Connect with us

Društvo

GNJEV POLJOPRIVREDNIKA! Ministarstvo ih ostavilo na cjedilu u ključnom trenutku, prijeti li propast?

Žetva ječma na semberskim poljima privodi se kraju, a kombajni će za koji dan ući u polja pšenice. Rod je dobar, kažu poljoprivrednici, ali je problem i ove godine u Vladi Republike Srpske, odnosno Ministarstvu poljoprivrede, koji još nisu isplatili podsticaje ni odredili otkupne cijene.

Vremenski uslovi ove godine su uglavnom išli na ruku semberskim ratarima, pa je rod ječma, koji se kreće od 5 do 6 tona po hektaru, zadovoljavajući.

Njegova žetva, koja je počela sredinom prošle sedmice, završava se za dva do tri dana, kada bi trebalo da počne žetva pšenice. Dakle, što je do poljoprivrednika, to je urađeno.

Sada je na potezu država, koja za ječam ne daje nikakve podsticaje, a one koje daje za pšenicu, u iznosu od 500 maraka, još nije isplatila, rekao je Darko Živković, poljoprivrednik iz Ostojićeva.

“Podsticaji nam nisu isplaćeni, a i da su isplaćeni, to je milostinja. Ne može se živjeti samo od podsticaja. Treba da se napravi neka realna cijena pšenice. Na 40 feninga po kilogramu je samo pokrivanje troškova, a sve ispod je totalni minus. Pogledajte cijenu sjemenske pšenice – bila 130 maraka, pa cijena đubriva i cijena goriva. Gorivo je i sad 3 marke, a mi treba da naspemo danas 500 litara u kombajn da bismo krenuli u žetvu”, kaže Živković.

Da cijena o kojoj se ovih dana govori, od 35 maraka za tonu ječma, nije zadovoljavajuća, kaže i Srbo Trišić, višegodišnji proizvođač ove kulture.

“Prije godinu dana cijena je bila 38 maraka, a sada je 35. A kada odeš u Bijeljinu, u grad, da prodaješ, možda možeš da prodaš i 45 ili čak 50 maraka. Poljoprivrednik je totalno na nuli. Tražio sam gorivo od države, pošto sam registrovan, pitaju me za prihod. Ja, pošto nisam bio upućen, kažem koliko sam imao ukupno novca poslije žetve, a sad kada sam pravio, rekao sam da sam na nuli. Jer kad posijem, ovršem i vratim svima, nema para ni onih lanjskih. Manje imam”, kaže Trišić.

Otkupna cijena pšenice, koja je prošle godine, poslije brojnih negodovanja poljoprivrednika, iznosila 35 KM, ove godine ni izbliza nije dovoljna, kaže Slaviša Marković, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

“S ozirom da je prošle godine, u vrijeme vršaja, cijena nafti bila oko 2 KM po litru, a s obzirom da je danas na pumpama i dalje oko 3 KM po litru, što znači da je poskupjela za 50% i to kada pretopite na ovu otkupnu cijenu od 38 feninga, znači, neka realna cijena bi trebala da bude preko 50 feninga, čime bi i poljoprivrednici bili zadovoljni. Ono što je jako loše da se Vlada po ovom pitanju još nije izjasnila, a mislim da trebaju da se aktivno uključe u pitanje određivanja otkupne cijene“, kaže Marković.

Odnos aktuelne vlasti prema poljoprivrednim proizvođečima je u najmanju ruku neodgovoran, kaže Marković i dodaje, da dok oni koji prolivaju znoj na njivama, čekaju otkupnu cijenu, dio odgovornih lica iz Ministarstva poljoprivrede već uživa na moru.

(BN)

Društvo

VRAĆANJE PDV-a NA PRVU NEKRETNINU: Podnošenje zahtjeva do polovine naredne godine

Građani koji su prvu nekretninu evidentirali tokom ove godine, zahtjev za vraćanje PDV-a mogu podnijeti do 30. juna 2027, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Iz Uprave su naveli da su pojedini medijski napisi o navodnom isteku roka za podnošenje zahtjeva za vraćanje PDV-a na prvu kupljenu nekretninu 8. januara 2027. godine nepotpuni i mogu dovesti građane u zabludu.

“Radi tačnog i potpunog informisanja javnosti, UIO ističe da građani koji su svoju prvu nekretninu evidentirali kod nadležnog organa za imovinskopravne odnose tokom 2026. godine zahtjev za povrat plaćenog PDV-a mogu podnijeti najkasnije do 30. juna 2027. godine“, istakli su iz UIO BiH.

