Otkriće uglednog američkog lista The New York Times da su dvojica političkih stratega bliskih američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, Chris LaCivita i James Blair, boravila u Banjoj Luci i savjetovala vlasti Republike Srpske uoči izbora u BiH otvorilo je pitanje koje više nije samo američko.

Ako su navodi o njihovom angažmanu i isplatama tačni, u BiH bi trebalo utvrditi ko je naručio njihove usluge, ko ih je platio, iz kojih sredstava i za čiji interes su konkretno radili.

Prema pisanju New York Timesa, LaCivita i Blair bili su angažovani za poslove povezane sa izbornim pitanjima uoči Općih izbora u BiH, a za svoj angažman dobili su stotine hiljada dolara. Posao je, prema navodima američkog lista, bio organizovan preko washingtonske advokatske firme koju je angažovala Vlada Republike Srpske.

Upravo taj detalj otvara prostor za provjeru u BiH.

Ključno pitanje: gdje je završio novac?

Ako su usluge američkih političkih konsultanata bile povezane sa izbornom kampanjom SNSD-a, potrebno je utvrditi da li su one bile prijavljene kao izborni trošak političke stranke i da li su plaćene iz sredstava koja je SNSD zakonito koristio za kampanju.

Izborni zakon BiH propisuje da političke stranke moraju troškove izborne kampanje voditi preko posebnog računa, dok finansijski izvještaji moraju sadržavati prihode i rashode, uključujući troškove usluga i druge materijalne izdatke.

Istovremeno, Zakon o finansiranju političkih stranaka daje Centralnoj izbornoj komisiji BiH nadležnost da pregleda i kontroliše finansijske izvještaje stranaka putem Službe za reviziju finansiranja političkih stranaka. CIK može utvrđivati da li je stranka prekršila zakon i izricati propisane sankcije.

Zato je jedno od ključnih pitanja koje bi domaće institucije morale provjeriti: da li se u finansijskim izvještajima SNSD-a pojavljuju troškovi povezani sa angažmanom LaCivite i Blaira ili njihovih posrednika.

Ako se takvi troškovi ne pojavljuju, dodatno bi trebalo utvrditi ko ih je platio i po kom pravnom osnovu.

CIK može provjeriti finansijski trag

Ovaj slučaj ne znači automatski da je počinjeno krivično djelo niti da je SNSD prekršio zakon. Za takav zaključak potrebni su konkretni dokazi.

Ali upravo zato postoji prostor za institucionalnu provjeru.

CIK BiH ima Službu za reviziju finansiranja političkih stranaka, koja pregleda i kontroliše finansijske izvještaje političkih stranaka. Revizija obuhvata izvještaje centrale stranke i najmanje dvije niže organizacione jedinice koje odabere Služba za reviziju.

Još važnije, CIK u svom izvještaju o provođenju zakona navodi da je nadležan da odluči da li su politička stranka ili drugo lice prekršili odredbe Zakona o finansiranju političkih stranaka, kao i da izrekne sankcije ili preduzme odgovarajuće administrativne mjere.

CIK takođe navodi da svaku sumnju o krivičnom djelu koje se može dovesti u vezu sa finansiranjem političkih stranaka i izborne kampanje treba procesuirati kroz nadležne institucije.

To znači da bi finansijski trag eventualnog angažmana američkih konsultanta mogao biti predmet provjere domaćih institucija, nezavisno od toga što je aranžman ugovoren u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ako je posao plaćala Vlada RS, onda je to posebno važno pitanje

Najvažniji dio američke priče upravo je tvrdnja da je washingtonsku advokatsku firmu angažovala i plaćala Vlada Republike Srpske.

To samo po sebi još ne dokazuje da je novac korišten za SNSD-ovu kampanju.

Ali ako bi se dokazalo da su budžetska sredstva Republike Srpske korištena za usluge koje su faktički bile namijenjene izbornoj kampanji jedne političke stranke, otvorilo bi se pitanje zakonitosti takvog trošenja javnog novca, kao i moguće odgovornosti osoba koje su ugovarale i odobravale takve poslove.

