Najmanje dvije osobe poginule su kada se u srijedu poslijepodne srušila trospratna zgrada u njujorškom Bruklinu, u neposrednoj blizini gradilišta. Više ljudi ostalo je zatrpano pod ruševinama, dok je najmanje 17 osoba prevezeno u bolnicu. Četiri povrijeđena nalaze se u kritičnom stanju.

U velikoj spasilačkoj akciji učestvovalo je oko 250 vatrogasaca i policajaca. Koristeći pijuke, testere i drugu opremu, pokušavali su da kroz gomile polomljene drvene građe i cigle dođu do zatrpanih ljudi.

Prema izvještaju Euronewsa, potraga je nastavljena i nakon što su prve žrtve izvučene iz ruševina.

Neizvjesno ima li još zatrpanih: Potraga se nastavlja tokom noći

Zvaničnici su na konferenciji za novinare saopštili da u tom trenutku nije bilo poznato da li se pod ruševinama još nalaze zatrpane osobe. Predstavnici njujorške vatrogasne službe (FDNY) najavili su da će potraga i spasavanje biti nastavljeni tokom noći.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani upozorio je na izuzetno teške uslove u kojima rade spasilačke ekipe.

„Ovo je izuzetno zahtjevna situacija koja se brzo mijenja, uz nestabilne ruševine kroz koje se treba probijati i opasne šupljine ispod površine“, rekao je Mamdani.

Dodao je da su pripadnici FDNY-a obučeni upravo za ovakve složene spasilačke operacije.

Zgrada se srušila tokom radova na susjednoj parceli

Prema riječima Ahmeda Tiganija, čelnika gradske službe za zgrade, urušavanje se dogodilo dok su građevinski radnici na susjednoj praznoj parceli izvodili iskope za izgradnju novog objekta.

Tačan uzrok rušenja još nije utvrđen i predmet je istrage.

U srušenoj zgradi nalazili su se poslovni prostori u prizemlju i stanovi na višim spratovima. Od objekta je ostala velika gomila ruševina na dnu građevinske jame.

Susjedna zgrada, koja je sa srušenim objektom dijelila zid, ostala je uspravna, ali je pretrpjela velika oštećenja. Značajan dio spoljnog zida je otpao, zbog čega su unutrašnje prostorije ostale izložene pogledu spolja. Među njima su bili i spavaća soba i ormari sa odjećom.

Iz ruševina izvučeni i djeca: Otac ispričao potresne detalje

Među preživjelima je i žena koju su vatrogasci izvukli kasno poslijepodne, nakon što su kroz ruševine uspjeli da naprave prolaz.

Tokom nastavka spasilačke akcije izvučeno je još ljudi, uključujući sedmoro djece. Zvaničnici nisu precizirali da li među poginulima ima djece.

Čelnica njujorške vatrogasne službe Lilijan Bonsinjor izjavila je da spasilački timovi ručno uklanjaju ruševine i koriste dronove kako bi locirali moguće preživjele. Upozorila je da je riječ o izuzetno opasnoj operaciji.

„Svaki pokret je pažljivo isplaniran“, poručila je Bonsinjor.

Prema informacijama vatrogasne službe, jedan vatrogasac zadobio je lakše povrede.

Posebno potresno svjedočenje dao je Anderson Velez, jedan od stanara srušene zgrade. On je za „Njujork post“ ispričao da je bio na poslu kada ga je supruga pozvala i rekla da je njihovo dvoje djece, uzrasta dvije i sedam godina, zarobljeno pod ruševinama.

„Pozvala me je kada se zgrada srušila. Bila je unutra, zatrpana ruševinama. Vrištala je i molila da neko pomogne da izvuku mog sina, a onda se veza prekinula“, ispričao je Velez.

Kasnije je saznao da su članovi njegove porodice izvučeni živi.

Spasilačke ekipe nastavile su pretragu nestabilnih ruševina, dok nadležni utvrđuju okolnosti koje su dovele do urušavanja zgrade.

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Evropa ostvaruje klimatske ciljeve i potvrdila ambiciju da ovaj kontinent postane prvi klimatski neutralan i potpuno elektrifikovan.

Ona je dodala da je cilj EU da do 2040. godine udvostruči udio električne energije u finalnoj potrošnji energije, kako bi iznosio 46 odsto.

To se odnosi na energiju koja se koristi za grijanje, vožnju i električnu energiju iz utičnice kod kuće, rekla je fon der Lajenova, a prenosi agencija DPA.

Ona je podržala cilj koji je postavila zemlja domaćin Turska – da se do 2035. godine električnom energijom pokrije 35 odsto svjetske potrošnje energije.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, elektrifikacija bi donijela niže troškove uvoza goriva i niže račune za energiju za potrošače, kao i manje emisija štetnih gasova i veću energetsku bezbjednost.

Fon der Lajenova je opisala ljeto 2026. godine kao „ljeto istine“ i podsjetila na poplave u Nepalu i suše u Sudanu i Centralnoj Americi.

„Evropa je imala jednu od najtežih sezona šumskih požara“, dodala je ona.

Fon der Lajenova je ukazala na to da treba učiniti više kako bi se usporile klimatske promjene, rekavši da će Evropa u tome „odigrati svoju ulogu“.

Iran će napasti američke vojne baze u Evropi i drugim udaljenim područjima ukoliko budu korišćene za izvođenje vazdušnih udara na Islamsku Republiku, izjavio je danas sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Mohsen Rezai.

On je upozorio da bi iranski odgovor na eventualne nove američke napade obuhvatio i udaljene američke vojne objekte, uključujući one koji dosad nisu bili na meti iranskih snaga.

„Možemo da napadnemo čak i određena ostrva za koja oni vjeruju da su van domašaja naših raketa“, rekao je Rezai.

Prema njegovim riječima, svaka vojna baza iz koje polijeću američki avioni mogla bi da bude smatrana legitimnom metom u slučaju napada na Iran.

Rezai je ocijenio da američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu više nemaju politički kapacitet da vode „čak ni desetodnevni rat“.

On je, takođe, odbacio navode o aktuelnim pregovorima između Teherana i Vašingtona, kao i informacije o razgovorima koji se navodno vode u Kataru.

„Potvrđujem da trenutno ne vodimo nikakve razgovore sa Amerikancima. Između Sjedinjenih Američkih Država i nas u ovom trenutku nema pregovora“, rekao je Rezai, ocjenjujući da su izvještaji o razgovorima u Kataru netačni i da im je cilj smanjenje ekonomskog pritiska i cijena nafte.

On je naveo da Iran ni sa posrednicima ne razgovara o svom nuklearnom programu i da namjerava da zadrži sav obogaćeni nuklearni materijal za koji tvrdi da će biti korišćen u razvoju nuklearnih pogonskih sistema za brodove i podmornice.

Prema njegovim riječima, odgovor koji je Teheran dobio od Vašingtona na svoje uslove bio je nejasan i obmanjujući, a SAD do sada nisu dostavile jasan odgovor na iranske zahtjeve.

Rezai je negirao i da postoje planovi za sastanak sa potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom.

On je ponovio da Vašington mora da prihvati svih sedam ključnih iranskih uslova, među kojima su ukidanje američkih sankcija i blokade, isplata odštete i povlačenje izraelskih snaga iz Libana, kako bi Ormuski moreuz bio ponovo otvoren.

„Prva tačka naše diplomatije sa Sjedinjenim Američkim Državama jeste okončanje rata na svim frontovima, a posebno u Libanu“, rekao je Rezai.