Federalni istražni biro (FBI) spriječio je planirani teroristički napad 18-godišnjaka na tržni centar „Mall of America“ u Minesoti, nakon što su ga agenti pratili gotovo dvije godine i u tajnoj operaciji mu prodali pušku AK-47 i municiju, saopštile su danas vlasti.

Šejkdun Abdulahi Mohamud uhapšen je u utorak u parku u Ričfildu, nakon što je pripadniku FBI na tajnom zadatku, koji se predstavljao kao pripadnik Islamske države, platio 600 dolara za pušku i 200 metaka, prenio je AP.

Prema krivičnoj prijavi, Mohamud je od decembra 2024. godine razmjenjivao poruke sa povjerljivim doušnikom FBI.

Prvobitno je izrazio interesovanje za odlazak u Somaliju i borbu na strani militanata Al-Šababa, a kasnije je odlučio da napadne „Mall of America“, jer nije mogao da priušti put.

U porukama je više puta potvrdio da namjerava da 24. oktobra napadne i ubije nemuslimane u tržnom centru, gdje je tog dana bila zakazana kulturna manifestacija zajednice Hmong.

Na pitanje da li je ozbiljan u namjeri da izvede napad, odgovorio je: „Da, 100 posto sam siguran.“

Savezni tužilac Danijel Rozen rekao je da su agenti uspjeli da otkriju prijetnju i spriječe napad, navodeći da je Mohamud govorio da bi mogao da ubije između 30 i 60 ljudi.

Mohamud je juče izveden pred savezni sud u Sent Polu, gdje je rekao da nema posao, kuću, automobil niti novac u banci.

Zastupala ga je savezna javna braniteljka Siri Karlson Mekdauel.

Prema izjavi agenta FBI-ja, Mohamud je prvi put privukao pažnju agencije u decembru 2024. godine.

Do maja 2025. godine agenti su otišli do njegove kuće, ali njegov otac nije želio da razgovara sa njima i rekao je da će njihove kontakte proslijediti advokatu.

Rozen je pozvao roditelje da ozbiljno shvate upozorenja federalnih organa ukoliko primijete da se njihova djeca radikalizuju.

Desetine hiljada ljudi somalijskog porijekla živi u Minesoti, gdje su tokom godina pojedini pripadnici te zajednice bili optuženi za pokušaj pridruživanja militantnim grupama.

Marikarmen Abaskal, 87-godišnja žena koja je 23. septembra izbačena iz svog doma u Madridu i postala simbol masovnih protesta za poboljšanje pristupa stanovanju širom Španije, preminula je u bolnici Gregorio Maranjon u Madridu, saopšteno je iz španskog Sindikata stanara.

U saopštenju Sindikata izraženo je saučešće njenoj porodici, ali i žaljenje da je sporazum koji je postignut sa kompanijom koja je vlasnik stana u kojem je živjela prije nego što je izbačena, a koji joj je omogućio da se vrati u svoj dom, došao “prekasno” za Marikarmen, prenosi španski javni servis RTVE.

“Sada, nakon njene smrti, ostaje nam primjer borbe i nasljeđe koje je Marikarmen ostavila za sobom. I, prije svega, ispunićemo ono što je ona uvijek tražila od nas: ‘Borite se, nastavite da se borite za ono što je vaše'”, navodi se u saopštenju Sindikata.

Marikarmen je odmah nakon što je izbačena iz kuće u kojoj je živjela proteklih sedam decenija, koja se nalazi u madridskom okrugu Retiro, prebačena u bolnicu.

RTVE navodi da je njeno zdravlje bilo krhko, ali da je iz bolnice uspjela da pošalje nekoliko poruka kako bi zahvalila na podršci i pozvala na društvenu mobilizaciju.

Ranije danas, sindikati i predstavnici organizacija koje predvode protest protiv stanja na tržištu nekretnina, postigli su dogovor o održavanju generalnog štrajka širom Španije 11. novembra.