Građani koji svoju prvu nekretninu evidentiraju tokom 2027. godine zahtjev za vraćanje PDV-a moći će podnijeti do 30. juna 2028. godine, dok će se za svaku narednu godinu primjenjivati isti princip utvrđivanja roka za podnošenje zahtjeva.

To znači da građani koji su tokom 2026. godine evidentirali svoju prvu nekretninu nemaju razloga za žurbu niti potrebu da zbog nepotpunih informacija hitno podnose zahtjeve za povrat PDV-a, s obzirom na to da je rok za podnošenje zahtjeva Upravi za indirektno oporezivanje 30. juni 2027. godine, ističe se u saopštenju.

Kada je riječ o 8. januaru 2027. godine, ovaj rok se odnosi isključivo na posebnu prelaznu kategoriju kupaca, odnosno na građane koji su svoju prvu nekretninu kupili i evidentirali u periodu od stupanja na snagu Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, odnosno od 12. aprila 2025. godine, do stupanja na snagu Pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u 8. jula ove godine, naveli su iz UIO.

Za ovu kategoriju kupaca propisan je poseban rok za podnošenje zahtjeva, a to je šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika.

Nastavi čitati

Društvo

ZDRAVSTVENI RADNICI NA ULICAMA SARAJEVA: Traže veće plate, najavljuju šatore ispred Vlade

Sarajevski zdravstveni radnici danas su organizovali protestno okupljanje i šetnju do zgrade kantonalne Vlade tražeći jednako povećanje plata za sve zaposlene, ujednačavanje koeficijenata i hitno pokretanje pregovora o novom kolektivnom ugovoru.

Okupljeni su posebno nezadovoljni neravnopravnim tretmanom i različitim vrednovanjem rada zaposlenih u zdravstvenom sistemu Kantona Sarajevo, kako to predlažu vlasti.

“To ne možemo prihvatiti, jer zastupamo sve zaposlene u zdravstvu, ne samo pojedine grupe”, rekao je predsjednik Sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu Senad Sadiković.

Aktuelni kolektivni ugovor ističe početkom naredne godine, zbog čega sindikat zahtijeva da pregovori o novom ugovoru počnu što prije.

Budući da se nadležni ministar nije odazvao na predložene termine za sastanak, nezadovoljni zdravstveni radnici najavljuju mogućnost postavljanja šatora ispred Vlade Kantona Sarajevo ukoliko se njihovi zahtjevi brzo ne riješe, prenijeli su federalni mediji.

Nastavi čitati

Društvo

RODITELJI BILI U ZATVORI, IZ BIH OTIŠAO SA KOFEROM: Danas vodi komoru s 800.000 firmi

Kada je kao dječak s majkom i sestrom krenuo vozom iz Sarajeva prema Njemačkoj, Šekib Avdagić nije znao da se njegova porodica više neće vratiti u Jugoslaviju.

Iz kuće su izašli s jednim koferom, pretvarajući se da odlaze u posjetu. Više od šest decenija kasnije, dječak rođen u Zenici nalazi se na čelu Istanbulske privredne komore, organizacije koja okuplja oko 800.000 kompanija.

Životna priča Šekiba Avdagića (67), koji je početkom novembra ponovo izabran za predsjednika Istanbulske privredne komore, mnogo je više od priče o poslovnom uspjehu.

Njegovi roditelji prošli su kroz zatvore nekadašnje Jugoslavije, porodica je napustila zemlju, a on je od dječaka koji je pomagao u očevoj radionici stigao do jedne od najuticajnijih funkcija u turskoj privredi.

Kako piše BiznisInfo.ba, Avdagić je rođen 1959. godine u Zenici, a porodična istorija obilježena političkim progonom odredila je njegov životni put.

Majka provela 18, a otac 22 mjeseca u zatvoru

Njegov otac Ešref bio je porijeklom iz fočanskog kraja, dok je majka Suada poticala iz Hercegovine.

Oboje su u mladosti bili članovi organizacije Mladi muslimani, zbog čega su se našli na udaru tadašnjih komunističkih vlasti.

Avdagić je u ranijem razgovoru za turski list “Hürriyet” ispričao da su mu roditelji uhapšeni nakon završetka srednje škole.

Majka Suada provela je 18 mjeseci u zatvoru, a otac Ešref 22 mjeseca.

Prema njegovom svjedočenju, vlasti su njegovog oca smatrale protivnikom režima i onemogućile mu studiranje u BiH.

Ešref je zato otišao u Sloveniju, gdje je na Univerzitetu u Ljubljani završio mašinstvo.

