Nenad Nešić je u oktobru 2023. godine, dok je obavljao funkciju ministra bezbjednosti BiH, poručio da će njegov rad biti transparentan i da će javnost imati pristup informacijama koje može podijeliti.

Međutim, godinu kasnije Transparency International BiH dobio je snimak s predizbornog skupa u Višegradu na kojem se, kako tvrde, čuje Nešić kako obećava pomoć pri zapošljavanju u policijskim agencijama u zamjenu za podršku na izborima, prenosi Detektor.

“Nije bitno da li je iz SNS-a il DNS-a, pogurat ću”, naveo je Nešić na javnom skupu.

Nakon prijave Transparency Internationala, Opštinska izborna komisija Višegrad zaključila je da je Nešić tim obraćanjem prekršio Izborni zakon BiH, zbog čega je njegova stranka DNS kažnjena novčanom kaznom.

Ipak, dvije godine kasnije Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu odlučilo je da ne provodi istragu, uz obrazloženje da nema dovoljno osnova za sumnju da je počinjeno krivično djelo. Kao razlog su naveli da nije moguće potvrditi identitet osobe na snimku niti mjesto njegovog nastanka.

Pravni stručnjaci i organizacije koje se bave praćenjem izbora upozoravaju da za krivično djelo povrede slobode birača nije potrebno dokazati da je neko zaista promijenio izbor ili glasao za određenu stranku. Dovoljno je, kako navode, da je ponuđena korist ili obećanje s ciljem uticaja na biračko opredjeljenje.

Smatraju da ovakve odluke mogu dodatno ojačati osjećaj nekažnjivosti za izborne nepravilnosti i narušiti povjerenje građana u institucije.

Transparency najavio disciplinske prijave

Edo Kanlić iz Transparency Internationala BiH rekao je da je organizacija uložila pritužbu na odluku o obustavi istrage, ali da je ona odbijena.

“Ono što će Transparency International svakako uraditi jeste pokretanje disciplinske prijave protiv postupajuće tužiteljice i glavne tužiteljice Okružnog javnog tužilaštva zato što vjerujemo da ovo jeste nemar u radu”, rekao je Kanlić.

Dodao je da postoje dokazi o slučaju, ali i da je javni skup na kojem je snimak nastao bio mjesto gdje je snimanje dozvoljeno. Istakao je i da su iz Tužilaštva postojale prijetnje mogućim postupkom protiv osobe koja je napravila snimak.

Prema Krivičnom zakoniku Republike Srpske, zatvorska kazna do tri godine predviđena je i za osobu koja nudi mito ili kupuje glasove, ali i za birača koji traži ili prihvati poklon ili obećanje u zamjenu za izbor.

Advokat Ifet Feraget smatra da je odluka Tužilaštva proizvoljna i da je zakonska odredba o povredi slobode birača jasna.

“Ovdje nije potrebno da onaj na kojeg ste uticali i glasa, niti da uopšte izađe na glasanje jer vi ovdje definitivno vršite uticaj na birače kako da glasaju. I od tog trenutka, po meni, to djelo već postoji, u ovom slučaju govorimo o osnovanoj sumnji”, kazao je Feraget.

Advokat Aleksandar Jokić ocijenio je da ovakve odluke šalju poruku da izborne prevare u BiH često ostaju bez posljedica.

“Akteri koji učestvuju u tome mogu sa velikom dozom sigurnosti da budu uvjereni da neće biti procesuirani”, rekao je Jokić.

Poziv građanima da prijavljuju nepravilnosti

Iz Koalicije “Pod lupom” upozoravaju da izborne nepravilnosti moraju biti pravovremeno i adekvatno sankcionisane.

Portparol Koalicije Hasan Kamenjaković istakao je da mnogi slučajevi kršenja izbornih pravila ne dobijaju odgovarajući epilog.

“Zašto moramo imati procesuiranje u ovakvim slučajevima? Zato što se jednostavno mora poslati poruka političkim subjektima da takvo ponašanje i kršenje zakona neće biti prihvatljivo i da jednostavno u budućnosti sankcijama dobijemo jednu vrstu odvraćajućeg karaktera”, pojasnio je Kamenjaković.

Kanlić je poručio da ovakvi slučajevi doprinose uvjerenju dijela građana da je pravosuđe pod političkim utjecajem, ali je pozvao građane da i dalje prijavljuju izborne nepravilnosti.