🇪🇸 87-year-old Spanish woman dies two weeks after being evicted from the home where she had lived for more than 70 years

Maricarmen Abascal had lived in the same apartment in Madrid’s Retiro district since the 1950s. On September 23, after several attempts to stop the eviction, she was removed from the building on a stretcher and taken to hospital. She never returned home.

Her case sparked outrage across Spain and became a symbol of the country’s housing crisis. Protests were held in several cities, activists set up camp in Madrid’s Puerta del Sol, and calls grew for wider action over housing rights.

An agreement was eventually reached that would have allowed Maricarmen to return to her apartment after leaving hospital.

She died before she had the chance to go home. Spaniards have once again taken to the streets in protest.

— NEXTA (@nexta_tv) October 7, 2026

Generalni štrajk, prvi koji su podržali glavni sindikati u posljednjih 14 godina, biće održan samo dvije i po sedmice prije opštih izbora i dan prije zvaničnog početka izborne kampanje.

Glavna španska opoziciona partija Narodna stranka (PP) i Voks žestoko su kritikovali sindikate zbog toga što će da održavaju proteste pred izbore.

Španski premijer Pedro Sančez izjavio je u utorak da će biti održan generalni štrajk zbog pitanja za koje vjeruje da pogađa mnoge radnike i njihove porodice, a to je pristup stanovanju.

“Stoga jedino što vlada može da uradi jeste da poštuje to ustavno pravo”, naveo je Sančez.

Španska vlada je pod pritiskom javnosti usvojila uredbe Zakona o stanovanju koje su predviđale, između ostalog, zaštitu od iseljenja do 31. decembra 2030. godine, ograničenja spekulativne kupovine stanova do kraja 2028. godine, regulisanje sezonskog i izdavanja soba, PDV od deset odsto na turističke apartmane, poreske olakšice za zakupce i bonuse za male stanodavce.

Uredbe su takođe predviđale zabranu kupovine stambenih objekata od strane “lešinarskih fondova” do kraja 2028. godine po cijeni nižoj od 70 odsto procijenjene tržišne vrijednosti, kao i automatsko obavljanje zakupa nakon isteka roka od pet ili sedam godina, ukoliko zakupci žele da ostanu u stanu koji iznajmljuju, što je prošle sedmice španski parlament odbio da usvoji.

Sančez je zbog toga u ponedjeljak raspisao izbore za 29. novembar, nekoliko mjeseci prije predviđenog roka, prenosi Tanjug.

Posljednji generalni štrajk u Španiji koji je imao podršku glavnih sindikata bio je održan 14. novembra 2012. godine.

U znak protesta protiv smanjenja budžeta nastalih zbog recesije, štrajk nije bio ograničen samo na Španiju: generalni štrajkovi održani su i u Italiji, Portugaliji, na Kipru i Malti.

Nakon više mjeseci čekanja, nagađanja i špekulacija Evropska komisija je konačno objavila dokument o tome kako EU vidi proces proširenja u narednom periodu.

Ovo je prvi konkretan dokaz, osim izjava političara i diplomata koje mogu u manjoj ili većoj mjeri odražavati stvarno stanje u kojoj fazi se proširenje nalazi, da Brisel ovog puta zaista misli ozbiljno kad je u pitanju širenje EU.

EU je, naime, najavila da će u narednom periodu sprovesti konkretne korake u postepenom integrisanju kandidata za članstvo prije punopravnog članstva, a da će paralelno s tim pripremiti samu Uniju za buduće nove članice kroz reforme u procesu odlučivanja.

Veto bi ostao samo za finalnu fazu

Inače, tema donošenja odluka unutar EU i balansiranje interesa zemalja članica s jedne strane i bloka kao cjeline sa druge u procesu kroz koji se odluke formulišu jedno je od najosjetljivijih pitanja i u ovom novom kominikeu EU nije spremna reformisati taj sistem u cijelosti, već se samo fokusirati na odluke koje se odnose na proces proširenja.

