Connect with us

Politika

“BLANUŠA JE SVOJE ŠANSE SMANJIO DO NEPREPOZNATLJIVOSTI!” Darko Momić surovo iskreno o haosu i kolebanju u SDS-u

Nakon višemjesečnih spekulacija, Glavni odbor SDS-a odlučio je da Branko Blanuša bude kandidat stranke za predsjednika Republike Srpske. O tome kakve posljedice ova odluka može imati po SDS i opoziciju u cjelini za Euronews BiH govorio je novinar Darko Momić Čkalja.

Euronews: Da li je sada jasno da će SDS imati kandidata za predsjednika Republike Srpske? Ko vlada tom strankom i koliko će je koštati premišljanje posljednjih mjeseci?

Momić Čkalja: Tako je. Sudeći po onome što se dešavalo u Glavnom odboru i Predsjedništvu SDS-a, nije bilo sigurno da će stranka imati kandidata. Šalu na stranu, Glavni odbor je juče definitivno odlučio da je gospodin Blanuša kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske.

Međutim, zbog svega što se dešavalo, mislim da je svoje šanse ne samo prepolovio nego ih umanjio gotovo do neprepoznatljivosti. Onakvo kolebanje, posebno na prethodnom Glavnom odboru, gdje je praktično porekao nešto za šta je prethodno glasao na Predsjedništvu, uveliko mu je smanjilo šanse, pogotovo u borbi protiv kandidata vladajuće koalicije, ko god to bio.

Euronews: Prema nekim saznanjima, vrh stranke je ozbiljno razmatrao mogućnost saradnje sa PDP-om i kandidaturu Draška Stanivukovića. Šta je PDP nudio SDS-u i zašto bi SDS uopšte ulazio u takvu vrstu političkog povezivanja?

Momić Čkalja: Ranije sam govorio o tome. Ono što je Draško Stanivuković, u ime PDP-a, ponudio SDS-u bilo je, politički korektno gledano, veoma korektno.

Postojala su dva scenarija. Prema prvom, formirala bi se zajednička lista. Kasnije se otišlo i korak dalje, pa se govorilo čak i o tome da PDP postane dio šireg političkog projekta sa SDS-om. U varijanti da Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike, predsjednik SDS-a ostao bi na čelu tog novog političkog subjekta, SDS bi dao kandidata za premijera i imao dvije trećine kandidata i nosilaca lista.

U drugoj varijanti, ukoliko bi Stanivuković bio kandidat za člana Predsjedništva BiH, tada bi on bio na čelu tog novog političkog projekta, a mjesta na listama dijelila bi se pola-pola.

Dakle, SDS-u su ponuđene dvije opcije. Vidimo da su ih odbili. Nuđeno im je i da zadrže svog predsjednika kao kandidata za predsjednika Republike, dok bi PDP dao kandidata za člana Predsjedništva BiH. Mislim da bi se moglo pokazati da je to za SDS bio svojevrstan „plan Z-4“, koji je tada bio neprihvatljiv, a za kojim bi kasnije mogli žaliti.

Euronews: Posljednji događaji otkrili su postojanje dvije političke struje unutar SDS-a. Mediji o tome mnogo pišu. Koje su to struje i koliko su duboke podjele?

Momić Čkalja: Podjele su veoma duboke i traju već dugo vremena. One su bile privremeno prikrivene kandidaturom Branka Blanuše na prošlogodišnjim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Tada su se dvije struje usaglasile da je gospodin Blanuša kandidat koji je najmanje neprihvatljiv i jednima i drugima. Dobar rezultat koji je ostvario tada dao je nadu da SDS može očekivati solidan rezultat i na opštim izborima.

Međutim, ponovljeni izbori u februaru ove godine tu su nadu umanjili. Vidimo da do pomirenja nije došlo. Jednu struju uglavnom vežu za istočni dio Republike Srpske i Sarajevo, dok drugu predvode Milan Miličević, Ljubiša Petrović, Aleksandar Pandurević, Đorđe Radulović i još nekoliko istaknutih funkcionera. Sada je ta podjela ponovo kulminirala, što se vidi i kroz današnje objave visokih funkcionera stranke na društvenim mrežama.

Euronews: Može li Blanuša pobijediti i šta očekujete od ostatka opozicije – Draška Stanivukovića, Nebojše Vukanovića i Jelene Trivić?

Momić Čkalja: Neka mi gospodin Blanuša oprosti, ali njegove šanse su značajno umanjene zbog svega što je sam radio, a posebno ukoliko ne dobije podršku PDP-a.

U situaciji u kojoj se nalazi Draško Stanivuković, on sada ima puno pravo da kaže da nije razbijač opozicije i da ide sa kandidaturom za predsjednika Republike, uz svog kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Šta će uraditi SDS u tom slučaju, da li će imati svog kandidata za člana Predsjedništva ili podržati Nebojšu Vukanovića, to zaista ne znam. Ali siguran sam da bi se takvom scenariju najviše radovali u vladajućoj koaliciji.

