prema podacima Savezne agencije za rad (Bundesagentur für Arbeit), broj zaposlenih u industriji smanjen je za čak 177.000 u periodu zaključno sa decembrom 2025. godine.

Industrijski sektor u Njemačkoj i dalje zapošljava oko 6,5 miliona ljudi, ali novi podaci potvrđuju da će se proces restrukturiranja ubrzano nastaviti tokom 2026. godine.

Automobilska industrija pod najvećim pritiskom

Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u automobilskoj industriji i među njenim dobavljačima, gdje su ugašena 52.000 radna mjesta.

Istovremeno, sektor prerade metala izgubio je još 24.000 zaposlenih, dok je mašinska industrija smanjila broj radnika za 28.000.

Ovi podaci potvrđuju da problemi više nisu ograničeni na pojedinačne kompanije, već pogađaju čitav njemački industrijski lanac, prenosi B92.

Predsjednica Savezne agencije za rad Andrea Nales upozorila je krajem juna da njemačka industrija trenutno svakog mjeseca gubi oko 15.000 radnih mjesta, što ukazuje na to da se negativni trend produbljuje.

Ako se ovaj trend nastavi, broj izgubljenih radnih mjesta mogao bi znatno da premaši prošlogodišnji bilans.

Zašto njemačka industrija gubi radna mjesta?

Stručnjaci ukazuju na nekoliko ključnih razloga koji istovremeno opterećuju njemačke proizvođače. Glavni uzroci su prelazak automobilske industrije na električna vozila, sve jača konkurencija kineskih proizvođača automobila, visoki troškovi energije i proizvodnje, slabljenje potražnje na evropskom tržištu i usporavanje globalne industrijske aktivnosti.

Posebno je pogođen sektor automobilske industrije, koji je decenijama bio jedan od glavnih pokretača njemačkog izvoza i privrednog rasta.

Nastavi čitati

Aktuelno