“Bez obzira na ovako postupanje pravosudnih institucija, i dalje ohrabrujemo građane da sve izborne nepravilnosti – a očekujemo da će ih biti i u ovom izbornom ciklusu – prijavljuju Transparency Internationalu u BiH putem aplikacije reflektor.ba, što mogu uraditi anonimno. Zatim ćemo mi, što je bio slučaj i sa prijavljivanjem tadašnjeg ministra Nešića, preuzeti pravno postupanje i uraditi sve da se ovakvi vidovi kršenja izbornih pravila sankcionišu”, poručio je Kanlić.

Inače, Tužilaštvo BiH već mjesecima vodi istragu protiv Nešića zbog sumnji da je, dok je bio direktor “Puteva Republike Srpske”, primio više od milion maraka mita.

Nešić je u decembru 2024. godine uhapšen zajedno s još dvije osobe zbog sumnji za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja i primanje mita. Nakon višemjesečnog pritvora pušten je u maju 2025. godine, a Sud BiH je nekoliko mjeseci kasnije prihvatio jemstvo od 1,3 miliona KM i ublažio mjere zabrane. Prije toga podnio je ostavku na mjesto ministra sigurnosti BiH.

Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić ranije je najavio da će završetak istraga u predmetima korupcije, među kojima je i slučaj protiv Nešića, biti jedan od prioriteta rada Tužilaštva u 2026. godini.

Doboj, grad heroj ne smije da postane grad propuštenih prilika. Poručeno je ovo danas iz Doboja gdje su predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, član Predsjedništva PSS-a Miloš Stanišić i predsjednik Gradskog odbora PSS-a Doboj Aleksandar Simić, ukazali na niz primjera koji pokazuju kako je Doboj godinama ostajao bez svojih važnih institucija, kao što je zgrada Gradske uprave, Doma vojske, Kulturnog centra i fiskulturne sale, uz ocjenu da je nedopustivo da Doboj nema institucije i sadržaje koje imaju i mnogo manje lokalne zajednice.

„Kada sam razgovarao sa saradnicima i građanima i kada su mi pričali šta se dešavalo u Doboju, više puta sam ih pitao – je li to moguće? Danas isto pitanje postavljam građanima Republike Srpske. Da li je moguće da grad od 70.000 stanovnika nema svoju Gradsku upravu? Da nema pozorište, kino-salu, sportsku dvoranu, fiskulturnu salu? Da službenici rade na sedam, osam ili deset različitih iznajmljenih lokacija? To je nezamislivo“, rekao je Stanivuković i dodao:

„Ovdje nisu samo nestali objekti – oni su postojali, obnavljani, pa onda rušeni. To je ono što je najbizarnije“, naglasio je.

Podsjetio je da je zgrada Gradske uprave, nakon obnove, srušena 2023. godine, a da je na tom mjestu izgrađen market.

„Na najatraktivnijoj lokaciji u centru grada umjesto Gradske uprave danas imate montažni trgovački objekat. Zemljište nema alternativu. Kada ga jednom izgubite, izgubili ste ga zauvijek“, poručio je.

Posebno se osvrnuo na Dom vojske, ističući da je u njemu bila smještena i spomen-soba posvećena borcima koji su stvarali Republiku Srpsku.

„Dom vojske je srušen, spomen-soba je nestala, a danas na tom mjestu niču privatni objekti i kladionice. To nije odnos prema istoriji, ni prema onima koji su dali život za Republiku Srpsku“, rekao je Stanivuković.

Govoreći o Kulturnom centru, podsjetio je da je Doboj nekada imao bioskop, dječiji teatar i bogat kulturni život.

„Danas su ti prostori pretvoreni u kafiće. Čak je prodat i ulaz u nekadašnju kino-salu, pa i kada bi neko sutra želio da obnovi bioskop, nema pristup objektu. To je apsurd koji je teško objasniti“, naglasio je.

Posebnu pažnju posvetio je problemu fiskulturne sale u Srednjoškolskom centru.

„Nekoliko generacija srednjoškolaca prošlo je kroz školu, a da nikada nije imalo nastavu fizičkog vaspitanja u adekvatnim uslovima. To nije samo pitanje sporta, nego zdravlja i pravilnog odrastanja mladih ljudi“, rekao je.

Upoređujući Doboj sa Banjalukom, Stanivuković je podsjetio da je Banjaluka, uprkos brojnim opstrukcijama i bez skupštinske većine, izgradila i obnovila dvije sportske dvorane, obnovila Kuću Milanovića, gradi Centar kreativnih industrija i realizuje brojne kulturne projekte.

