Connect with us

Društvo

IZ BRČKOG OTISAO BEZ POSLA, U PRAGU POSTAO DIREKTOR ŠKOLE: “Nisam bio podoban, ali znanje je pobijedilo”

Životni put Acu Lukića, profesora geografije, prije šest godina odveo je iz Brčkog, gdje nije mogao dobiti posao profesora, u Prag, gdje je nedavno imenovan za direktora jedne osnovne škole.

U toj trci za poziciju direktora bio je jedini stranac, a kako kaže Lukić u razgovoru za “Nezavisne novine”, trenutak kada mu je saopštena odluka će pamtiti cijeli život.

“Kada su mi saopštili odluku, desetak minuta nisam mogao izgovoriti nijednu riječ. Kroz glavu mi nije prošao ni Prag, ni Češka, ni mjesto direktora. Vratio sam se u Brčko. Sjetio sam se konkursa za profesora geografije u mojoj Gimnaziji ‘Vaso Pelagić’. Nakon razgovora rečena mi je samo jedna rečenica koju nikada nisam zaboravio: ‘Viša sila je odlučila da Vi ne prođete’. Godinama sam razmišljao šta ta rečenica zapravo znači. Danas bih iskreno volio upoznati tu ‘višu silu’ i zahvaliti joj”, priča Lukić za “Nezavisne novine”.

Kako je odbijenica u Brčkom promijenila njegov život?

Prisjećajući se tog vremena ističe da je tada mislio da su mu se zatvorila najveća vrata u životu, a zapravo mu je taj trenutak, kako kaže, otvorio bezbroj mnogo većih.

“Da sam tada dobio posao, vjerovatno nikada ne bih otišao u Češku. Ne bih upoznao ljude koji su obilježili moj život, ne bih prošao sve ono što me oblikovalo i danas sigurno ne bih bio ovdje gdje jesam. Nisam bio ‘podoban’ kandidat. Nisam imao političku zaleđinu, nisam pripadao nijednoj stranci i iza mene nije stajao niko osim moje porodice, mojih prijatelja i mog znanja. Bio sam običan momak koji je vjerovao da se rad, trud i obrazovanje na kraju moraju isplatiti. I upravo o tome sam razmišljao tih deset minuta. Bio sam jedini stranac među kandidatima i uspio sam isključivo zahvaljujući onome što nosim u svojoj glavi – znanju”, ističe Lukić.

Kako kaže, upravo o važnosti znanja svakodnevno govori svojim učenicima.

“Sve drugo vam neko može uzeti. Može vam uzeti posao, novac, funkciju ili titulu. Ali znanje koje ste stekli, vrijeme koje ste uložili u sebe i trud koji ste uložili u svoje obrazovanje niko vam nikada ne može oduzeti. Zbog toga danas na tu životnu epizodu ne gledam sa gorčinom. Gledam je sa zahvalnošću. Nekada vam život zatvori jedna vrata samo zato da biste imali hrabrosti otvoriti neka druga, mnogo veća”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Kako je započeo život i karijeru u Češkoj?

Inače, Aco je geografiju studirao na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, gdje trenutno privodi kraju doktorske studije iz metodike nastave prirodnih nauka.

U Češku je prvi put došao zahvaljujući Erasmus razmjeni tokom master studija i, kako kaže, to iskustvo mu je promijenilo život.

“Upoznao sam drugačiji obrazovni sistem, drugačiju kulturu i način života i tada sam prvi put pomislio da bih jednog dana mogao živjeti i raditi upravo ovdje. Nakon završetka studija konkurisao sam za stipendiju Ministarstva obrazovanja Republike Češke preko Ambasade Republike Češke u Bosni i Hercegovini. Dobio sam stipendiju i ponovo došao u Češku, gdje sam učio češki jezik. Tada nisam mogao ni zamisliti da će me taj put jednog dana dovesti do toga da budem izabran za direktora jedne praške osnovne škole”, navodi on.

Kako je od skladišta stigao do direktora škole?

A upravo kada je došao u Češku 2019. godine Aco nije znao nijednu riječ češkog jezika.