Suada je u Sarajevu upisala medicinu, ali je pod političkim pritiskom prešla na pravo, jer su vlasti insistirale da bude “politički edukovana”.

Njenu zatvorsku prošlost i promjenu fakulteta spomenula je i Istanbulska privredna komora u objavi povodom njene smrti 2023. godine.

Iz kuće izašli s jednim koferom, kao da idu u posjetu

Ešref i Suada vjenčali su se 1955. godine i preselili u Zenicu.

Ešref je radio kao šef proizvodnje u zeničkoj željezari, dok je Suada bila zaposlena u pravnoj službi. U Zenici im se rodio sin Šekib, a početkom šezdesetih godina porodica se preselila u Sarajevo.

Krajem 1963. godine Ešref je službeno otputovao u Keln, u tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj.

Odlučio je da se ne vrati u Jugoslaviju.

Gotovo godinu dana kasnije za njim su krenuli supruga i djeca.

Avdagić se prisjetio da su iz Sarajeva putovali vozom preko Zagreba, predstavljajući se kao turisti. Znali su da ne bi dobili dozvolu da otvoreno napuste zemlju s namjerom da se trajno isele.

Zato su ponijeli samo jedan kofer.

Na željezničkoj stanici ispratila ih je rodbina, a u Kelnu ih je čekao otac.

Bio je to početak potpuno novog života.

Od dječaka u očevoj radionici do uspješnog privrednika

Porodica je nekoliko godina živjela u Njemačkoj, gdje je Šekib započeo školovanje.

U jesen 1966. preselili su se u Tursku.

Njegov otac zaposlio se u fabrici u Gebzeu, a 1969. godine osnovao je vlastitu firmu.

Šekib je već kao dvanaestogodišnjak tokom školskih raspusta radio u očevoj radionici.

Nije samo posmatrao kako se vodi posao. Vario je, izrađivao dijelove od kompozitnih materijala, pakovao gotove proizvode i učestvovao u njihovoj isporuci kupcima.

Kasnije je, poput oca, odlučio da studira mašinstvo.

Diplomirao je 1982. godine na Istanbulskom tehničkom univerzitetu, a potom završio i specijalistički program poslovne administracije na Istanbulskom univerzitetu.

Kada se njegov otac razbolio, preuzeo je porodični posao.

Tokom narednih decenija gradio je karijeru u industriji, posebno u proizvodnji automobilskih dijelova, a istovremeno se sve više uključivao u rad privrednih udruženja.

Dobio 251 od 270 glasova i novi mandat do 2030. godine

Avdagić je 4. novembra 2026. godine treći put uzastopno izabran za predsjednika Upravnog odbora Istanbulske privredne komore.

Na glasanju je dobio 251 od ukupno 270 glasova članova skupštine.

Riječ je o organizaciji koja predstavlja oko 800.000 kompanija iz 80 različitih privrednih djelatnosti.

Na njenom čelu nalazi se od aprila 2018. godine, a novi četvorogodišnji mandat trajaće do 2030.

Prije nego što je postao predsjednik Upravnog odbora, obavljao je više funkcija unutar komore, uključujući dužnosti potpredsjednika Upravnog odbora i predsjednika Skupštine.

Nakon posljednjeg izbora među glavnim prioritetima izdvojio je poboljšanje pristupa finansiranju, posebno za mikro, mala i srednja preduzeća.

Govorio je i o problemima velikih kompanija, izvoznika i uticaju kretanja kursa turske lire na domaću proizvodnju.

Tokom rata pomagao ljudima iz BiH

Iako je najveći dio života proveo u Turskoj, Avdagić nije prekinuo veze sa zemljom u kojoj je rođen.

Tokom rata u BiH njegova porodica primila je u Turskoj brojne rođake i pomagala u smještaju žena i djece koji su napustili svoje domove.

Avdagić je svojevremeno bio i prevodilac Muhamedu Čengiću, tadašnjem potpredsjedniku Vlade BiH, prilikom njegove posjete turskom parlamentu.

Veze s rodnim krajem posebno su došle do izražaja 29. avgusta 2025. godine.

Tog dana, na svoj 66. rođendan, u Zenici je primio Povelju Zeničko-dobojskog kantona i priznanje počasnog građanina.

Na svečanosti je istakao koliko mu znači priznanje koje dobija u gradu u kojem je rođen.

Govorio je i o važnosti očuvanja identiteta i veza s BiH među ljudima koji decenijama žive u inostranstvu.

Nastavi čitati

Aktuelno