Njemački ljekar palijativne njege osuđen je na doživotni zatvor zbog ubistva 15 svojih pacijenata, a tužioci istražuju desetine drugih slučajeva koji bi mogli biti povezani s njim. Sud u Berlinu proglasio je u srijedu 41-godišnjeg ljekara, koji je u skladu s njemačkim pravilima privatnosti imenovan samo kao Johanes M, krivim za ubistvo 12 žena i tri muškarca između septembra 2021. i jula 2024. godine, piše BBC.

Vlasti vjeruju da bi ta ubistva mogla biti samo dio mnogo šireg slučaja. Tužioci trenutno istražuju još 76 slučajeva u koje bi ljekar mogao biti uključen.

Žrtve su imale između 25 i 94 godine. Sud je utvrdio da su svi bili teško bolesni, ali da njihova smrt nije bila neposredno očekivana.

Tužilaštvo je navelo da je doktor tokom kućnih posjeta pacijentima, bez njihovog pristanka, davao smrtonosnu kombinaciju različitih lijekova. U nekoliko slučajeva, kako je rečeno, podmetao je požare kako bi prikrio tragove. U julu 2024. godine, neposredno prije hapšenja, ljekar je, prema navodima tužilaštva, u jednom danu ubio dva pacijenta – 75-godišnjeg muškarca u njegovom domu u centralnom Berlinu i, nekoliko sati kasnije, 76-godišnju ženu u susjednom okrugu.

Prošloga mjeseca priznao je da je ubijao ljude, odnosno 12 svojih teško bolesnih pacijenata.

– Sve vrijeme sam mislio da je to najbolje za sve – kazao je pred sudom.

Izvinio se za svu patnju koju je prouzrokovao. Njemački mediji navode da bi, ukoliko dodatni slučajevi budu dokazani i ukoliko bude proglašen krivim, ovo mogao biti jedan od najtežih slučajeva serijskih ubistava u istoriji Njemačke.

Dok se svijet suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, afričke države sprovode jedan od najambicioznijih ekoloških projekata u istoriji.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je uoči samita Alijanse u Ankari da je američki predsjednik Donald Tramp uspio da ostvari ono što su, kako je rekao, američki predsjednici pokušavali još od vremena Dvajta Ajzenhauera – da evropske članice značajno povećaju izdvajanja za odbranu i tako izjednače teret sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Rute je naglasio da je sada fokus na sprovođenju ranije dogovorenih planova, povećanju proizvodnje vojne opreme i izgradnji snažnije evropske komponente unutar NATO-a, ističući koncept takozvanog “NATO 3.0”.

Podrška američkim udarima na Iran i upozorenje protivnicima
Govoreći o bezbjednosnim izazovima, Rute je poručio da će NATO braniti “svaki pedalj svoje teritorije” i da Alijansa ostaje isključivo odbrambeni savez.

Takođe je ocijenio da su nedavni američki vojni udari na Iran bili “apsolutno neophodni”, navodeći da je Teheran prekršio primirje i da su napadi na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu zahtijevali odlučan odgovor Vašingtona.

On je dodao da saveznici dijele stav da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja, kao i da je očuvanje slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz od ključnog značaja za globalnu bezbjednost.

Rute je istakao i da NATO mora spriječiti Rusiju i Kinu da prošire svoj uticaj na Arktiku, dok je odbacio sumnje u posvećenost SAD Alijansi uprkos nedavnim raspravama o Grenlandu i mogućem smanjenju američkog vojnog prisustva u Evropi.

Prema njegovim riječima, interes Vašingtona ostaje čvrsto vezan za bezbjednost Evrope, jer ona direktno utiče i na bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, navodi “Anadolija”.