Connect with us

Društvo

BEZ KOMENTARA! Nema termina za magnetnu rezonancu do kraja godine u Banjaluci

U Banjaluci više nema slobodnih termina za magnetnu rezonancu (MR) do kraja godine, a snimanje se može još obaviti u zdravstvenim ustanovama na području Doboja, Bijeljine, Zvornika i u Brčkom.

Naveli su to iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS, dodajući da se sporadično pojavi slobodan termin za MR u nekoj od ustanova u Banjaluci, u slučaju da pacijent koji je imao zakazan pregled svoj termin na vrijeme otkaže.

– Ukoliko osiguranici ne žele da čekaju termin za MR u narednoj godini, oni imaju mogućnost da potrebnu dijagnostiku obave u nekoj od zdravstvenih ustanova pomenutih regija – kažu iz FZO.

Podsjećaju i da je građanima omogućen slobodan izbor zdravstvene ustanove bez obzira na mjesto prebivališta osiguranika, što se u ovom slučaju pokazalo izuzetno značajnim.

Kada je riječ o usluzi kompjuterizovane tomografije (KT), slobodnih termina ima u većini zdravstvenih ustanova širom Srpske, izuzev u UKC RS gdje su i termini za KT popunjeni za ovu godinu.

– Napominjemo da ambulantna dijagnostika MR i KT nije hitno stanje jer se, prema riječima ljekara specijalista, pacijenti koji su hitni slučajevi primaju na bolničko liječenje zbog svoje bolesti, a u okviru liječenja im je dostupna i ova dijagnostika u samoj bolnici ukoliko im je potrebna – rekli su iz FZO.

Dodaju i da sa zdravstvenim ustanovama koje pružaju usluge MR i KT počeli da razgovaraju o ugovaranju ovih usluga za narednu godinu u cilju da se pravovremeno definišu termini i dinamika pružanja ovih usluga.

Podsjećaju da od 1. novembra, umjesto Fonda zakazivanje termina za ambulantnu kompjuterizovanu tomografiju i magnetnu rezonancu sprovode ljekari porodične medicine. Zahvaljujući prvenstveno Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu prestala je potreba da ove preglede zakazuje Fond jer doktori porodične medicine imaju uvid u slobodne termine za MR i KT u svim ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom.

Iako od novembra porodični doktori zakazuju MR i KT, FZO RS će i u buduće definisati davaoce dijagnostičkih usluga i broj slobodnih termina i to na osnovu kapaciteta i rasporeda koje Fondu dostavljaju zdravstvene ustanove koje pružaju usluge MR i KT. FZO će imati uvid u liste čekanja i zakazane preglede i vršiće kontrolu zakazivanja. Takođe, Fond će redovno ažurirati aplikaciju ili IZIS, te prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti resornom ministru podnosiće godišnji izvještaj o vođenju i ažuriranju liste čekanja.

Agencije

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Stiže promjena vremena

U BiH će biti pretežno sunčano vrijeme uz postepeno naoblačenje, koje će se tokom dana širiti od zapada ka svim krajevima.

Jutro će biti vedro i prohladno, oko rijeka i po kotlinama maglovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu 12, u višim predjelima nula stepeni Celzijusovih. Maksimalna od 14 do 20, u višim predjelima 11 stepeni. Duvaće slab do umjeren vjetar, tokom dana južnih smjerova, dok se uveče na sjeveru očekuje pojačan, promjenljiv vjetar istočnih smjerova.

Nastavi čitati

Društvo

NA PRODAJU RASPARČANA IMOVINA “KOKSARE”: Ukupna vrijednost procijenjena na 244,7 miliona KM

Stečajni upravnik „Koksare“ Lukavac, nakon tri neuspješna pokušaja prodaje imovine u cjelini, rasparčao ju je na 15 dijelova i tako ponudio na prodaju.

Ukupna procijenjena vrijednost je 244,7 miliona maraka, a minimalna početna cijena po kojoj se može prodavati je 70 odsto od procijenjene.

Ubjedljivo najvredniji dio imovine je fabrika „Koksara“ procijenjena na 129,8 miliona KM a koja se na javnom nadmetanju neće moći kupiti ispod 90,9 miliona KM.

Ova cjelina obuhvata zemljište od oko 319.000 kvadratnih metara, pripadajuće građevinske objekte i opremu, kao i najveće suvlasničke udjele u zajedničkoj infrastrukturi, poput dalekovoda, pristupnih puteva i željezničkih pruga.

Drugi po vrijednosti je LOT 3, odnosno fabrika „AMK“, čija procijenjena vrijednost iznosi 42,1 milion KM, a obuhvata više od 90.000 kvadratnih metara zemljišta sa objektima, opremom i infrastrukturom.

Treća po veličini je fabrika „Azotara“ procijenjena na 28,1 milion KM čija je početna prodajna cijena 19,6 miliona KM. Ona se prostire na 145.442 metra kvadratna zemljišta.

Među preostalim cjelinama po vrijednosti se izdvajaju Fabrika Energana procijenjena na 18,5 miliona KM, fabrika „Remont“ sa procijenjenom vrijednošću od 6,2 miliona KM, te upravna zgrada sa pomoćnim objektima procijenjena na 6,9 miliona KM.

