Demokrate u saveznoj državi Njujork usvojile su prijedlog zakona kojim bi se u pojedinim odredbama koje se odnose na starateljstvo nad djecom i roditeljska prava promijenili tradicionalni termini “majka” i “otac”.

Prema tekstu prijedloga, izraz “majka” bio bi zamijenjen terminom “roditelj koji nosi dijete”, dok bi “otac” postao “roditelj koji ne nosi dijete”.

Takođe, termin “očinstvo” zamijenio bi se širim pojmom “roditeljstvo”. Nakon što je zakon prošao kroz Predstavnički dom u martu, ove sedmice dobio je podršku i u Senatu države Njujork, pa sada čeka odluku guvernerke Keti Hokul.

Podrška inkluzivnosti i oštre kritike opozicije
Predlagači zakona tvrde da je cilj izmjena da se zakonodavstvo uskladi sa savremenim društvenim okolnostima i učini inkluzivnijim za sve oblike porodica, uključujući istopolne parove i transrodne osobe.

Guvernerka Hokul izjavila je da još nije detaljno upoznata sa prijedlogom te da će ga razmotriti prije donošenja konačne odluke.

“Neću komentarisati zakon dok traje procedura razmatranja”, poručila je Hokulova ona novinarima.

Republikanci su, međutim, oštro reagovali na usvojeni prijedlog, navodi “Fox”. Kandidat za guvernera Brus Blejkman optužio je administraciju demokrata da vodi “rat protiv porodice”, poručivši da će se, ukoliko bude izabran, zalagati za očuvanje termina majka i otac u zakonima države.

Slične kritike iznijela je i republikanska kongresmenka Klaudija Teni, koja smatra da se ovakvim izmjenama brišu tradicionalne porodične odrednice.

Dio šire rasprave u SAD
Ovaj prijedlog dio je šire debate koja se posljednjih godina vodi širom Sjedinjenih Američkih Država o upotrebi rodno neutralnog jezika u zakonima, obrazovanju i javnim institucijama.

Dok pristalice smatraju da takve promjene bolje odražavaju raznolikost savremenog društva, protivnici upozoravaju da se time narušavaju tradicionalni pojmovi porodice.

Konačna odluka sada je u rukama guvernerke Hokul, koja do kraja godine može potpisati zakon ili uložiti veto. Ishod njenog poteza mogao bi imati značajan politički odjek uoči narednih izbornih kampanja u Njujorku.

Donji dom italijanskog parlamenta (Dom poslanika) usvojio je prijedlog zakona vlade premijerke Đorđe Meloni, čime je otvoren istorijski put za povratak Italije korišćenju nuklearne energije. Zakon je usvojen sa 155 glasova za, 86 protiv i osam uzdržanih.

Zakon sada ide na glasanje u Senat, a vlada očekuje konačno usvajanje u narednim danima. Nakon stupanja zakona na snagu, izvršne zakonske uredbe moraju biti usvojene u roku od 12 mjeseci.

Inače, vladin mandat uključuje razvoj Nacionalnog programa za održivu nuklearnu energiju, osnivanje nezavisne Agencije za nuklearnu bezbjednost, jačanje naučnih i industrijskih istraživanja, razvoj novih stručnih vještina, kao i sprovođenje informativnih kampanja za podizanje svijesti javnosti.

Tri decenije antinuklearnih politika

Italija je od početka 1960-ih godina upravljala sa ukupno četiri nuklearne elektrane, ali su nakon katastrofe u Černobilju 1986. godine, građani na referendumu odlučili da zatvore posljedna dva operativna pogona. Prvi pokušaj obnove imali su 2011. godine, kada je nakon još jedne havarije, ovog puta u Fukušimi, italijanskavlada proglasila moratorijum od najmanje godinu dana na izgradnju novih elektrana.

Promjena javnog mnjenja

Nakon referenduma 2011. godine i novog odlaganja otvaranja, uslijedio je preokret italijanske javnosti. U maju 2023. godine, parlament je usvojio prijedlog kojim se vlada poziva da razmotri uključivanje nuklearne energije u nacionalni energetski miks, a u septembru iste godine održan je prvi sastanak Nacionalne platforme za održivu nuklearnu energiju, tijela koje je vlada osnovala sa ciljem da definiše vremenski okvir za potencijalni povratak nuklearnom programu i identifikuje ekonomske prilike za domaći industrijski lanac koji već posluje u ovom sektoru na globalnom tržištu.

Izraelska agencija za koordinaciju aktivnosti vlade na teritorijama (COGAT) saopštila je da su, nakon raketnih napada koje je Iran pokrenuo na Izrael, uvedene dodatne bezbjednosne mjere, uključujući zatvaranje prelaza prema Pojasu Gaze do daljeg.

Kako je navedeno u objavi COGAT-a na platformi X, među zatvorenim prelazima su Kerem Šalom i Rafah.

„Nakon raketnih napada koje je Iran pokrenuo protiv Države Izrael, sproveden je niz neophodnih bezbjednosnih mjera, uključujući zatvaranje prelaza prema Pojasu Gaze, među kojima su prelazi Kerem Šalom i Rafah, do daljeg“, saopštio je COGAT.

Izraelska agencija ističe da zatvaranje prelaza neće uticati na humanitarnu situaciju u Gazi.

„Značajne količine hrane koje su ušle u Pojas Gaze od početka primirja znatno premašuju prehrambene potrebe stanovništva, prema metodologiji Ujedinjenih nacija“, navodi se u saopštenju.

COGAT je dodao da će nastaviti redovnu komunikaciju sa međunarodnom zajednicom te da će o svim promjenama obavještavati u skladu sa procjenama bezbjednosne situacije.