Connect with us

Društvo

SVE JE NESTALO, ON JE OSTAO! Priča o čovjeku koji sam čuva selo nekada puno života

Divin. Opština, koja je postojala do šezdesetih godina prošlog vijeka, obuhvatala je sela: Fatnicu, Bačevicu, Orahovice, Gornje i Donje Davidoviće, Bijeljane, Milaviće, Gornju i Donju Zasadu, Kuti i Kukričje.

Živjelo je na tom području oko tri hiljade stanovnika. Današnjim generacijama djeluje nestvarano da je tako bilo nekada. Sada je ovo samo jedno obično, opustjelo selo na tranzitnom putu u kome zanoći, ni manje ni više, nego jedan stanovnik.

Oni stariji sa sjetom se sjećaju vremena kada je Divin bio mjesto života i okupljanja, opština koja je imala Osnovnu školu, u kojoj je školsko zvono na nastavu sabiralo više stotina učenika iz ovog i okolnih sela.

Isti, iz tih generacija, doduše kao kroz maglu, prisjećaju se da je divinskoj opštini, uz stočarstvo, radan narod uzgajao i duvan, često ona hercegovački „ravnjak“, sa malim brojem listova, ali kvaliteta kakvog mu nije bilo ravna. Danas nigdje ni struka, ni lista duvana, ni prkosne stabljike kukuruza.

Mirjana Bilinac, rođena 1956.godine u porodici Jovović iz Divina, mladost je provela u ovom mjestu. Prva tri razreda osnovne škole pohađala je u Fatnici, jer, kaže, u školi u Divinu nije bilo dovoljno mjesta za sve đake.

–Koliko me sjećanje služi, kada sam prešla u školu u Divin,  tada je bilo punih osam ogromnih učionica, u mom razredu bilo je oko trideset petoro vršnjaka. Kada bi se završila škola, ka Kutima i Davidovićima krenula bi rijeka djece – tadašnji Divin vrvio je od života, prisjeća se Mirjana.

Sjeća se ona i tadašnjeg Doma zdravlja, koji je imao stalnog ljekara i stomatologa, Poljoprivrene zadruge, Pošte, Matičnog ureda koji je radio svaki dan, dvije kafane, prodavnice u kojoj se moglo naći sve „od igle do lokomotive“…

Divin je, kaže, imao sve ono što treba da ima jedna opština. A ono najvažnije, imao je ljude koji su bili vrijedni i radni, zadovoljni životom i usmjereni jedni na druge, uvijek spremni da pomognu, raspoloženi za zdravo druženje i šalu.

Mirjana se 1976. godine odselila iz Divina i od tada sa svojom porodicom živi daleko od rodne Hercegovine.

Ipak, i danas, koliko joj mogućnosti dozvoljavaju, bar dva puta godišnje svrati do rodne grude – u svoj Divin, da obiđe i otvori kuću. Sjetno priča da je mine želja za lijepim, mladalačim danima, punim životne vedrine, provedenim u ovom pitomom mjestu.

–Kad uzmem ključ da otključam vrata, zadrhti mi ruka, uhvati me tuga, al šta ćeš, priča Mirjana.

Najbolji hroničar života u Divinu zasigurno je Petar Pero LJubomirac, vlasnik kultne kafane „Odmor“. Bila je na pravom mjestu za putnike namjernike, prolaznike, slučajne i nepoznate goste. Kafana je otvorena 1981. godine. Za četiri i po decenije zapamtio je Pero mnogo ljudi i događaja, pa se danas sa dozom sjete vraća u vremena kada je Divin bio „mravinjak“.

–Četrdesetero je ovdje noćilo svaku noć, puno bilo, dvije kafane, dvije prodavnice, mjesna kancelarija, zemljoradnička zadruga. Od ljudi iz Vranjske do Milavića, Kuti, Kukričja, Lukavca, Zovog Dola do Orahovica sve je dolazilo ovdje. Vjerujete,  sada zimi za deset dana desi se da ne svrati niko, priča nam Pero.

Utorak je, sjeća se Pero, neformalno važio kao pazarni dan kada je seoska prodavnica bila na raspolaganju najviše komšijama iz susjednih sela.

–Kad sam završio osmi, mislim, da nas je bilo 220 od prvog do osmog razreda: dva odjeljenja petog i dva odjeljenja sedmog razreda. Nismo mi mogli utorkom otići u prodavnicu zato što su ovi iz okolnih sela dolazili tu i kupovali brašno, pšenicu, tovarili na konje i gonili u svoje selo, znači nama djeci je bilo zabranjeno utorkom da dolazimo u prodavnicu. Možda bi se mnogi i sad vratili, ali su kuće oborene i zapuštane, priča Pero.

Sada zlatno doba Divina stanuje u sjećanjima. Poljoprivredna zadruga je, kažu, zatvorena početkom dvijehiljaditih, a prodavnica „kod Šeme“ ne radi više od pet godina. U selo je stigao asfalt, struja, rasvjeta… al, otišlo je ono najvažnije – ljudi. Kasno za pogodnosti u Divinu. Jedini mještanin u selu sada je Vida Šakotić.