“Prvih osam mjeseci moj jedini posao bio je da učim jezik. Nakon toga položio sam državni ispit na nivou B2 i počeo graditi novi život. Prvi posao nije bio u školi, nego u skladištu. Nikada se toga nisam stidio, jer vjerujem da nijedan pošten posao nije mali. Nakon toga radio sam u produženom boravku, zatim kao nastavnik u osnovnoj školi, potom u gimnaziji, a paralelno sam predavao i na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Ústí nad Labem”, prisjeća se Aco za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, sve vrijeme je radio na sebi.

“Učio sam, usavršavao se. Učestvovao sam u međunarodnim projektima, te završavam MBA studije iz liderstva u obrazovanju. Kada je raspisan konkurs za direktora osnovne škole u Pragu odlučio sam pokušati. Danas mogu reći da sam izabran za direktora škole, a dužnost zvanično preuzimam 1. avgusta. To za mene nije cilj, nego početak jedne nove odgovornosti”, priča nam on, dodajući da ljudi koji rade u obrazovanju nikada ne smiju prestati učiti.

Kako zamišlja najmoderniju školu u Pragu?

Već sa izborom na mjesto direktora Aco je iznio svoj cilj, a to je da napravi najmoderniju školu u Pragu. Zbog toga smo ga pitali kako zamišlja takvu školu?

“Za mene moderna škola nije ona koja ima najskuplju opremu ili najviše tehnologije. Moderna škola je ona u kojoj se djeca osjećaju sigurno. Želim školu u kojoj se učenici neće bojati da pogriješe. Školu u kojoj će greška biti nagrađena kao dokaz da je dijete pokušalo, razmišljalo i učilo. Školu u kojoj će svaki učenik imati pravo da iznese svoje mišljenje, postavi pitanje i argumentuje svoj stav”, iskreno priča Lukić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, on je odrastao u sistemu u kojem je profesorova riječ bila svetinja.

“Nije postojalo pitanje ‘zašto’. Tokom svog školovanja mnogo puta sam osjećao nepravdu. Dobijao sam ocjene za koje sam smatrao da ih nisam zaslužio, ali nisam imao hrabrosti da pitam zbog čega. Ne zato što nisam imao argumente, nego zato što me bilo strah. Ne želim da ijedno dijete odrasta sa tim osjećajem. Želim školu u kojoj će poštovanje biti rezultat međusobnog uvažavanja, a ne straha”, ističe Lukić.

U njegovoj viziji moderne je utkana i želja da to bude ustanova u kojoj će učenici i nastavnici učiti jedni od drugih.

“U kojoj će biti potpuno normalno pogriješiti, jer svi griješimo. Jedina razlika je u tome da li smo dobili priliku da svoju grešku ispravimo i nešto iz nje naučimo. Ne želim ni školu koja će ratovati protiv tehnologije. Mobilni telefoni nisu neprijatelji obrazovanja. Umjetna inteligencija nije neprijatelj. Neprijatelj je jedino ako djecu ne naučimo kako da sve te alate koriste odgovorno, kritički i pametno”, priča nam on.

Takođe, jedan od njegovih najvećih ciljeva jeste povezivanje škola, a posebna želja mu je da uspostavi saradnju između njegove škole u Pragu i škola iz Brčko distrikta.

“Želim da učenici iz Brčkog dođu u Prag, upoznaju svoje vršnjake, vide drugačiji obrazovni sistem i steknu nova iskustva. Ali isto tako želim da moja češka djeca dođu u Brčko, upoznaju ljepotu života na Balkanu, naše gostoprimstvo, toplinu ljudi, da probaju ukuse mog djetinjstva i vide koliko bogatstva nose različite kulture jednog istog slovenskog prostora. Vjerujem da se najjači mostovi među ljudima grade upravo kroz obrazovanje”, ističe Lukić za “Nezavisne novine”.

Po čemu se razlikuju obrazovni sistemi Češke i BiH?

