Connect with us

Svijet

UMRO NAKON SUSRETA SA ZELENSKIM! Uticajni senator preminuo po povratku iz posjete Ukrajini

Američki republikanski senator Lindzi Grejem preminuo je u 71. godini, poslije kratke i iznenadne bolesti, samo dva dana nakon posjete Ukrajini.

Grejem je neposredno prije smrti boravio u Ukrajini, gdje se sastao sa ukrajinskim zvaničnicima i ponovo tražio nastavak snažne američke podrške Kijevu i dodatno pooštravanje sankcija Rusiji.

Lindzi Grejem bio je jedan od najupornijih zagovornika vojne pomoći Ukrajini u američkom Kongresu. Od početka rata više puta je posjećivao Kijev, podržavao isporuke američkog naoružanja i zahtijevao snažnije mjere protiv ruskog energetskog i finansijskog sektora.

Bio je među glavnim pokretačima zakona kojim su predlagane veoma visoke carine i sankcije državama koje nastave da kupuju rusku naftu, gas i druge energente.

Zbog izjava tokom posjete Ukrajini Rusija je 2023. godine izdala nalog za njegovo hapšenje, dok ga je Moskva godinama predstavljala kao jednog od najagresivnijih zagovornika sukoba sa Rusijom.

Više od dvije decenije u Senatu

Grejem je rođen 9. jula 1955. godine u gradu Sentral u Južnoj Karolini. U Senat Sjedinjenih Američkih Država izabran je 2002. godine, a mandat je preuzeo u januaru 2003. Prije toga je osam godina bio član Predstavničkog doma.

Bio je dugogodišnji član i nekadašnji predsjednik Odbora Senata za pravosuđe, a u posljednjem sazivu predvodio je Odbor za budžet. Važio je za jednog od najuticajnijih republikanaca u pitanjima spoljne politike, odbrane i nacionalne bezbjednosti.

Prije političke karijere služio je u Ratnom vazduhoplovstvu Sjedinjenih Američkih Država kao vojni pravnik. Aktivnu službu i rezervni sastav napustio je sa činom pukovnika.

Grejem je godinama bio blizak pokojnom republikanskom senatoru Džonu Mekejnu, sa kojim je deijlio tvrdu spoljnopolitičku liniju prema Rusiji, Iranu i drugim američkim protivnicima.

Njegov odnos sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom prolazio je kroz oštre sukobe i političko približavanje. Nakon što je tokom republikanskih izbora 2016. bio jedan od Trampovih kritičara, kasnije je postao njegov važan saveznik u Senatu i podržao njegov povratak u Bijelu kuću.

Grejem je svega nekoliko nedjelja pre smrti pobijedio na republikanskim unutarstranačkim izborima u Južnoj Karolini i pripremao se za kampanju za peti mandat u Senatu. Njegova smrt ostavlja upražnjeno jedno od najvažnijih republikanskih mjesta u gornjem domu američkog Kongresa.

Svijet

TRAMP O IRANU: Ne znam s kim, dođavola, pregovaramo

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu kasno uveče da će rat s Iranom završiti “vrlo brzo”, predviđajući snažan pad cijena nafte nakon okončanja sukoba. Istovremeno je tvrdio da su američke vojne operacije teško oslabile iranske oružane snage, ali je izrazio i nesigurnost u vezi s tim s kojim iranskim zvaničnicima Vašington pregovara.

Šta je Tramp rekao o završetku rata i cijenama nafte?

Obraćajući se novinarima u Montani, Tramp je poručio da očekuje skori završetak rata, ne navodeći precizan rok za okončanje sukoba.

“Rat s Iranom završiće vrlo brzo… Uskoro, jer oni žele da se završi”, rekao je Tramp.

Ponovio je i stav da Iranu neće biti dozvoljeno da dođe do nuklearnog oružja, povezujući završetak rata s padom cijena nafte.

“Nikada neće imati nuklearno oružje, a cijene nafte će se strmoglaviti”, poručio je američki predsjednik.

S kim Vašington pregovara o okončanju sukoba?

Tramp je ranije, tokom obraćanja na skupu u Montani, govorio o nastojanjima Vašingtona da okonča sukob, ali je izrazio neizvjesnost u pogledu identiteta iranskih sagovornika.

Tvrdeći da je iranski vojni i politički vrh pretrpio teške udarce, rekao je:

“Nemaju mornaricu. Nemaju vazduhoplovstvo. Vojska im je desetkovana. Njihovih lidera više nema.”

Potom je dodao da je uklanjanje iranskih lidera otežalo utvrđivanje s kim američka strana vodi pregovore.

“Vjerovatno je trebalo da ostavim njihove lidere, jer ne znam s kim, dođavola, pregovaramo”, rekao je Tramp.

Kako je opisao nekadašnju vojnu moć Irana?

Američki predsjednik opisao je Iran kao nekadašnju dominantnu vojnu silu na Bliskom istoku, tvrdeći da su američke operacije znatno umanjile njegove vojne sposobnosti.

“Iran je bio nasilnik Bliskog istoka”, rekao je Tramp, dodajući da ta zemlja više nije moćna kao ranije.

Prema njegovim tvrdnjama, američki udari uništili su iransku pomorsku flotu i onesposobili borbene avione navodi aa.

