Connect with us

Politika

SUKOBI U VLADAJUĆOJ PARTIJI: „Vojvoda od Jahorine“ NARUŠIO IDILU u SNSD

Dojučerašnji predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina, direktor „Sarajevo gasa“ i visoki funkcioner SNSD, Nedeljko Elek, preko noći je, doslovno „potezom gumice“, izbrisan sa svih funkcija i članstva u vladajućoj političkoj stranci.

Ekspresna eliminacija Eleka sa svih rukovodećih pozicija uslijedila je nakon što je on, poslije nedavnih dramatičnih događaja u Palama i sporne policijske intervencije u jednoj lokalnoj diskoteci, javno prozivao za „nesposobnost“ aktuelnog ministra unutrašnjih poslova RS, Željka Budimira.

Da li su javne kritike na račun Budimira, navodno loši odnosi s organizacionim sekretarom SNSD Igorom Dodikom ili nešto treće pravi razlog za političku eliminaciju Eleka još nije poznato. Međutim, činjenica jeste to da su navedeni incidenti i javni unutarstranački obračuni u SNSD prava rijetkost, te da se takve „trzavice“ u najjačoj političkoj organizaciji u Srpskoj, u protekle skoro tri decenije, doslovno mogu nabrojati na prste jedne ruke.

Za razliku od drugih političkih partija u Srpskoj, koje su pogađali razni unutrašnji potresi, žestoki raskoli i javne svađe visokih stranačkih funkcionera, u SNSD je od 1996. godine, kad je Milorad Dodik s grupom tadašnjih najbližih saradnika formirao Stranku nezavisnih socijaldemokrata, u očima prosječnog posmatrača teklo „med i mlijeko“.

Čak i onda kad su pojedinci napuštali SNSD i prelazili u druge političke partije (npr. prelazak Branka Dokića u PDP) ili kada su se potpuno povlačili iz politike (primjer Željka Mirjanića), rijetko da je koja ružna riječ ili „insajderska poslastica“ za medije mogla da dođe iz tog čvrsto zatvorenog kruga.

Međutim, prvi znakovi da i stranku Milorada Dodika, ma koliko to pokušavali da prikriju, potresaju unutrašnji sukobi, sujete i borbe za prevlast pojavili su se nakon završetka opštih izbora 2014. godine kada je lider SNSD premijersku funkciju dodijelio Željki Cvijanović. Tada je nastupio i period čuvenog „tihovanja“ Igora Radojičića, jednog od najbližih Dodikovih saradnika, koji je, kako se tada moglo nezvanično čuti od ljudi iz vrha SNSD, bio žestoko uvrijeđen time što ta funkcija nije pripala njemu.

Kako bilo, Radojičićevo nezadovoljstvo brzo je umireno foteljom gradonačelnika Banjaluke, ali je nakon poraza od Draška Stanivukovića na lokalnim izborima 2020. godine „tihi“ gradonačelnik skoro potpuno nestao iz javnosti, a nedugo nakon toga došlo je i do njegovog isključenja iz članstva u SNSD.

Da su stranačke stege i stroga disciplina u SNSD očigledno „popustile“, prije nekoliko godina javno je demostrirano i javnim istupima bivšeg izvršnog sekretara SNSD, Rajka Vasića, koji je stranačkog lidera optuživao da je iz stranke „rastjerao ili ućutkao brojne sposobne ljude“, te da se, kako je govorio, okružio „metuzalemskim i bezličnim kadrovima“ od kojih SNSD, prema njegovim riječima, nikad nije ni imao korist.

Sa još konkretnijim napadima na “lik i djelo” lidera SNSD prije nekoliko godina u javnost je izašao i bivši član Predsjedništva SNSD i dugogodišnji poslanik te stranke u parlamentima Republike Srpske i BiH, Drago Kalabić.

Kako bilo, Kalabić je zbog tadašnjih javnih prozivki na račun Milorada Dodika, a posebno Željke Cvijanović, izbačen iz stranačkog članstva i oduzete su mu sve funkcije.

– Sistem je naizgled ostao isti, ali postoji jedna ogromna razlika. Ja sam javno prozivao rukovodstvo stranke upravo zbog takvih kao što je Elek. Javno sam pričao da neće biti dobro to što se u SNSD mnogi ljudi bave korupcijom i kriminalom, a posebno oni koji nemaju mnogo veze sa SNSD – kaže Kalabić za Srpskainfo.