Razgovor sa njim iskoristili smo da saznamo i koliko se razlikuju obrazovni sistemi u Češkoj i Bosni i Hercegovini, a Lukić ističe da češki obrazovni sistem nastavnicima daje mnogo više povjerenja.

“Profesor ima veću autonomiju da kreira nastavu, prilagodi sadržaje učenicima i bira metode rada. Mnogo više se radi kroz projekte, istraživanje, terensku nastavu i razvoj kompetencija. S druge strane, Bosna i Hercegovina ima ono što nijedna reforma ne može kupiti – ljude. Imamo izuzetne nastavnike koji, uprkos brojnim izazovima, svakodnevno ulažu srce u svoj posao”, navodi on.

Kako dodaje, jedni od drugih bismo mogli mnogo naučiti.

“Češka može naučiti onu ljudsku toplinu koju Balkan nosi u školama, a mi možemo naučiti koliko je važno vjerovati nastavnicima i dati im slobodu da stvaraju”, kaže on.

Koju poruku šalje mladima?

Lukić je na kraju razgovora imao i poruku za sve mlade ljude, savjetujući im da ne dozvole da ih strah pobijedi prije nego što uopšte pokušaju.

“Prijavite se na stipendije, Erasmus programe, razmjene i međunarodne projekte. Putujte. Učite jezike. Upoznajte svijet. Svako novo iskustvo mijenja čovjeka. Uvijek kažem da će vas kuća čekati. Vaš grad će uvijek biti tu. Ali prilike neće čekati zauvijek. Nemojte dozvoliti da vas definiše mjesto iz kojeg dolazite. Neka vas definišu vaše znanje, vaš karakter i vaš rad”, poručuje Lukić.

Kako dodaje, ako njegova priča može makar jednoj mladoj osobi dati hrabrost da pošalje prijavu za stipendiju, ode na Erasmus ili napravi prvi korak prema svojim snovima, onda je svaki izazov kroz koji je prošao imao smisla.

Related Topics:

Društvo

PROPAST GIGANTA: RiTE Ugljevik ide u stečaj?

Rudnik i termoelektrana Ugljevik je van pogona zbog nedostatka uglja, što ozbiljno ugrožava energetski sistem Republike Srpske. Uprava krivi neriješene imovinsko-pravne odnose, ali se postavlja pitanje: da li je to pravi razlog zastoja ili uvod u mnogo teži scenario?

Dok kotlovi u Ugljeviku stoje, dva miliona tona uglja čeka netaknuto na polju „Istok 2“. Bageri ne mogu ući u ležište koje je od Rašida Serdarova otkupljeno za 240 miliona maraka. Iz uprave preduzeća, kao razlog navode neriješene imovinsko – pravne odnose.

„Struktura problema je različita – od nerealnih zahtjeva vlasnika u odnosu na procjene vještaka, do neriješenih imovinsko-pravnih odnosa unutar samih porodica. Imamo slučajeve gdje u kući živi porodica, a imovina se vodi na djedu čiji nasljednici, poput tetki, traže svoj dio, pa sve do napuštenih kuća u kojima niko ne živi, ali imaju čak 16 zakonskih nasljednika rasutih od Australije do Kanade.“, rekao je Žarko Novaković, direktor RiTE Ugljevik u telefonskom razgovoru za BN.

ZA SERDAROVA IMA NOVCA, ZA MJEŠTANE NEMA

Za Serdarova je novca bilo, ali za vlasnike imanja u Starom Ugljeviku – nema, kažu mještani Starog Ugljevika koji nisu htjeli pred kamere, ali su nam u telefonskom razgovoru odgovorili da su takva objašnjenja samo izgovor.

Podsjećaju da im je još u februaru obećana eksproprijacija, put i izgradnja novog bazena, ali do danas, kažu, nije ispoštovano ništa. A prije osam mjeseci, direktor Elektroprivrede u Ugljeviku je uvjeravao da mašine izlaze na teren i da kreće otkup zemljišta.

