Dok građani kroz cijenu goriva godinama finansiraju saobraćajnu infrastrukturu, na terenu dominiraju loši putevi.

Umjesto da se namjenski prikupljene milijarde ulažu u razvoj mreže autoputeva, država se odlučuje za skupo zaduživanje kod kineskih partnera, čiji su ugovori obavijeni velom tajne.

Auto ne može bez goriva, a država ne može bez puteva. Na svaki litar goriva, građani namjenski izdvajaju do 85 feninga isključivo za izgradnju i održavanje saobraćajnica.

To u praksi znači da, kada u automobil naspete 50 litara goriva, država kroz namete automatski uzme oko 40 maraka.

Milijarde maraka za (ne)izgrađene kilometre

Po osnovu namjenskih prihoda, u posljednjih 20 godina prikupljeno je više od 18 milijardi konvertibilnih maraka, što je iznos dovoljan da se cijela BiH premreži autoputevima bez ijednog kredita. Narodni poslanik u NSRS, Tomica Stojanović, upozorava na poražavajuću statistiku.

“Mi smo trebali u Bosni i Hercegovini imati nekih 916 kilometara autoputeva. Mi imamo u BiH 230 kilometara – od toga 105 u Republici Srpskoj i 125 u Federaciji”, navodi Stojanović.

Kineski krediti – teret na budžet

I ono malo autoputeva što imamo finansirano je iz kredita. Posljednji u nizu iznosi 299 miliona evra za izgradnju dionica Vukosavlje – Brčko i Brčko – Bijeljina, koje je odobrila kineska strana uz garanciju Vlade RS. Iz organizacije Transparency International BiH upozoravaju na ogroman rizik po budžet.

Srđan Traljić iz TI BiH ističe da ovakvi aranžmani otvaraju prostor za korupciju:

“Tu postoji rizik da će se izvlačiti novac preko podizvođača radova, a kineski kreditori to ne provjeravaju, njima je važno da se taj kredit vrati i ne ulaze u pitanja integriteta. I toga su svjesne vlasti u zemljama sa visokim nivoom korupcije kao što je naša i čak radije prihvataju takve kredite, jer je primarni cilj uvijek ostanak na vlasti da se izvuče što više novca.”

Politička blokada namjenskih sredstava

Dok se država zadužuje, politička prepucavanja na relaciji SNSD – HDZ – Trojka blokirala su 108 miliona maraka prihoda od putarine. Ekonomista, prof. dr Milenko Stanić, naglašava apsurdnost ove situacije.

“I dok ta sredstva stoje blokirana na računima UIO, Republika Srpska se zadužuje po osnovu kredita ili po osnovu davanja javnih dobara na koncesije i izgradnje autoputeva od strane kineskih investitora”, kaže Stanić.

Obećanja vs. realnost

Paradoks između struke i političke retorike najbolje ilustruju riječi Milorada Dodika, izgovorene 4. septembra 2022. godine: “Mi smo Republika koja više ne krpi rupe po putevima nego gradi autoputeve.”

Međutim, stvarnost na terenu je drugačija. Mnogo je rupa koje nisu okrpljene, a gradnja autoputeva odvija se tempom koji zavisi od novih zaduženja.

Živimo u zemlji apsurda, gdje se vozimo po najskupljim i najlošijim putevima u Evropi. Svaka rupa na putu simbol je državne nebrige i promašenih investicija, zaključuju sagovornici.

(BN) Foto: BN