O vremenima koja su presudila ovom mjestu i njegovim stanovnicima svjedoče oronule i napuštene kuće.

Od svega pomenutog, čime se mogla podičiti ova varošica u prošlim vremenima, u Divinu i danas ponosno stoji jedan objekat – zgrada Osnovne škole.

Ne tako davno, utihnulo je i ono preostalo školsko zvono, koje je sa seoskih puteljaka sazivalo đake u učionice. Svjedoči o jednom vremenu, ali, nažalost, ni ona odavno ne služi svrsi za koju je građena – da školuje, vaspitava i obrazuje. Nema djece.

Nekadašnja škola ustupljena je na korišćenje kineskoj firmi, čiji radnici već nekoliko godina izvode radove na izgradnji HE „Dabar“.

Na fasadi školske zgrade više ne stoji ni plava tabla sa natpisom „Osnovna škola Sveti Sava“, već njen ulaz sada krase kineska slova, koja znaju pročitati samo privremeni stanari.

(Radio Bileća)  Foto: Radio Bileća

Related Topics:

Društvo

STIŽE BEBA, ODLAZI ROMANSA! Zašto rođenje djeteta razara čak 20 posto veza?

Veliki broj brakova promijeni se nakon rođenja djeteta.

Istraživanje u kojem je učestvovalo dvije hiljade majki i očeva otkrilo je da je odnos čak trećine parova narušen nakon što dobiju dijete. Čak petina njih prekine vezu ili odluči da se razvede tokom prve godine djetetovog života.

Kako je pokazalo istraživanje koje su sproveli „ChannelMum.com“ i „The Baby Show“, jedan od tri para koji su se rastali zaključio je da je najveći problem bio u nedostatku komunikacije, dok je troje od deset ispitanika izjavilo da više nisu zadovoljni seksualnim životom, a 29 odsto njih više nije osjećalo ljubav prema partneru. Zanimljivo je i da je 23 odsto ispitanika izjavilo da ih je partner prevario u periodu od 12 mjeseci nakon rođenja zajedničkog djeteta.

Redovne prepirke oko toga da nisu podjednako uključeni u brigu o djetetu, kao i osjećaj da se jedan od partnera ne zna nositi s odgovornošću, takođe su stvorili ozbiljne probleme. Međutim, četvrtina parova priznala je da su imali probleme u vezi i prije rođenja djeteta, a dolazak novog člana porodice samo ih je dodatno pogoršao.

Osim svađa, lošeg seksualnog života i nedostatka komunikacije, najčešći razlozi za rastanak tokom prve godine djetetovog života su depresija, osjećaj nepovezanosti s djetetom, činjenica da je jedan partner nastavio da izlazi i živi „samačkim“ načinom života, monotonija, osjećaj da je jedan od njih isključen i suvišan u životu partnera, finansijski problemi, ali i pad samopouzdanja i nezadovoljstvo sopstvenim izgledom nakon porođaja.

–Iako mnogi vjeruju da djeca dodatno povezuju parove, to nije uvijek slučaj – istakla je Sioban Frigard.

To potvrđuju i rezultati ovog istraživanja. Naime, polovina parova priznala je da se češće svađaju nakon rođenja djeteta, a trećina kaže da ponekad prođe i po pet dana tokom kojih uopšte ne razgovaraju s partnerom, prenodi tuzlanski.ba .

–Neprospavane noći, manje vremena za intimnost i dodatna odgovornost mogu poljuljati i najčvršće odnose – kaže Frigard.

-Iako je prva djetetova godina predivan period, nema sumnje da je istovremeno i veoma stresna zbog promjene rutine, nedostatka sna i navikavanja na odgovornost, odnosno činjenicu da sada postoji i treća osoba o kojoj morate stalno da brinete –  objasnila je Zoi Bonser, voditeljka emisije „The Baby Show“.

Ipak, nije sve tako tragično.

 

-Najvažnije je da nastavite da razgovarate i prepoznate kako se osjećate, ali i da pronađete vrijeme jedno za drugo, kao i za svoje dijete – zaključila je Bonser.
Nastavi čitati

Društvo

MISTERIOZNI ORGANIZMI U RIJEKAMA! Želatinozna stvorenja veličine košarkaške lopte zabrinula građane

Fotografije neobičnih, želatinoznih stvorenja nalik meduzama primjećenih na obali Tise izazvale su lavinu komentara na društvenim mrežama. Zabrinuti građani zapitali su se da li je riječ o nekoj opasnoj vrsti organizma ili nekoj vrsti zagađenja.

Međutim, razloga za paniku nema zato što su to, prema riječima stručnjaka, obične “riječne meduze” kako ih kolokvijalno nazivaju. Riječ je o organizmima poznatim pod nazivom džinovske mahovnjakinje (Pectinatella magnifica), fascinantnoj vrsti koja iz godine u godinu sve više privlači pažnju biologa, ali i iznenađuje kupače širom Srbije.