“OTKUPIĆE SE”

„Odluka je Vlade RS da ustupanjem koncesije Istok 2 ovo preduzeće ima perspektivu 20 i više godina i krećemo već od sutra, već su mašine RiTE Ugljevik na terenu za ovaj put, a krenućemo ovamo u Gajiće.

Sve što je ušlo u koncesiono polje Istoka 2, koji je svojevremeno bio u Komsaru, preuzima se dokumentacija i taj će se dio otkupiti, ali shodno napredovanju rudnika na lokalitetu Gajići i šire.“, izjavio je Luka Petrović, direktor Elektroprivrede Republike Srpske 4.2.2026. g. u Ugljeviku nakon sastanka sa mještanima Starog Ugljevika.

ŠTA JE PRAVI PROBLEM?

Da bi pristupili kopu od dva miliona tona uglja, potrebno je isplatiti oko tridesetak domaćinstava. Sve i da svako domaćinstvo košta po milion maraka, za potpunu isplatu trebalo bi 30 miliona.

Toliko će Republika Srpska potrošiti za samo deset dana uvoza struje, jer zastoj u Ugljeviku dnevno košta oko tri miliona maraka.

Zato se otvara logična sumnja da isplata mještana nije pravi problem, već uvod u mnogo teži scenario, upozorava poslanik Slaviša Marković.

„Ono što je evidentno je da RiTE Ugljevik na današnji dan duguje dobavljačima preko 150 miliona KM i neće to moći izmiriti iz svojih sredstava, i sad je realno očekivati da se pokrene stečaj u Termoelektrani Ugljevik i da se pojavi neki ‘spasilac’ u vidu Gocija Pavlovića koji će se pojaviti da otkupi potraživanja ponovo sličnom metodom kao što smo imali gospodina Stevanovića za IRB, slična je situacija bila i sa Aluminom – taj provjereni koncept će slijediti u Ugljeviku, a preko 2.000 ljudi će ostati bez posla.“

VEĆI UVOZ, VEĆE I CIJENE STUJE

Struje uveliko fali jer dnevna potrošnja u Srpskoj dostiže oko 10.000 megavat-časova, zbog čega uvoz već premašuje domaću proizvodnju, a to sa sobom neminovno nosi i poskupljenje struje. Iz resornog ministarstva, kao ni iz Vlade, nema ni glasa, a ne oglašava se ni uprava Elektroprivrede povodom najnovijeg zastoja u elektroenergetskom sektoru.

Uprkos tome, apsurd je da su Žarko Novaković i SNSD u Ugljeviku dobili ogromnu podršku birača – što jasno pokazuje da su građani postali saučesnici u gašenju ovog energetskog giganta. Narod, izgleda, tako hoće.

Nastavi čitati

Društvo

KOD PSIHOLOGA BEZ UPUTNICE! Vaša Vlada misli na Vas!

Usluge zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja na primarnom nivou, odnosno pri domovima zdravlja, osiguranicima u Republici Srpskoj od sada su dostupne bez uputnice, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Objasnili su da je ova novina omogućena zahvaljujući izmjenama Pravilnika o postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj, kojim je precizirano i važenje uputnica po nivoima zdravstvene zaštite.

– Pojednostavljenje ove procedure dodatno skraćuje put do stručne pomoći u trenucima kada su brza reakcija i podrška ključni za pacijente, a rasterećuju se i porodični ljekari i smanjuju gužve u ambulantama porodične medicine. Odlazak na ove preglede bez prethodne uputnice porodičnog doktora smanjuje se i stigmatizacija, sprečava pogoršanje mentalnog stanja i omogućava pravovremeno započinjanje sa terapijom, što direktno vodi ka boljim ishodima liječenja – navodi se u saopštenju.

Produžen rok važenja uputnica

Osim ove novine, produžen je rok važenja uputnica za usluge na primarnom nivou u domovima zdravlja, poput RTG snimanja, laboratorijske dijagnostike, mamografije ili ultrazvuka, sa dosadašnjih 30 na 90 dana. Međutim, ukoliko se uputnica za radiološku dijagnostiku izdaje za sekundarni ili tercijarni nivo (bolnice i UKC RS), ona važi 180 dana.