Euronews: Kada govorimo o vladajućoj koaliciji, koliko je SNSD jak bez Milorada Dodika u izbornoj trci? Čujemo ovih dana različita tumačenja da može obavljati gotovo sve funkcije osim funkcije predsjednika Republike Srpske. Da li je to politički spin?

Momić Čkalja: Mislim da jeste spin. Međutim, s druge strane, gospodin Dodik je predsjednik najjače vladajuće stranke i, s obzirom na to da trenutno nema zvaničnu izvršnu funkciju, potpuno je relaksiran i ima dovoljno vremena da se posveti partiji, njenoj organizaciji i pripremama za izbore.

Zašto još nije izašao sa kandidatima? Zato što nije morao. Opozicija je odradila sve što je mogla u njegovu korist.

Euronews: Koliko poslanika bi, prema vašoj procjeni, mogli imati SNSD, SDS i PDP? Da li postoje neka istraživanja?

Momić Čkalja: Nemam istraživanja i nezahvalno je spekulisati. Međutim, poslije svega što se dešavalo na organima SDS-a, mislim da se veliki broj opozicionih birača razočarao.

Ako su priželjkivali da opozicija zajedno osvoji broj mandata približan SNSD-u, sada je jasno da će to biti mnogo teže. Ne bih rekao da su se birači potpuno okrenuli od opozicije, ali vjerujem da bi značajan broj njih mogao ostati kod kuće na dan izbora.

Euronews

Politika

POTPUNI KOLAPS NA PRUGAMA! Željeznicama RS prijeti bezdan od 75 miliona KM, radnici ostaju bez posla

“Željeznice Republike Srpske” u naredne tri godine očekuju gubitak od 75,44 miliona KM, dok istovremeno ostaju bez radnika zbog niskih plata, a nove poslove ugovaraju od mjeseca do mjeseca, bez garancije da će se transporti nastaviti.

Uprava pokušava da nadoknadi gubitak poslova nakon prestanka prevoza za Željezaru Zenica i Koksaru Lukavac, ali novi transporti zasad ne osiguravaju kontinuitet poslovanja.

Željeznice RS ostaju bez radnika zbog niskih plata

Krajem avgusta ŽRS su dobile saglasnost Vlade Republike Srpske za prijem do 30 novih radnika, ali ta kvota još nije popunjena, dok se istovremeno nastavlja smanjenje broja zaposlenih.

Prema riječima Dragana Peulića, predsjednika Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS, broj radnika od početka godine smanjen je za oko 90 do 100, a jedan od razloga za odlazak zaposlenih, osim penzionisanja, jesu i niske plate.

“Ljudi konstantno napuštaju ‘Željeznice Republike Srpske’ zbog malih, odnosno niskih plata. Kada je riječ o prijemu novih radnika, za koje je Vlada dala odobrenje za oko 30 radnika, još nismo dobili precizan odgovor na kojim radnim mjestima su oni potrebni. Postoje sekcije, poput banjalučke, gdje je potreban prijem radnika, ali nam nije rečeno koliko je ljudi potrebno i na konkretno kojim radnim mjestima”, naveo je Peulić.

Prema njegovim riječima, odobren je prijem 30 izvršnih radnika na određeno vrijeme, ali potrebe za radnicima na konkretnim radnim mjestima još nisu precizirane.

Novi transporti ne mogu nadoknaditi izgubljene poslove

Kada je riječ o poslovanju, Peulić je naveo da uprava pokušava da pronađe nove poslove i transporte kako bi nadoknadila gubitke nakon prestanka prevoza za Željezaru Zenica i Koksaru Lukavac.

Uvedeni su novi transporti, među kojima su prevoz žice, mazuta i goriva, a pojedine vrste prevoza bilježe rast. Ipak, to nije dovoljno da se nadoknadi izgubljeni obim posla.

“Bilježi se povećanje pojedinih vrsta prevoza, ali se time ne može u potpunosti nadoknaditi gubitak koji smo imali zbog prestanka prevoza za Željezaru. Taj transport činio je značajan dio ukupnog obima posla”, kazao je Peulić.

Dodao je da je ranije objavljeno da je od početka godine broj radnika smanjen za oko 70, ali da je, prema njegovoj procjeni, taj broj sada porastao na oko 90 do 100.

“Dio ljudi odlazi u penziju, ali ima i onih koji napuštaju preduzeće”, rekao je Peulić.

Poslovi se ugovaraju od mjeseca do mjeseca
Dragan Zelenković, vršilac dužnosti direktora ŽRS, rekao je da je situacija nešto bolja nego u prethodnom periodu, ali da novi poslovi još nemaju kontinuitet.

“Ti poslovi su još ad hok, bez kontinuiteta, ugovaraju se od mjeseca do mjeseca, tako da ne možemo sa sigurnošću planirati obim posla za naredna tri mjeseca”, rekao je Zelenković.

