Sudeći prema informacijama Reutersa, koji je imao na uvid nacrt deklaracije lidera NATO-a uoči predstojećeg samita alijanse u Ankari koji počinje danas (07. jula), zapadni Balkan ni ovog puta neće biti spomenut.

Napomene radi, naš region je tradicionalno uvijek bio spominjan u deklaracijama alijanse, s jedinim izuzetkom prošle godine, prilikom samita u Hagu u Nizozemskoj, kada takođe nije bio spomenut.

“Nezavisne” su, zahvaljujući pozivu odjeljenja za odnose s javnošću NATO-a, imale priliku prisustvovati samitu prošle godine i u ime kolega iz regiona postaviti pitanje Marku Ruteu, generalnom sekretaru alijanse, zašto region nije spomenut. Rute je odgovorio da je namjera bila da deklaracija bude kratka i da se fokusira na ključna pitanja, ali to što neki regioni nisu spomenuti ne znači da su prestali biti prioriteti.

“Veoma smo zabrinuti za regiju. Imamo KFOR na Kosovu i EUFOR u BiH. Nedavno sam posjetio regiju imam ekstenzivne razgovore s liderima u regiji, BiH, Kosovu, sa predsjednikom Kosova, predsjednikom Srbije. NATO je veoma zabrinut za situaciju, veoma blisko koordinišemo s Kajom Kalas i Ursulom fon der Lajen s strane EU”, rekao je Rute tada.

Na nekim od nezvaničnih razgovora koje smo vodili u Hagu s predstavnicima NATO-a, diplomatama pojedinih zemalja članica i kolegama, nam je rečeno da se dolaskom Donalda Trampa na čelo Amerike alijansa pokušava fokusirati na ključna pitanja kako bi se pokazalo jedinstvo, i da u tom cilju pojedini regioni poput Balkana, koji su redovno nalazili mjesto u komunikeima budu “žrtvovani” u kontekstu javnog spominjanja ne zato što nisu važni nego zato što saveznici pokušavaju pojednostaviti proces usaglašavanja stavova.

Istovremeno, oni ističu da NATO i kroz aktivnosti svog političkog odjeljenja i diplomata zemalja članica održava brojne kontakte s zemljama zapadnog Balkana i političkim i vojnim rukovodstvima u cilju nastavka saradnje.

Čini se da je najvažnija promjena u odnosu na raniji period kad je zapadni Balkan u pitanju činjenica da su SAD odlučile da fokus s Evrope pomjere ka zapadnoj hemisferi i svojim ključnim strateškim interesima drugdje u svijetu. Tako na nekoliko brifinga u proteklom periodu Metjua Vitakera, ambasadora u NATO-u kojeg je nominovao Tramp, na koje su pozvane i Nezavisne nije bilo pomena zapadnog Balkana, iako je to prilikom brifinga ranijih američkih ambasadora u NATO-u bio redovan slučaj.

To ne znači da su SAD promijenile svoj principijelan odnos prema regionu koji i dalje ostaje očuvanje mira i stabilnosti, već da je fokus više prebačen na ekonomiju i stvarane partnerskih odnosa zasnovanih na uzajamnim interesima.

Kada je riječ o osnovnim porukama s samita u Ankari, SAD su podržale koncept jakog NATO-a, čime su se pokazale neosnovanim pojedine špekulacije da bi Tramp mogao poslati drugačije poruke.

Prema informacijama Reutersa, NATO će potvrditi čvrstu posvećenost kolektivnoj odbrani predviđenoj članom V iz osnivačkog ugovora. Takođe, potvrdiće se namjera da se Ukrajini uputi 70 milijardi evra vojne pomoći, i barem toliko u narednoj 2027.

U nacrtu deklaracije se takođe spominje Rusija kao dugoročna prijetnja evroatlanskoj bezbjednosti i stabilnosti, ali se i dodaje da će Evropa preuzeti veću odgovornost za odbranu alijanse.

Takođe se spominje i Iran, u kontekstu da nikad ne može posjedovati nuklearno oružje, a upućen je i poziv da se poštuje sloboda plovidbe Ormuškim zaljevom.

U odnosu na ranije deklaracije, ovog puta novost je i to da se prvi put eksplicitno spominje da će Evropa preuzeti veću odgovornost u odbrani. Treba naglasiti da su SAD u proteklih godinu dana najavile nekoliko značajnih redukcija vojnog prisustva u Evropi radi fokusiranja na druga područja, što je sada eksplicitno navedeno i u ovoj deklaraciji.