Izmjenama Pravilnika definisano je da 24 časa važi uputnica za bolničko liječenje-hitni prijem, interna bolnička uputnica, uputnica za bolnički smještaj kao i međubolnička uputnica za bolničko liječenje.

Uputnica za bolničko liječenje, ukoliko nije riječ o hitnom prijemu (elektivni prijem), važi 30 dana, dok uputnice za konzilijum i hemioterapiju važe 90 dana.

– Kada je reč o specijalističko-konsultativnoj zaštiti (uputnice za specijaliste u bolnicama, UKC RS ili privatnim ustanovama sa ugovorom sa FZO), uputnica i dalje važi 180 dana, što se odnosi na ukupno 11 specijalističkih oblasti. Isti rok od 180 dana važi i za medicinsku rehabilitaciju, dok uputnica za dijalizni tretman i dalje važi 12 mjeseci – navode iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

Izbacivanje papirnih uputnica

Kada je riječ o uputnicama za usluge radiološke dijagnostike – magnetna rezonanca (MR) i kompjuterizovana tomografija (KT), one i dalje važe 180 dana.

– Napominjemo da se uputnice za MR i KT izdaju u elektronskom obliku, a osiguranik sa sobom nosi potvrdu sa informacijom o datumu i vremenu pregleda, kao i nazivom zdravstvene ustanove u kojoj je pregled zakazan, radi podsjećanja na termin – navodi se u saopštenju.

Namjera Fonda je, kako navode, da u narednom periodu u potpunosti izbaci papirne uputnice iz upotrebe i da se sa elektronskom zdravstvenom karticom ostvaruju prava, kao što je slučaj sa elektronskim uputnicama za lijekove na recept, ali i MR i KT.

– Cilj je da se potpunom digitalizacijom zdravstvenog sistema olakša put ostvarivanja prava, a za sva pitanja u vezi sa ostvarivanjem prava iz zdravstvenog osiguranja osiguranici mogu da pozovu i besplatni info broj 0800 5 08 08. Provjerena informacija štiti pravo osiguranih lica i zato je važno da osiguranici koriste sve uspostavljene alate informisanja u cilju efikasnije zdravstvene zaštite – dodali su iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

Nastavi čitati

Društvo

DJEČAK NAPRAVIO LOM ZBOG ZBOG IGRICA! Majka zvala Hitnu i policiju!

Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i društvenih mreža sve je ozbiljniji problem među djecom i mladima, a zabrinjavajuće navike imaju i njihovi roditelji.

Alarmantne digitalne navike

  • Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu
  • Majka pozvala policiju i hitnu pomoć
  • Učenici na telefonu osam i po sati dnevno
  • Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana
  • Psihijatar savjetuje porodična pravila

Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo otkrio je da su srednjoškolci s kojima je razgovarao u prosjeku provodili osam i po sati dnevno na telefonu. Upozorio je na posljedice kompulsivnog korištenja digitalnih tehnologija, ali i objasnio kako roditelji mogu prepoznati problem i pomoći djeci.

Zašto je majka dječaka morala pozvati hitnu i policiju?

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

“I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu”, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Koliko vremena srednjoškolci provode na telefonu?

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja.

“Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak”, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Prema njegovim riječima, ključni znak problema jeste kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Kako roditelji utiču na digitalne navike djece?

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 odsto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

“66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju”, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije i da je emocionalna bliskost oslabljena.

“Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo”, poručio je.

Zašto su TikTok i Instagram posebno problematični?

Hodžić smatra da su TikTok i Instagram među posebno problematičnim platformama zbog načina na koji podstiču dugotrajno korištenje.

“TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu”, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje.

Kako spriječiti pretjerano korištenje telefona?

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje porodičnih pravila.

“Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim”, upozorio je, ističući da je važnije uključiti djecu u donošenje odluka.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata, pri čemu bi ista pravila trebala važiti i za roditelje.

Naglasio je da cilj nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, nego njihovo svrsishodno korištenje bez štetnih posljedica.

Nastavi čitati

Aktuelno