Šta je tvrdio o iranskim brodovima i avionima?

Tramp je iznio tvrdnju da je Iran imao 159 brodova i da nijedan više nije operativan. Govoreći o vazduhoplovstvu, naveo je da je zemlja raspolagala sa 274 borbena aviona, za koje je ustvrdio da su uništeni na aerodromskim pistama.

“Znate, bili su jaki. Sada više nisu toliko jaki… Rekao sam: ‘Uništili smo to’, ali imali su tačno 159 brodova. Koliko brodova leži na dnu mora? Znate, 159”, rekao je Tramp.

Nastavljajući obraćanje, opisao je i ono što je predstavio kao potpuno uništenje iranskih borbenih aviona.

“Imali su 274 prilično dobra borbena aviona, mada ne kao naši, ali prilično dobra. Koliko je borbenih aviona danas dostupno za upotrebu? Nula! Znate li gdje su? Svi su rasuti po prelijepim iranskim pistama. Svi su rasuti u sitnim komadićima po pistama”, dodao je američki predsjednik.

U dostavljenom tekstu nisu navedene nezavisne potvrde njegovih tvrdnji o obimu uništenja iranske flote i vazduhoplovstva.

Nastavi čitati

Svijet

ISTAMBUL POD VODOM: Bujice nosile ljude, vozila zarobljena, škole zatvorene

Obilne padavine izazvale su poplave širom Istanbula, zbog čega su vlasti zatvorile škole i pozvale stanovnike da ostanu u svojim domovima.

Kancelarija guvernera saopštila je da će nastava biti obustavljena jedan dan, dok će državni službenici s invaliditetom i majke s malom djecom biti oslobođeni radnih obaveza.

Guverner je savjetovao građanima da ne izlaze iz kuća osim ako je putovanje neophodno, a stanovnicima suterenskih i podrumskih stanova preporučeno je da noć provedu na sigurnijem mjestu.

Kiša je poplavila kuće i poslovne objekte, potopila puteve i podvožnjake, a brojna vozila ostala su zarobljena u vodi, što je izazvalo saobraćajni haos u gradu s oko 16 miliona stanovnika.

Prema dostupnim informacijama, nema izvještaja o povrijeđenima. U jednom istanbulskom okrugu prolaznici su spasili ženu koju je bujica nosila niz ulicu, dok su vatrogasci izvukli još jednu osobu zarobljenu u poplavljenom podrumu, prenosi AP.

Nastavi čitati

Svijet

“TRAMP SPREMA MAJKU SVIH BOMBI'”: Ova zemlja je na nišanu najvećeg nuklearnog oružja, evo šta može moćni GBU-43/B

Američka vojska pripremila je planove za napade na iranska nuklearna postrojenja i energetsku infrastrukturu koji uključuju upotrebu bombe GBU-43/B, poznatije kao “majka svih bombi”.

Američka vojska je pripremila nove planove za napade koji uključuju moguću upotrebu takozvane “majke svih bombi” protiv iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja, u slučaju da predjsednik SAD Donald Tramp izda naređenje za nastavak borbenih dejstava, prenio je danas CNN pozivajući se na više američkih zvaničnika upoznatih sa ovim pitanjem.

Upotreba bombe GBU-43/B, najveće nenuklearne bombe u američkom arsenalu, u sukobu sa Iranom predstavljala bi značajnu eskalaciju sukoba, ocenjuje CNN.

Ipak, prema riječima više izvora upućenih u interne vojne diskusije o mogućoj primjeni ovog oružja, postoje sumnje u to koliko bi ona bila efikasna u ostvarivanju Trampovih strateških ciljeva ili u promijeni odnosa snaga u ratu.

Kako je naveo jedan od izvora, Tramp je naložio vojsci da pripremi dodatne planove za udare na iranske ciljeve, koji uključuju “značajan dio energetske infrastrukture”, kao i moguću upotrebu pomenute bombe.

Isti izvor navodi da je u planovima navedeno kako bi do napada došlo prije povlačenja američkih snaga iz zone odgovornosti Centralne komande američke vojske (CENTCOM), što sugeriše da bi Trampova administracija mogla da izvede dodatne udare i pokuša da proglasi pobjedu, a zatim brzo povuče sve snage.

Drugi izvor je rekao da vojni planovi za napade na iranska nuklearna postrojenja takođe izričito predviđaju upotrebu bombe GBU-43/B.

Neimenovani američki zvaničnik napomenuo je da vojska prilikom planiranja sastavlja čitav niz opcija za donosioce odluka, od onih najintenzivnijih do onih blažih.

Ciljevi koji zahtjevaju snažnije dejstvo, uključujući one koji se nalaze duboko pod zemljom, iziskuju upotrebu većih bombi, a GBU-43/B je najveća među njima, dodao je ovaj zvaničnik.

Iako je ta bomba, koja se navodi pomoću GPS-a, sposobna da uništi područje veličine devet gradskih blokova, ona, prema riječima izvora, vjerovatno nema sposobnost da prodre dovoljno duboko ispod površine kako bi uništila ona nuklearna postrojenja za koja se vjeruje da su zaštićena slojevima granita.

Nastavi čitati

Aktuelno