Da se tada, kako navodi, „presjeklo“ sa raznim negativnim pojavama u SNSD, ne bi ni došlo do stvaranja Eleka i raznih drugih interesnih grupacija koje su, prema njegovim riječima, ojačale do te mjere da su pomislili da su jači od samog Milorada Dodika.

– Ovdje se radi isključivo o interesnom sukobu. Elek je previše umislio da je „vojvoda Jahorine“. Za razliku od mog slučaja, ovdje nije bilo ideološkog sukoba već isključivo oko toga šta je ko uzeo, a šta drugi misle da mu ne pripada – tvrdi Kalabić.

Ističe da je u ovom trenutku teško procijeniti kako će se završiti sukob aktuelnog vrha SNSD sa Nedeljkom Elekom.

– Ljudi ovdje sve češće misle da oni koji su stekli ogroman novac mogu da kupe i političku moć. Da su institucije radile kao što su trebale, ne bi ni dolazilo do ovakvih stvari – zaključuje Kalabić.

Srpskainfo

Related Topics:

Politika

FLOMASTERI PROBIJALI LISTIĆE, SKENERI USPORAVALI GLASANJE: Šta treba popraviti do narednih izbora?

Na opštim izborima održanim 4. oktobra 2026. godine birači i posmatrači ukazali su na niz tehničkih i organizacionih problema. Od flomastera čije je mastilo probijalo glasačke listiće, preko nedovoljnog broja kabina, do povremenih zastoja u radu skenera – pojedini problemi direktno su uticali na brzinu i osjećaj sigurnosti tokom glasanja.
Iako je izborni dan u cjelini protekao mirno, iskustva građana i ljudi koji su bili uključeni u izborni proces otvorila su pitanje šta bi trebalo popraviti prije narednih izbora.
Gužve i premalo kabina za glasanje
Jedan od problema na koji su građani ukazivali jeste nedovoljan broj kabina u odnosu na broj birača.
Jedan Banjalučanin kaže da je na biračko mjesto na Starčevici stigao oko 18 časova i zatekao više od 20 ljudi koji su čekali ispred učionice. U prostoriji su, prema njegovim riječima, bile samo dvije kabine.
Čekao je više od pola sata, a dodatni problem primijetio je nakon glasanja.
„I gdje je tu tajnost glasanja? Okrenem listić, ali opet se vidi položaj boje koja je probila papir“, rekao je on.
Prema njegovom mišljenju, veći broj kabina mogao bi značajno smanjiti vrijeme čekanja, dok bi brži rad skenera dodatno ubrzao cijeli proces.
Skeneri pravili probleme, listići se zaglavljivali
Probleme sa novom izbornom opremom primijetila je i djevojka koja je na izborima radila kao terenski tehničar za nove tehnologije.
Prema njenom iskustvu, problemi sa skenerima pojavili su se još tokom pripreme biračkih mjesta, dok su na sam izborni dan bili izraženiji.
„Na gotovo svim biračkim mjestima za koja sam bila zadužena uređaji su povremeno pravili probleme, a dešavalo se i da se glasački listići zaglave ili da ih skener uopšte ne prihvata“, navela je ona.
Dodaje da su tehničari u pojedinim situacijama dobijali instrukcije da skener sa zadnje strane blago podignu kako bi listić mogao proći kroz uređaj.
Na nekim biračkim mjestima obrada listića trajala je duže nego što su građani očekivali, što je stvaralo dodatne redove.
Problemi su, prema njenim riječima, zabilježeni i kod biometrijske identifikacije birača.
Mastilo probijalo papir i otvorilo pitanje tajnosti
Posebnu pažnju izazvali su flomasteri korišteni za označavanje glasačkih listića.
Građani su prijavljivali da je mastilo bilo toliko intenzivno da se trag mogao vidjeti i sa druge strane papira.
To je otvorilo pitanje tajnosti glasanja, jer su birači strahovali da bi neko ko rukuje listićima mogao vidjeti položaj oznake.
Problem je, kako navodi terenska tehničarka, dodatno komplikovalo i to što je mastilo ostajalo na skenerima. Operateri su ih morali čistiti kako bi uređaji nastavili normalno raditi.