Drugim riječima, nije dovoljno utvrditi ko je formalno potpisao ugovor. Potrebno je utvrditi šta je stvarno bilo predmet ugovora, kome su konsultanti pružali usluge, ko je davao naloge i gdje je novac na kraju završio.

Upravo tu bi se mogao pronaći odgovor na pitanje da li je riječ o angažmanu Vlade RS za potrebe svojih institucija ili o aranžmanu koji je, direktno ili indirektno, služio izbornoj kampanji SNSD-a.

Trump već traži odgovore od svojih saradnika

Cijela priča dobila je dodatnu težinu nakon što se oglasio i Donald Trump.

Američki predsjednik poručio je da su LaCivita i Blair njegovi vanjski konsultanti i da im je dozvoljeno da rade i za druge klijente. Istovremeno je rekao da će provjeriti njihove druge angažmane i da će prekinuti saradnju ukoliko utvrdi sukob interesa.

Trump je time, bez utvrđivanja da je sukob interesa zaista postojao, otvorio pitanje njihovih paralelnih angažmana i mogućih konflikata između različitih klijenata.

Upravo zbog toga slučaj više nije samo priča o političkim konsultantima koji su radili za klijenta iz inostranstva.

On sada otvara pitanje novca, ugovora, političkih usluga i mogućeg preplitanja javnih institucija i stranačkih interesa.

Šta bi sada trebalo utvrditi u BiH?

Domaće institucije bi, ukoliko za to postoje zakonski osnovi, mogle provjeriti najmanje nekoliko ključnih stvari:

• ugovor između Vlade RS i washingtonске advokatske firme;
• iznose i dinamiku isplata;
• stvarni opis ugovorenih usluga;
• eventualne ugovore sa LaCivitom i Blairom;
• da li su njihovi troškovi evidentirani u finansijskim izvještajima SNSD-a;
• ko je davao naloge američkim konsultantima;
• da li su pružali usluge Vladi RS ili političkoj stranci;
• da li su eventualni izborni troškovi prijavljeni CIK-u;
• te da li postoje elementi za pokretanje drugih postupaka pred nadležnim institucijama.

Tek nakon takve provjere moglo bi se govoriti o tome da li je bilo kršenja izbornih i finansijskih propisa ili eventualnog krivičnog djela.

Za sada je ključno da se američki navodi ne pretvore ni u automatsku optužnicu protiv SNSD-a niti u priču koja će ostati bez odgovora.

Ako je Vlada Republike Srpske zaista platila angažman Trumpovih političkih stratega, građani imaju pravo da znaju šta su tačno platili. Ako su ti ljudi radili za SNSD, onda treba utvrditi zašto je njihov angažman plaćan preko institucija vlasti. A ako je sve bilo zakonito i odnosilo se isključivo na rad institucija, i to bi trebalo biti jasno dokumentovano.

SDA je zadržala prvu poziciju po broju osvojenih glasova na izborima za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH /FBiH/ sa 234.667 ili 30,63 odsto, preliminarni su rezultati Centralne izborne komisije /CIK/ BiH nakon obrađenih 98,70 odsto redovnih biračkih mjesta.

SBiH osvojio je 69.358 ili 9,05 odsto glasova, koalicija NIP, SDBiH, SPUBiH 50.155 ili 6,55 odsto, DF/GS 46.133 ili 6,02 odsto i koalicija NES, PDA, Naprijed 31.624 ili 4,13 odsto glasova.

Izborni cenzus od tri odsto prešli su i Naša stranka sa 29.434 ili 3,84 odsto i koalicija koju predvodi HDZ 1990 sa 25.095 ili 3,28 odsto glasova.

Mjesto u novom sazivu federalnog Predstavničkog doma obezbijedilo je devet političkih subjekata.

Džejms Bler i Kris Lačivita, dvojica ključnih ljudi iz političkog kruga američkog predsjednika Donalda Trampa, boravili su u Republici Srpskoj neposredno pred Opšte izbore, pružajući Vladi RS savjetodavne usluge povezane sa izbornim procesom, objavio je “Njujork tajms”. Prema navodima američkog lista, za taj angažman pojedinačno su plaćeni stotinama hiljada dolara.

