Radnik iz Banjaluke, zaposlen u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja (posredovanje), ostvario je neto primanje od čak 288.412 KM za samo jedan mjesec.

Riječ je o najvećem pojedinačnom neto primanju prijavljenom u Republici Srpskoj u prvih šest mjeseci ove godine, potvrđeno je za “Nezavisne novine” u Poreskoj upravi Republike Srpske.

Poređenja radi, prosječna plata u Republici Srpskoj u junu iznosila je 1.682 KM, što znači da je ovom radniku isplaćena oko 171 prosječna mjesečna plata.

Prvih pet najvećih plata isplaćeno u Banjaluci

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na drugom mjestu liste pet najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se takođe radnik iz Banjaluke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, kojem je isplaćeno 225.168 KM.

“Treće mjesto zauzeo je još jedan Banjalučanin zaposlen u oblasti ostalih ličnih uslužnih djelatnosti, sa neto primanjem od 151.314 KM. I na četvrtoj poziciji nalazi se radnik iz Banjaluke koji je zaposlen u djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (lizing) ostalih mašina, sa isplaćenih 148.734 KM”, kazali su iz Poreske uprave.

Peto mjesto na listi najvećih pojedinačnih neto primanja pripalo je još jednom radniku iz Banjaluke, zaposlenom u oblasti ostalog novčanog poslovanja (posredovanje), kojem je isplaćeno 122.413 KM.

Svi navedeni iznosi odnose se na pojedinačna mjesečna neto primanja prijavljena u Republici Srpskoj tokom prvih šest mjeseci ove godine.

Stanić: Takva primanja moguća samo u izuzetnim slučajevima

Ekonomista Milenko Stanić kazao je za “Nezavisne novine” da se takav nivo primanja može opravdati jedino u slučaju velikih naučnih ili tehnoloških otkrića.

“Mi takva otkrića nemamo, niti su registrovana, niti zaštićena”, kazao je Stanić.

On je pojasnio da ovako visoka primanja mogu biti rezultat izvlačenja novca po osnovu dobiti, o čemu se često govori, jer niska stopa oporezivanja dobiti od 10 odsto omogućava pojedinim poslodavcima da isplate vrše kroz dobit i dividende, umjesto kroz redovne plate na koje se plaćaju porezi i doprinosi koji ukupno iznose oko 38 odsto.

“Ovo je vjerovatno splet više faktora. Na jednoj strani pretpostavljam da se radi o isplatama po osnovu dividende, dok je na drugoj strani vjerovatno riječ o manjim organizacijama i preduzećima koji su došli do određenih poslovnih aranžmana. Takvi poslovi često mogu biti povezani sa državnim organizacijama i institucijama, ali i sa poslovima koji se nalaze u sivoj zoni, gdje se za manje vrijedne poslove ostvaruju veće naknade”, rekao je Stanić.

Istakao je da je u ovaj slučaj vjerovatno uključeno više faktora i da se takva primanja ne mogu ostvariti redovnim radom i poslovanjem.

“Takvi iznosi mogu se ostvariti možda u određenim specifičnim industrijama, poput kladioničarske, ali u normalnom poslovanju nisu realni”, naveo je Stanić.

Potrebna drugačija poreska regulacija

On je naglasio da, kada se uporedi prosječna plata od oko 1.600 KM sa primanjem od skoro 300.000 KM, jasno je da postoji ogromna razlika.

“To pokazuje da poreski sistem mora imati regulaciju koja neće dozvoliti ovakve anomalije. U mnogim zemljama plate koje značajno odstupaju od prosjeka dodatno se oporezuju. Što je veće primanje, veća je i poreska stopa, odnosno primjenjuje se progresivni sistem oporezivanja”, kazao je Stanić.

Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj ne postoji takav sistem, već se isti princip oporezivanja primjenjuje na prosječne plate, ali i na izuzetno visoka primanja.

“Problem je u reakciji državnih organa koji treba da uspostave poreski sistem kojim se ovakve pojave neće dozvoljavati. Ovakve anomalije mogu biti povezane i sa drugim problemima, poput raznih ograničenja”, rekao je Stanić.

On je ponovio da ovako visoka primanja nisu uobičajena ni za tržišne ekonomije.

Kako je dodao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za domaće uslove, posebno ukoliko se radi o redovnim mjesečnim platama koje se ponavljaju.

“Tako visoke isplate plata sigurno nisu povezane samo sa radom i rezultatima rada u tim preduzećima”, zaključio je Stanić.

Nezavisne