Takav problem možda djeluje sitno, ali na velikom broju birača može proizvesti ozbiljna usporavanja.
Stručnjaci: Ključ nije samo u tehnologiji
Hasan Kamenjaković, PR menadžer Koalicije „Pod lupom“, smatra da bi prije narednih izbora više pažnje trebalo posvetiti obuci izborne administracije nego samo ubrzavanju opreme.
Prema njegovom mišljenju, dobro obučeni članovi biračkih odbora mogu spriječiti dio organizacionih problema, od kašnjenja sa otvaranjem biračkih mjesta do nepotrebnih gužvi.
Pored obuke izbornih komisija i biračkih odbora, naglašava i potrebu za boljom edukacijom birača.
Uvođenje novih tehnologija i redizajn glasačkih listića predstavljali su dodatni izazov, posebno za građane koji se teže snalaze u novim procedurama.
Starijim biračima problem predstavljali i glasački listići
Politikolog Dragana Vučković kaže da je na biračkom mjestu primijetila nekoliko tehničkih i organizacionih nedostataka.
Osim probijanja mastila, pažnju joj je privukao i sam izgled glasačkih listića.
„Umjesto imena, na listama su prevladavali brojevi, što je mnoge građane zbunilo i stvorilo velike nedoumice“, navela je Vučkovićeva.
Poseban problem, prema njenim riječima, predstavljali su stariji birači, kojima je bilo potrebno više vremena da se snađu i pravilno popune listić.
Kada se tome dodaju nedovoljan broj kabina i povremeni problemi sa skenerima, dolazilo je do dodatnih zastoja i stvaranja gužvi.
CIK: Tehnologija „položila ispit“, ali ima prostora za nadogradnju
Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović ranije je ocijenio da su nove izborne tehnologije na ovogodišnjim izborima „položile ispit“, ali je istovremeno ukazao na mogućnost dodatnog unapređenja sistema.
Među potencijalnim novinama pomenuo je i kamere na biračkim mjestima, kao i druge tehnološke inovacije.
Arnautović je ukazao i na problem Centralnog biračkog spiska, ocjenjujući da on ne odražava u potpunosti stvarno stanje na terenu, posebno kada je riječ o osobama koje imaju važeći CIPS dokument, ali ne žive u BiH.
Šta bi trebalo popraviti do 2028.?
Iskustva sa ovogodišnjih izbora pokazuju da digitalizacija sama po sebi ne znači automatski i jednostavniji izborni proces.
Ako se želi da glasanje 2028. godine bude brže, jednostavnije i sigurnije, pažnju bi trebalo usmjeriti na nekoliko stvari:
– kvalitetnije flomastere i papir koji ne propušta mastilo;
– dovoljan broj kabina u odnosu na očekivani broj birača;
– pouzdanije i brže skenere;
– bolju tehničku podršku na biračkim mjestima;
– kvalitetniju obuku članova biračkih odbora;
– jasnije i razumljivije glasačke listiće;
– posebnu edukaciju starijih birača;
– detaljnu analizu svih problema koji su se pojavili tokom prvog većeg korištenja novih tehnologija.
Jer, ako je cilj da građani na izbore dolaze bez čekanja, nedoumica i sumnje u tajnost svog glasa, onda se lekcije sa ovogodišnjih izbora moraju pretvoriti u konkretne promjene prije narednog izbornog ciklusa.

Nastavi čitati

Politika

Tegeltija o uhapšenim carinicima “NISU USPJELI ODOLJETI MITU”

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoran Tegeltija rekao je da pojedini carinici nažalost nisu uspjeli odoljeti mitu, te da će UIO BiH biti na raspolaganju Tužilaštvu, kako bi se ovaj slučaj što prije riješio.

„Oni su tražili već neke podatke, snimke video – nadzora sa granice sve će to biti dostavljeno Tužilaštvu, kako bi mogli da rade svoj posao. Ono što je nama važno je da su to izolovani i pojedinačni slučajevi. Iako se radi o četiri carinika, ne radi se o ni o kakvoj organizovanoj grupi, to su pojedinci”, kazao je Tegletija komentarišući hapšenje carinika angažovanih na graničnom prelazu Gradiška.