Bler i Lačivita angažovani su preko advokatske firme iz Vašingtona koju je Vlada RS unajmila za savjetovanje o pitanjima glasanja. U Republici Srpskoj boravili su tokom posljednjih dana pred izbore održane 4. oktobra, a u Sjedinjene Američke Države vratili su se u ponedjeljak, navodi “Njujork tajms”.

Izvori upoznati sa aranžmanom naglasili su da je njihov klijent bila Vlada RS, a ne SNSD. Američki list, međutim, ukazuje na snažnu povezanost stranačkih i institucionalnih struktura vlasti u Republici Srpskoj.

Iz Trampove kampanje u Republiku Srpsku

Lačivita je bio jedan od dvojice menadžera Trampove predsjedničke kampanje 2024. godine, dok je Bler obavljao funkciju njenog političkog direktora. Obojica su, prema “Njujork tajmsu”, uključena i u Trampovu političku operaciju za novembarske izbore za američki Kongres.

Njihov boravak u RS privukao je pažnju upravo zbog tog rasporeda: nekoliko dana pred izbore u BiH proveli su na Balkanu, dok se republikanci pripremaju za borbu za kontrolu nad Kongresom.

Prema američkom listu, savjetodavni angažman odnosio se na izborna pitanja u periodu kada su vlasti RS javno izražavale nepovjerenje prema novim izbornim tehnologijama. Na izborima su u široj upotrebi bili sistemi identifikacije birača, uključujući provjeru otiska prsta, kao i skeneri glasačkih listića.

Više od četiri miliona dolara za lobiranje

Angažman Blera i Lačivite dio je šire kampanje vlasti RS za izgradnju veza u Vašingtonu.

Prema dokumentima o lobiranju koje citira “Njujork tajms”, lobisti i politički operativci povezani sa Trampom od početka prošle godine od Republike Srpske dobili su više od četiri miliona dolara.

Među njima je i bivši guverner Ilinoisa Rod Blagojević, kojeg je Tramp pomilovao. Firma povezana sa Blagojevićem od marta prošle godine dobila je 1,325 miliona dolara, navodi američki list.

Blagojević je za “Njujork tajms” govorio i o političkoj koristi koju vlastima RS donosi povezivanje sa Trampom, ocjenjujući da je njegova popularnost u Srbiji i Republici Srpskoj velika politička prednost.

Veze koje vode do Bijele kuće

“Njujork tajms” donosi i detalje o sastanku članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović sa šeficom Trampovog kabineta Suzi Vajls u Bijeloj kući.

Prema dvojici izvora lista, sastanak je organizovao lobista Aleks Garsija, koji je tokom Trampove kampanje 2024. radio pod Džejmsom Blerom. Garsija je takođe boravio u BiH tokom izbora.

Njegova firma u februaru je registrovana za zastupanje interesa Republike Srpske, uz naknadu od 35.000 dolara mjesečno.

Cvijanović se sa Vajlsovom sastala 21. septembra, nakon čega je poručila da su otvorena važna vrata za dalju saradnju i razgovore.

Istovremeno veze sa Trampom i Putinom

Američki list ove aktivnosti stavlja u kontekst dugogodišnjih bliskih odnosa Milorada Dodika sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i paralelnih ulaganja vlasti RS u veze sa Trampovim političkim krugom.

“Njujork tajms” podsjeća da je Trampova administracija prošle godine ukinula američke sankcije Dodiku, članovima njegove porodice i nizu političkih saradnika.

Angažman dvojice američkih operativaca list predstavlja kao primjer unosnih poslova u kojima ljudi iz Trampovog okruženja svoje političko iskustvo i pristup administraciji koriste za savjetovanje aktera izvan SAD.

Vlada Republike Srpske, prema navodima “Njujork tajmsa”, nije odgovorila na pitanja o angažmanu Blera i Lačivite niti o iznosima koji su im plaćeni.

Buka