„Ako smo mogli u Banjaluci, onda može i Doboj. Za dvije do godine mogu se izgraditi Gradska uprava, sportska dvorana i kulturni sadržaji koji ovom gradu nedostaju“, poručio je.

Najavio je da će PSS narednih dana nastaviti obilazak svih spornih lokacija u Doboju i, kako je rekao, vršiti javni pritisak sve dok se ova pitanja ne počnu rješavati.

Član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Miloš Stanišić poručio je da je Doboj simbol pogrešnih odluka koje su se godinama donosile.

„Doboj je od grada heroja, koji je preživio rat, poplave i brojne nedaće, postao grad loših odluka. Kada se godinama ruši više nego što se gradi, onda je jasno da su prioriteti pogrešno postavljeni. Gradovi ne propadaju preko noći – propadaju odluku po odluku“, poručio je Stanišić i dodao:

„Kada institucije postanu podstanari u sopstvenom gradu, onda je to jedinstven slučaj i ozbiljno upozorenje svima“, dodao je.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Doboj Aleksandar Simić istakao je da Doboj iz godine u godinu gubi ono po čemu je nekada bio prepoznatljiv – kulturu, sport i brigu o mladima.

„Iza nas je Kulturni centar u koji su mnoge generacije prvi put ušle u bioskop ili pozorište. Danas je kulturni život sveden na minimum i odvija se u neadekvatnim prostorima. Istovremeno, generacije učenika nemaju uslove za fizičko vaspitanje, a Rukometni klub Sloga svoje utakmice igra van Doboja jer grad nema adekvatnu dvoranu“, rekao je Simić.

On je poručio da grad koji ne brine o kulturi, sportu i mladima ne brine ni o svojoj budućnosti.

„Doboj ima odličan geografski položaj, prirodne resurse i vrijedne ljude. Nedostaje mu samo odgovorna vlast koja će razmišljati o razvoju, a ne o stagnaciji. Vrijeme je da se Doboj probudi i ponovo postane grad u kojem će mladi ostajati, a oni koji su otišli imati razlog da se vrate“, zaključio je Simić.

U savremenom političkom pejzažu, a posebno unutar vladajućih struktura, godinama svjedočimo poražavajućem fenomenu apsolutne poslušnosti.

Odnos između političkih lidera i njihovih najbližih saradnika u javnosti s pravom izaziva oštre kritike i čuđenje građana. Ta sprega najčešće oslikava sliku potpune podređenosti – scenu u kojoj se saradnici, u strahu za svoje pozicije i lične interese, ne usuđuju čak ni pomjeriti, a kamoli javno suprotstaviti ili pokazati neslaganje dok vođa govori.

Dok se unutar domaćih okvira održava privid neupitnog autoriteta i statusa „cara”, realnost na međunarodnom planu pokazuje potpuno drugačiju, ponižavajuću sliku. Političari koji na domaćem terenu kontrolišu sve procese, u uređenim demokratskim državama i sistemima zasnovanim na vladavini prava ne bi mogli obavljati ni najednostavnije javne poslove, poput čišćenja ulica.

Ovaj drastičan kontrast jasno ukazuje na duboku krizu sistema vrijednosti u kojem živimo, gdje se opstanak na vlasti ne gradi na stručnosti, već na slijepom podaništvu.

Najveći problem ovakvog načina vladanja jeste potpuni izostanak dugoročne vizije. Većina političkih partija danas funkcioniše isključivo po principu trenutnog bogaćenja i očuvanja fotelja, dok se o budućim generacijama uopšte ne razmišlja.

Vođeni pogubnom logikom „neka je meni dobro dok sam živ, a poslije mene neka bude potop”, parlamentarci i funkcioneri bezdušno troše javni novac i zadužuju zemlju.

Vlast je postala sama sebi svrha, opšte dobro je potpuno gurnuto u stranu, a iza svega ostaju samo dugovi djeci koja tek treba da odrastu.

Pasivno čekanje da stara garda biološki ode sa scene samo produžava ovu društvenu agoniju, jer za političko ludilo u kojem se nalazimo lijek neće doći sam od sebe.

Prava promjena zahtijeva hitno i budno djelovanje kroz parlament, те usvajanje strogih zakona koji štite buduće generacije, a ne samo džepove funkcionera.

Edukacija o građanskim pravima, moralu i odgovornosti mora se uliti mladima bukvalno još od vrtića.

Vrijeme je da se prekine praksa političkog podaništva radi ličnih interesa i da se prostor konačno otvori mladim, neiskvarenim ljudima koji moraju preuzeti vođenje države i izgraditi sistem u kojem niko neće morati da ćuti i trpi.