Naveo je da carinici ponovo nisu izdržali provokativni nastup pojedinaca, koji su sami nudili mito i koji su carinici nažalost primili i zbog toga će vjerovatno odgovarati iako su sami pojedinačni iznosi, kako kaže, jako mali. “Ali to njih ne opravdava, jer su oni apsolutno počinili to krivično djelo”, rekao je Tegeltija.

Podsjetimo, četiri carinska službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, angažovana na Graničnom prelazu Gradiška, lišena su slobode u akciji Tužilaštva BiH, SIPA i MUP-a Republike Srpske, zbog osnova sumnje da su počinili krivično djelo „Primanje dara ili druge koristi“. Hapšenja i pretresi obavljeni su na četiri lokacije na području Banjaluke, Prijedora i Srpca.

Nastavi čitati

Politika

SUTRA JE POKROV PRESVETE BOGORODICE! Ovo bi vjernici trebalo da znaju

Pokrov Presvete Bogorodice jedan je od praznika posvećenih Bogorodici u pravoslavnoj crkvi, a obilježava se 14. oktobra po gregorijanskom kalendaru.

Ovaj praznik posebno je značajan zbog vjerovanja da Presveta Bogorodica svojim molitvama štiti ljude i zastupa ih pred Bogom.

Riječ „pokrov“ označava pokrivač, odnosno zaštitu, a praznik podsjeća na duhovnu utjehu, milosrđe i nadu koju vjernici pronalaze u molitvi Bogorodici.
Ko je bila Presveta Bogorodica?

Presveta Bogorodica, odnosno Marija, u hrišćanstvu je majka Isusa Hrista i jedna od najpoštovanijih ličnosti pravoslavne vjere. Prema jevanđeljima, živjela je u Nazaretu, a anđeo Gavrilo objavio joj je da će roditi Isusa, Sina Božijeg. Marija je prihvatila Božiju volju, a njena vjera, smirenost i poslušnost Bogu postale su primjer hrišćanima.

U hrišćanskoj tradiciji Bogorodica se poštuje kao zastupnica ljudi pred Bogom, a vjernici joj se obraćaju u molitvama tražeći utjehu, snagu, mir i zaštitu za sebe i svoje porodice.
Važno je znati da praznik Pokrova nije posvećen nekom posebnom događaju iz njenog zemaljskog života, već viđenju njene zaštite nad vjernicima, koje je prema crkvenom predanju povezano sa Carigradom.

Kako je nastao praznik Pokrova?

Prema crkvenom predanju, događaj koji se obilježava na Pokrov dogodio se 911. godine u Carigradu, u crkvi Presvete Bogorodice u Vlaherni, tokom svenoćnog bdenija.

Dok se narod molio, sveti Andrej Jurodivi i njegov učenik Epifanije, prema predanju, ugledali su Bogorodicu kako stoji iznad okupljenih vjernika, okružena anđelima, apostolima i svetiteljima. U rukama je držala raširen omofor, odnosno pokrov, kojim je simbolično prekrila narod, moleći se za spasenje ljudi.
Ovaj događaj protumačen je kao znak njene neprestane brige i zaštite nad hrišćanima. Zbog toga je ustanovljen praznik Pokrova Presvete Bogorodice, koji se i danas obilježava u pravoslavnim crkvama.

Zašto je Pokrov važan za vjernike?

Pokrov simbolizuje majčinsku ljubav, sigurnost, utjehu i nadu. Vjernici se Bogorodici obraćaju u teškim trenucima, moleći se za zdravlje, mir u porodici, djecu, bračnu slogu i snagu da prevaziđu životne probleme.

U narodu se ovaj praznik često povezuje sa porodičnim blagostanjem i zaštitom doma. Posebno ga poštuju žene i majke, koje se mole za svoje najmilije.

Ipak, važno je razlikovati crkveno učenje od narodnih vjerovanja: suština praznika nije u ispunjavanju želja određenim običajima, već u molitvi, vjeri, dobroti i povjerenju u Božiju pomoć.

Posebna molitva za Pokrov Presvete Bogorodice

U pravoslavnoj tradiciji postoje molitve Bogorodici, kao i bogoslužbene pjesme i akatisti posvećeni njenom Pokrovu. Vjernici ih čitaju u hramu ili kod kuće, tražeći duhovnu utjehu i zaštitu.