Govoreći o broju zaposlenih, Zelenković je potvrdio da je odobren prijem do 30 radnika, ali da predviđena kvota još nije popunjena.

Dodao je da zaposleni uglavnom odlaze u penziju, što je posljedica nepovoljne starosne strukture, te da u prethodnom periodu nije bilo više od 15 sporazumnih raskida ugovora o radu.

Gubitak ŽRS u tri godine premašuje 75 miliona KM
Prema projekcijama uprave, “Željeznice RS” u periodu od 2026. do 2028. godine očekuju ukupni gubitak od 75,44 miliona KM.

Planom poslovanja predviđeno je da gubitak u 2026. godini iznosi 20,09 miliona KM, dok bi naredne godine on trebalo da poraste na 27,94 miliona KM. Za 2028. godinu planiran je negativan finansijski rezultat od 27,41 milion KM.

Trogodišnji plan poslovanja naći će se među materijalima za sjednicu Skupštine akcionara ŽRS, zakazanu za kraj oktobra u Doboju.

Jedan od značajnijih finansijskih tereta predstavljaju troškovi zaposlenih. Za plate, naknade plata i ostale lične rashode u 2026. godini planirano je oko 52 miliona KM, što čini približno polovinu ukupnih troškova preduzeća.

Značajan izdatak predstavlja i amortizacija, koja prema planu poslovanja učestvuje sa oko 17 odsto u ukupnim rashodima. Za ove troškove u 2026. godini predviđeno je 18 miliona KM.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Politika

VRATITI SLOBODU I DOSTOJANSTVO! Vukomanović “Skupština mora da nadzire vlast, a ne da joj služi!”

Povodom 35 godina Narodne skupštine Republike Srpske, šef Kluba poslanika PDP-a Tanja Vukomanović poručila je da ovaj jubilej obavezuje na poštovanje institucije, ali i na istinu o odnosu vlasti prema njoj.

– Narodna skupština Republike Srpske je kroz istoriju donosila odluke od presudnog značaja za Republiku Srpsku. Njena je obaveza da i danas služi narodu i čuva interese Republike, a ne interese pojedinaca. Institucije se ne čuvaju samo imenom, zgradom i svečanim sjednicama, već vjernošću svrsi zbog koje su nastale – istakla je Vukomanovićeva.

Ona je naglasila da je vlast koja je Skupštinu podredila svojoj volji, a njen autoritet koristila za stranačke interese, zaboravila da joj je povjereno upravljanje, a ne vlasništvo nad Republikom Srpskom.

– Istorija nas uči da se moć pojedinaca završava, ali posljedice slabljenja institucija ostaju generacijama. Zato ovaj jubilej mora biti i obaveza da Narodnoj skupštini Republike Srpske vratimo slobodu da odlučuje, snagu da nadzire vlast i dostojanstvo da govori u ime naroda. U ime Kluba poslanika PDP-a i svoje lično ime čestitam 35 godina Narodne skupštine Republike Srpske – poručila je Vukomanovićeva.

Nastavi čitati

Politika

OBEĆANJE LUDOM RADOVANJE! Partijski paraziti i dalje gutaju milione u JAVNOM SEKTORU!

Višegodišnje najave najviših zvaničnika Republike Srpske o obračunu sa takozvanim „neradnicima“ i stranačkim zapošljavanjem u javnom sektoru i dalje ostaju bez konkretnih rezultata, dok pokazatelji u javnim preduzećima ukazuju na tešku finansijsku situaciju.

Uprkos tome što je još 2022. godine najavljivano uklanjanje lica koja primaju plate, a ne dolaze na posao, do danas je otkaz dobilo tek dvadesetak zaposlenih u javnom sektoru.

Slične najave ponavljale su se i u narednom periodu, uključujući i upozorenja na višemilionske stimulativne otpremnine u „Elektroprivredi Republike Srpske“, nakon kojih je uslijedio nov prijem radnika, kao i na nepravilnosti u preduzećima poput „Šuma Republike Srpske“ i Mješovitog holdinga „ERS“.

Narodni poslanik Tanja Vukomanović ocjenjuje da su višekratna obećanja zvaničnika o sankcionisanju nepravilnosti u javnim preduzećima ostala bez realizacije.

„Svaki put kada se najavi obračun sa neradnicima ili odgovornost za nepravilnosti u javnim preduzećima, na kraju ne bude ništa. Vlast godinama gradi sistem stranačkog zapošljavanja koji služi za očuvanje političkih pozicija, dok javna preduzeća i institucije trpe ogromne gubitke“, navela je Vukomanovićeva.

Prema njenim riječima, stranačka zapošljavanja nastavljena su i uoči posljednjih izbora, čime se nastavlja praksa opterećivanja javnog sektora i preduzeća koja se nalaze u izuzetno teškom finansijskom položaju.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno