Ljeto će u najavi biti toplije od prosjeka, a septembar bi mogao da donese jača nevremena.

Najnoviji sezonski prognostički proračun Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMVF), izrađen na osnovu ansambla od 51 simulacije, ukazuje na nastavak perioda toplijeg vremena od klimatološkog prosjeka tokom ljeta i jeseni 2026. godine, piše meteorolog Bojan Lipovšćak za “N1info.hr”.

Jul i avgust topliji od prosjeka

Model za jul pokazuje pozitivnu temperaturnu anomaliju od približno 0,5 do 1 stepen Celzijusa, uz relativno malo odstupanje između članova ansambla. To znači da postoji velika vjerovatnoća da će prvi dio ljeta biti stabilniji od prosjeka, uz česte periode visokog vazdušnog pritiska.

Takvi uslovi povećavaju izglede za tropske noći, tokom kojih minimalna temperatura neće padati ispod 20 stepeni Celzijusa, kao i za veoma tople dane sa maksimalnim dnevnim temperaturama iznad 30 stepeni.

Kada je riječ o padavinama, očekuje se da će njihova količina u julu biti oko prosječnih vrijednosti ili tek neznatno ispod prosjeka. Ipak, kao i prethodnih godina, najveći dio kiše mogao bi da padne u kratkotrajnim pljuskovima i grmljavinskim nevremenima, dok će između takvih epizoda preovladavati duži sušni periodi.

Avgust bi takođe trebalo da bude topliji od prosjeka, uz nešto veću neizvjesnost kada je riječ o količini padavina. Mogući su i izraženiji toplotni talasi tokom prodora veoma toplog vazduha iz sjeverne Afrike.

Septembar bez naglog zahlađenja

Prema sezonskom modelu, i septembar bi trebalo da bude topliji od prosjeka. To povećava vjerovatnoću produženog ljeta, naročito na Jadranu, gdje bi temperatura mora mogla da ostane znatno iznad višegodišnjeg prosjeka.

Prognoza količine padavina za septembar znatno je neizvjesnija i pokazuje veliko odstupanje prognostičkih vrijednosti. Takav raspon ukazuje na povećanu mogućnost prodora vlažnijeg atlantskog vazduha i razvoja izraženijih ciklona.

Septembar bi tako mogao da donese prva jača nevremena nakon ljetne suše, uz postepen pad temperature vazduha, koja bi ipak trebalo da ostane iznad prosjeka.

Promjene tokom jeseni

Prema proračunima ECMVF-a, pozitivan temperaturni signal zadržava se i tokom oktobra i novembra. To znači da bi jesen mogla da bude toplija od prosjeka, ali uz sve češće prodore hladnijeg vazduha sa sjevera Evrope.

Prognoza padavina i u tom periodu pokazuje veoma veliko odstupanje prognostičkih vrijednosti, što meteorološki ukazuje na nestabilnije vrijeme. Mogu se očekivati brze smjene sušnih i kišnih perioda.

Takav obrazac vremena posljednjih godina sve je karakterističniji za područje Mediterana, hrvatsku obalu Jadrana i unutrašnjost Balkana. Istovremeno raste vjerovatnoća ekstremnih vremenskih događaja, naročito veoma jakih pljuskova koji dolaze nakon dužih sušnih perioda.

Prema sezonskom modelu ECMVF-a, veći dio srednje i jugoistočne Evrope tokom ljeta i jeseni trebalo bi da bude topliji od prosjeka.

Takav razvoj odgovara trendu koji se posljednjih decenija sve češće bilježi u evropskoj klimi. Porast prosječne temperature ne ogleda se toliko u svakodnevnim vrijednostima koliko u sve većoj učestalosti i dužem trajanju toplotnih talasa, kao i u izraženijoj promjenjivosti padavina, prenosi N1 info.hr.

Bosna i Hercegovina se posljednjih godina suočava s nedostatkom radne snage, posebno u građevinarstvu, ugostiteljstvu i prerađivačkoj industriji.

Zbog odlaska domaćih radnika u zemlje EU, poslodavci sve češće zapošljavaju radnike iz inostranstva.

Prema podacima Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, tokom 2025. godine izdato je ukupno 6.702 važeće radne dozvole stranim državljanima.

Najviše stranih radnika zaposleno je u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, trgovini, ugostiteljstvu i hotelijerstvu, uslužnim djelatnostima. Indijaca je, prema statističkim podacima, najviše. U stopu ih prati Nepal. Pa ćete tako upoznati i Jogija.

Žan Đi Un rodnu Kinu zamijenio je Majevicom. Na nadmorskoj visini od 850 metara Žan mjeri, armira, zida, šaluje, nadgleda radove i postavlja konstrukciju. I sa našom zemljom mu nije prvi susret.

– Sviđa mi se okruženje ovdje, radio sam godinu i po dana ranije na izgradnji mini hidroelektrane Ulog. Sada ne mogu da se sjetim kako se zove mjesto u blizini. Bilo mi je lijepo pa sam opet izabrao BiH za rad – kaže Žan Đi Un.

Žan nije jedini. Hiljade njegovih sunarodnika sreću su potražile u zemljama koje muku muče sa nedostatkom radne snage.

– Imam 22 godine, dolazim iz kineske provincije Henan. Došao sam ovdje na nagovor prijatelja. Imao sam veliku želju da upoznam život van Kine. Drug koji je radio ranije preporučio mi je da se zaposlim ovdje, rekao je da je sve super, pa sam iz radoznalosti I ja krenuo. Iskreno, malo sam se razočarao. Nadao sam se da ću više da zarađujem – kaže Žan Dminc Huel.

Iz daleke Kine prije 24 godine Šemi i njen suprug Alju došli su u Bosnu i Hercegovinu. Tu su dobili i sina. Sada već dvadesetogodišnji Vanc uveliko radi sa roditeljima u prodavnici kineske robe.

– Ranije su došli u Sarajevo, pa u Brčko, pa sam se tada rodio. Sada samo došli ovdje da radimo novi posao i počnemo novi život – kaže Vanc.

Većina njih uredno radi, poštuje ugovore i bez problema se uklapa u novu sredinu. Međutim, pojedini slučajevi otvaraju pitanje da li svi strani radnici u BiH dolaze isključivo zbog posla ili nekima radna dozvola služi kao karta za dalji put ka zemljama Evropske unije, piše BN TV.

Trideset i jedan ljekar Kantonalne bolnice Livno i Doma zdravlja Livno u danas, 6. jula, u 8 sati, podnijeli su otkaze nezadovoljni odnosom Vlade Kantona 10 i resornog ministarstva prema njihovim zahtjevima za poboljšanje materijalnih prava.

Livanjski ljekari nezadovoljni su svojim materijalnim položajem koji je, kako kažu, među najlošijim u Federaciji BiH.

Povećanje plate od tri odsto koje je ponudila Vlada Kantona 10 ocijenjeno neprihvatljivim, piše Fena.

Uz niske plate, ljekari upozoravaju i na ozbiljan manjak kadra zbog kojeg su primorani raditi dvostruko više dežura od zakonski propisanog maksimuma.

Nezavisne