Na primjer, umjesto, kao do sada, da veto može da se uloži praktično na svakom koraku u procesu pregovaranja, sada bi veto ostao kao mogućnost samo za finalnu fazu. Na primjer, za zatvaranje poglavlja bila bi potrebna kvalifikovana većina unutar tijela EU, bez mogućnosti veta, kako je sad slučaj.

Kako proširiti EU, a ne smanjiti novac sadašnjim članicama

Drugo veoma osjetljivo pitanje odnosi se na finansiranje, odnosno budžet. Iako se o tome mnogo ne govori da se Ukrajina dodatno ne opterećuje, s obzirom na to da se zemlja nalazi u egzistencijalnom ratu, neke zemlje članice, koje inače imaju simpatije prema Ukrajini, spremne su da je blokiraju ako bi to značilo značajno umanjivanje budžetskih sredstava za postojeće članice.

Pojednostavljeno rečeno, ako budžetski kolač ostane isti, a proširi se broj novih članica, svaka zemlja koja dobija više iz evropskog budžeta nego što u njega uplaćuje bi potencijalno dobijala znatno manje ako Ukrajina postane članica.

Novi prijedlog Komisije cilja na to da se nađe način da se ne umanjuju sredstva koja dobijaju sadašnje članice.

Inače, to pitanje je malo komplikovanije zato što sredstva iz budžeta EU nisu zamišljena kao stalni vid dotacija, nego kao privremena pomoć dok zemlja ne podigne svoju ekonomiju na dovoljno visok nivo da može participirati u jedinstvenom tržištu EU. Tom logikom, zemlje na istoku EU, koje su proteklih desetak godina značajno uvećale svoj bruto domaći proizvod, u jednom trenutku će se morati odreći dotacija u korist novih članica, koje bi se našle u sličnoj situaciji u kojoj su one bile kada su postale članice.

Šta novi dokument znači za BiH

Kada je riječ o BiH, uputili smo pitanje Delegaciji EU šta to konkretno znači za zemlju, a oni su nas uputili na izjavu koju je Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, postavio na svom X nalogu, pa ćemo se tim izvorom koristiti kako bismo pokušali ocijeniti šta novi dokument znači za nas.

Soreka je u svom postu naglasio da je ova mjera praktično dokaz da je proširenje spoljnopolitički prioritet EU.

Važno je i da je Soreka pitanje proširenja povezao s evropskom bezbjednošću, što je argument koji mnogi evropski političari koriste unutar svojih zemalja kao argument da je proširenje u interesu čak i građana koji su skeptični u vezi s prijemom novih članica, posebno siromašnih zemalja zapadnog Balkana i istočne Evrope.

Soreka: BiH nije među zemljama koje će dobiti mapu puta

Soreka je, međutim, poslao vrlo jasnu poruku BiH i njenim političarima, što je nešto na šta smo i mi proteklih mjeseci upozoravali.

“Oni partneri koji su pokazali trajnu političku volju i usklađenost s evropskim standardima uskoro će dobiti indikativne mape puta s okvirnim rokovima za pristupanje. Zbog dugotrajnog političkog zastoja, BiH, nažalost, nije među njima.

Ali vrata članstva u EU ostaju širom otvorena za BiH. Nakon nedavno održanih izbora, formiranje novih vlasti predstavlja novu priliku. Ostvarivanje konkretnog napretka ka integraciji u EU trebalo bi da bude jedan od ključnih prioriteta novoformiranih vlasti.

Na EU otpada više od dvije trećine trgovinske razmjene BiH. Naši građani povezani su dubokim kulturnim, porodičnim i ekonomskim vezama. Geografski i istorijski, BiH se nalazi u srcu Evrope. Njena budućnost je u EU”, napisao je Soreka.

Vrata ostaju otvorena, ali BiH mora izaći iz političke blokade

Prevedeno na običan jezik, BiH zbog dugotrajne političke blokade neće biti među prvim zemljama koje će uživati nove benefite, ali je njeno mjesto u EU ako se politička klima u zemlji promijeni.