Jedna od mogućnosti je da se vjernik pomoli svojim riječima, iskreno i smireno. Na primjer:

Molitva Presvetoj Bogorodici

Presveta Bogorodice, Majko Božija, pokrij nas svojim svetim pokrovom. Zaštiti naše porodice, podari nam mir, zdravlje i slogu. Utješi one koji pate, ohrabri one koji su u nevolji i pomozi nam da sačuvamo vjeru, ljubav i dobrotu u srcu. Moli Gospoda za nas, da nas sačuva od svakoga zla i uputi na put istine i spasenja. Amin.

Ovo je primjer molitve sastavljene za ličnu pobožnost, a ne doslovni tekst zvanične bogoslužbene molitve. Za praznik se mogu čitati i crkvene molitve i akatist Pokrovu Presvete Bogorodice.

Da li se posti na Pokrov Presvete Bogorodice?

Post zavisi od dana u sedmici i crkvenog kalendara.

Ove godine, 14. oktobra 2026, Pokrov pada u srijedu, pa se posti. Prema kalendaru za taj dan, post je na ulju.

Ako se praznik obilježava porodičnom slavom, trpeza se prilagođava crkvenom pravilu posta. Za lične okolnosti i posebna razrešenja najbolje je posavjetovati se sa sveštenikom.

Koji su običaji i narodna vjerovanja za Pokrov?

U različitim krajevima postoje običaji koji su se prenosili s generacije na generaciju. Neki su povezani sa crkvenim praznikom, dok drugi pripadaju narodnoj tradiciji.

Odlazak u crkvu i molitva

Vjernici na praznik odlaze na bogosluženje, pale svijeće i mole se za zdravlje, mir i dobrobit porodice. Za one koji ne mogu otići u hram, molitva kod kuće takođe je način da obilježe praznik.

Porodično okupljanje

U pojedinim sredinama praznik se obilježava porodičnim ručkom i okupljanjem bližnjih. Ukoliko je Pokrov krsna slava, pripremaju se slavski kolač, žito i svijeća, uz poštovanje pravila posta.

Praznik u jesen i priprema za zimu

Pokrov dolazi u periodu kada se završavaju mnogi jesenji poslovi i pripremaju zalihe za zimu. U narodnoj tradiciji ovaj datum ima mjesto u kalendaru jesenjih praznika, mada se običaji razlikuju od kraja do kraja.

U nekim narodnim predanjima Pokrov se smatra posebno važnim za žene koje žele brak, potomstvo ili porodičnu sreću. Postoji i vjerovanje da se na ovaj dan ne započinju veliki poslovi, već se praznik provodi mirnije, u molitvi i porodičnom okruženju. To su, međutim, narodna vjerovanja, a ne obavezujuća crkvena pravila.

Zanimljivosti o Pokrovu Presvete Bogorodice

Pokrov znači zaštitu. Naziv praznika potiče od pokrivača, odnosno omofora kojim je, prema predanju, Bogorodica prekrila okupljene vjernike.

Prikazuje se na posebnim ikonama. Na ikonama Pokrova Bogorodica je najčešće prikazana sa raširenim pokrovom iznad vjernika.

Praznik ima duboku simboliku. Pokrov podsjeća na značaj molitve, solidarnosti, utjehe i duhovne sigurnosti.

Nije svuda podjednako zastupljen. Praznik se poštuje u pravoslavnom svijetu, ali su lokalni običaji različiti.

Nije isto što i Uspenje Bogorodice. Pokrov obilježava predanje o njenoj zaštiti nad vjernicima, dok se Uspenje odnosi na kraj njenog zemaljskog života.

Šta je najvažnije na ovaj praznik?

Pokrov Presvete Bogorodice poziva vjernike da se okrenu molitvi, porodici i dobrim djelima. Praznik ne mora biti obilježen velikim okupljanjem niti posebnim obredima da bi imao značaj. Za mnoge ljude njegova suština je u tihoj molitvi za bližnje, pomoći onima kojima je potrebna i nastojanju da se u dom unesu mir i razumijevanje.

Upravo zbog te poruke, Pokrov se u pravoslavnoj tradiciji doživljava kao praznik nade i duhovne zaštite, koji podsjeća da čovjek u teškim trenucima ne treba da gubi vjeru i saosjećanje prema drugima.

Nastavi čitati

Aktuelno