Šta su zapravo džinovske mahovnjakinje

Iako na prvi pogled djeluje kao jedan čudnovati, džinovski organizam, ova pojava je u stvari kolonija hiljada minijaturnih jedinki zvanih zooidi. Oni zajedno luče pihtijastu masu sluzi koja može dostići prečnik i od nekoliko desetina centimetara, a neretko dostiže veličinu košarkaške lopte.

Ovi organizmi hrane se mikroorganizmima i suspendovanim česticama iz vode putem filtarskog sistema, zbog čega imaju prirodnu ulogu “čistača” i indikatora kvaliteta vode.

Otkud u Tisi i da li su opasne za ljude

Najočiglednije i najvažnije pitanje za sve kupače na Tisi jeste bezbjednost. Džinovske mahovnjakinje nisu opasne po ljude niti po okolinu. Ne “ujedaju”, odnosno ne “peckaju”, ne ispuštaju otrove i potpuno su bezopasne za dodir, iako njihov pihtijasti izgled mnogima deluje odbojno. Najčešća reakcija građana kada vide meduze u vodi jeste strah da bi mogle da izazovu opekotine poput morskih vrsta. Ovo je potpuno jedno bezazleno biće koje tu obitava. Nekih godina ih je više, nekih godina ih je manje, zavisno od hidrometeorološke situacije i od toga da li uslovi pogoduju njihovom umnožavanju. Svakako nema razloga za paniku – pručio je prof. dr Aleksandar Hegediš, savetnik za riblji fond i kvalitet vode.

Radi se o invazivnoj vrsti koja je porijeklom iz Sjeverne Amerike, a u Evropu je stigla još krajem 19. vijeka preko rečnih trgovačkih puteva i balastnih voda. Iako nisu autohtona vrsta, do sada nije zabeleženo da dramatično narušavaju ravnotežu domaćeg ekosistema, osim što u manjim stajaćim vodama mogu napraviti mehaničke probleme ukoliko zapuše cijevi ili mreže.

Kada se pojavljuju i da li je njihova pojava neuobičajena

Pojava Pectinatella magnifica u ovom periodu godine nije neočekivana. One vole toplu, sporu i stajaću ili sporo tekuću vodu sa dosta organskih materija.

Najčešće se pojavljuju tokom kasnog leta, u julu i avgustu, kada rijeke uspore svoj tok, a temperatura vode dostigne maksimum. Čim stignu prvi hladniji jeseni dani i temperatura vode opadne, ove želatinozne kolonije se prirodno raspadaju i nestaju sa površine.

Viđane na Tisi, ali i na drugim rijekama

Iako su fotografije sa Tise ponovo pokrenule raspravu, ovo nije prvi put da su mahovnjakinje zabeležene u našim vodama. Na samoj Tisi njihovo prisustvo je sporadično bilježeno i proteklih godina, naravno uvijek u najtoplijim ljetnjim mjesecima.

Osim Tise, džinovske mahovnjakinje u Srbiji ranije su zvanično uočene i dokumentovane na više lokaliteta: u Dunavu, Savi, kao i na pojedinim jezerima i kanalima Mreže DTD (Dunav-Tisa-Dunav), poput kanala u blizini Novog Sada i Sombora, ali i na Srebrnom jezeru, prenosi Blic.

Stručnjaci poručuju da, ako ih sretnete dok se kupate ili vozite čamac, nema razloga za brigu – samo ste naišli na još jedan dokaz koliko je priroda dinamična i prilagodljiva i da nema potrebe da ih dirate a kamoli uništavate.

Srpskainfo FOTO AI

Nastavi čitati

Društvo

VOZAČI, OVO VIŠE NE PROLAZI! Novi radari MUP-a ne mjere samo brzinu, evo šta će sve snimati i kažnjavati!

MUP Republike Srpske pokrenuo je postupak nabavke 90 novih stacionarnih radara, a riječ je o sistemima koji će imati znatno više mogućnosti od klasičnog mjerenja brzine. Novi uređaji trebalo bi da evidentiraju prolazak kroz crveno svjetlo, nevezivanje sigurnosnog pojasa, ali i korištenje mobilnog telefona tokom vožnje koji nije prilagođen upotrebi u vozilu. To znači da će novi radarski sistem pratiti mnogo više od toga da li je prekoračena dozvoljena brzina.

MUP je naveo i da će novih 90 stacionarnih radara biti postavljeno na lokacijama koje su određene nakon analize bezbjednosti saobraćaja, ali i na osnovu zahtjeva građana i lokalnih zajednica.

Posebna pažnja biće posvećena lokacijama u blizini škola, vrtića, drugih javnih ustanova, kao i u područjima u blizini granice BiH.

Ovo nije prvi put da MUP Srpske uvodi stacionirane radare. Ministarstvo je tokom 2020. godine nabavilo 100 radara, koji su u operativnu upotrebu uvedeni tokom 2021. godine. Iz MUP-a navode da su analize pokazale da radarski sistemi imaju preventivni efekat i da je na dionicama na kojima su postavljeni povećan nivo bezbjednosti saobraćaja i da nije bilo saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom.

S obzirom na mogućnosti novih uređaja, vozači će ubuduće morati mnogo više da paze za volanom jer nije samo brzina ono što će radar moći da zabilježi, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Aktuelno