Prodaja svih 15 LOT-ova vršiće se metodom usmenog javnog nadmetanja, koje je zakazano za 11. novembar 2026. godine u prostorijama preduzeća u Lukavcu.

Svi zainteresovani ponuđači dužni su dostaviti dokumentaciju i uplatiti depozit u iznosu od 10 odsto procijenjene vrijednosti LOT-a najkasnije do 10. novembra do 14:00 sati.

Kompletan javni poziv možete pogledati OVDJE.

Podsjećamo, „Koksara“ je u stečaj otišla u novembru 2025. godine, piše Capital.

Nastavi čitati

Društvo

SLUČAJ VAREŠ: Prošlo 10 mjeseci od nalaza o olovu u krvi, izvor trovanja i dalje nepoznat, kakva su iskustva u svijetu?

Gotovo deset mjeseci nakon što su u javnost dospjeli prvi nalazi o povišenim koncentracijama olova u krvi stanovnika Vareša, još nije utvrđeno odakle olovo potiče niti jesu li preduzete odgovarajuće mjere za zaštitu stanovništva.

Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) objavila je istraživanje koje pokazuje kako su slični slučajevi industrijskog zagađenja u drugim državama završavali dugotrajnim zdravstvenim posljedicama, sudskim postupcima i višemilionskim odštetama.

Prema podacima koje je ACT dobio od Doma zdravlja Vareš, tokom januara i februara ove godine provedena su ukupno 193 testiranja na prisustvo olova u krvi. U prvom krugu, od 110 testiranja, čak 44 rezultata, odnosno 40 odsto, bila su iznad referentnih vrijednosti. U drugom krugu povišene vrijednosti zabilježene su u 19 od 49 testiranja, a u trećem u devet od 34.

Najviša izmjerena koncentracija iznosila je 29,5 mikrograma po decilitru krvi. Zbirni podaci ne pokazuju da li su pojedini stanovnici testirani više puta. Iako su nalazi izazvali ozbiljnu zabrinutost stanovništva, izvor izloženosti olovu još nije utvrđen.

Slučaj trovanja stanovnika Vareša olovom i ranije je dospio u žižu javnosti, posebno nakon informacija da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pokrenula istragu o ovom problemu. Ovaj slučaj otvorio je i pitanje odgovornosti nadležnih institucija, posebno u kontekstu rudarskih aktivnosti na području Vareša.

Fondacija ACT sada upozorava da iskustva drugih država pokazuju koliko opasno može biti odgađanje institucionalne reakcije. U peruanskom gradu La Oroya, prema podacima iz istraživanja, čak 99 odsto djece imalo je izrazito povišene koncentracije olova u krvi tokom najintenzivnijeg rada industrijskih postrojenja. Međuamerički sud za ljudska prava kasnije je utvrdio odgovornost države zbog kršenja ljudskih prava povezanih sa zagađenjem, piše “Gerila“.

U Keniji je, u slučaju Owino Uhuru, sud potvrdio naknade štete i sredstva za sanaciju u ukupnom iznosu od približno 15 miliona dolara, pri čemu je odgovornost obuhvatila i državne institucije koje nisu adekvatno nadzirale rad industrijskog postrojenja.

“Zajednička poruka ovih slučajeva jeste da države ne smiju čekati konačno utvrđenje izvora kontaminacije olovom i drugim teškim metalima prije nego što počnu istinski štititi zdravlje stanovništva. Neophodni su nezavisno ispitivanje mogućih izvora kontaminacije u Varešu, kontinuirano praćenje kvaliteta zraka, vode, tla i prašine, dostupna zdravstvena zaštita i jasno utvrđivanje odgovornosti“, upozorava Azra Berbić, aktivistkinja i zamjenica direktorice Fondacije ACT.

Iz ACT-a ukazuju i na informacije o novim testiranjima stanovnika Vareša, za koja tvrde da se provode bez dovoljno javno dostupnih podataka o njihovoj svrsi, obimu i rezultatima.

Fondacija je zbog situacije u Varešu uputila obraćanje i nadležnim mehanizmima Ujedinjenih nacija, tražeći da se od institucija Bosne i Hercegovine zatraže odgovori o preduzetim mjerama zaštite stanovništva.

Pitanje zagađenja, upozoravaju iz ACT-a, ne odnosi se samo na Vareš. Potencijalni uticaji rudarskih aktivnosti na rijeke Bukovicu, Malu rijeku i sliv Trstionice izazivaju zabrinutost i među stanovništvom Kaknja i Breze.

“Mi zahtijevamo od nadležnih institucija da bez daljnjeg odgađanja osiguraju nezavisno i sveobuhvatno ispitivanje mogućih izvora kontaminacije u Varešu, transparentno objavljivanje rezultata, kontinuirano zdravstveno praćenje stanovništva, posebnu zaštitu djece i drugih ranjivih grupa te hitne mjere za sprečavanje daljnje izloženosti“, poručila je Berbić.

Nastavi čitati

Aktuelno